

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Dve sedmice pred predsedničke izbore u Rusiji, Vladimir Putin drži govor o stanju nacije. Upozorio je da je zapad zaboravio šta znači rat, te da treba da ima na umu da Rusija ima i „oružje koje može da pogodi ciljeve na njihovoj teritoriji“
Ruski predsednik Vladimir Putin, koji vlada Rusijom kao predsednik ili premijer od 1999. godine, danas drži svoj 19. govor o stanju nacije u Federanoj skupštini, dve nedelje pred predsedničke izbore u Rusiji (na kojima će gotovo sigurno pobediti jer nema opozicionih rivala).
Ruski predsednik Vladimir Putin zavetovao se u četvrtak da će ispuniti ciljeve rata Kremlja u Ukrajini i oštro je upozorio Zapad da se ne meša dublje u borbe, rekavši da takav potez nosi „stvaran“ rizik od globalnog nuklearnog sukoba, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U osvrtu na izjavu francuskog predsednika Emanuela Makrona ranije ove nedelje da ne treba „isključiti“ buduće raspoređivanje zapadnih kopnenih trupa u Ukrajinu, Putin je upozorio da bi to dovelo do „tragičnih“ posledica za zemlje koje to odluče.
„Sećamo se sudbine onih koji su poslali kontingente svojih trupa na teritoriju naše zemlje“, rekao je ruski lider. „Sada će posledice po potencijalne napadače biti daleko tragičnije“.
Putin je rekao da Zapad treba da ima na umu da Rusija ima i „oružje koje može da pogodi ciljeve na njihovoj teritoriji, i ono što oni sada predlažu i plaše svet, sve to podiže stvarnu pretnju nuklearnim sukobom koji će značiti uništenje civilizacije“.
„Ti ljudi su zaboravili šta znači rat“, rekao je Putin.
Ruske snage u punoj pripravnosti
Naglasio je da su ruske nuklearne snage u „punoj pripravnosti“, rekavši da je vojska rasporedila moćno novo oružje, od kojih su neka testirana na bojnom polju u Ukrajini.
Ruski predsednik je rekao da to uključuje novu tešku interkontinentalnu balističku raketu Sarmat koja je ušla u službu ruskih nuklearnih snaga, zajedno s krstarećom raketom na atomski pogon Burevestnik i dron s nuklearnim naoružanjem na atomski pogon Posejdon, koji završavaju testiranja.
On je odbacio izjave zapadnih lidera o pretnji ruskog napada na NATO saveznike u Evropi i ponovo odbacio tvrdnju Vašingtona da Moskva razmišlja o razmeštanju svemirskog nuklearnog oružja.
Ruski lider je u više navrata signalizirao želju za pregovorima o prekidu borbi, ali je upozorio da će Rusija zadržati svoje dobitke.
Putin drži govor uoči predsedničkih izbora od 15. do 17. marta, za koje se Kremlj nada da će iskoristiti kao izraz nacionalnog jedinstva u znak podrške Putinu i invaziji na Ukrajinu.
Ruske izbore strogo kontroliše Kremlj i nisu ni slobodni ni pošteni, ali ih Vlada smatra neophodnim za stvaranje osećaja legitimnosti.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve