img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nove pretnje carinama

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

04. maj 2026, 19:00 Tomas Špikhofen / DW
Razgovor Trampa i Merca Foto: AP Photo/Mark Schiefelbein
Susret u Beloj kući Trampa i Merca
Copied

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Kako bi nove carine uopšte mogle da utiču na privredu i zašto je Donald Tramp upravo sada zapretio podizanjem carina navozila iz Evropske unije na 25 odsto? Ako se najavljene mere zaista sprovedu, procenjuju stručnjaci, najveće posledice bi nesumnjivo osetila nemačka automobilska industrija, piše Dojče vele.

Iako se Trampove mere formalno odnose na Evropsku uniju, budući da je carinska politika u nadležnosti Brisela, a ne država članica, one se mogu tumačiti i kao direktno usmerene protiv Nemačke. Na to upozorava Ferdinand Dudenhefer, direktor istraživačkog centra CAR u Bohumu, ističući da je izvoz ostalih evropskih proizvođača automobila u SAD „zanemarljiv“.

Najviše bi mogle da „stradaju“ marke Audi i Porše, dok bi BMW i Mercedes, zbog proizvodnih pogona u Sjedinjenim Državama, bili u povoljnijem položaju. Ipak, mnogo toga je i dalje neizvesno, a Tramp je i ranije znao da najavljuje carine koje na kraju nisu sprovedene u praksi.

„Carinska zaštita“ kroz proizvodnju u SAD

Prema Dudenheferu, nemački proizvođači ne bi bili pogođeni u istoj meri. BMW i Mercedes, zahvaljujući velikim fabrikama koje imaju u Sjedinjenim Državama, imaju određenu vrstu „carinske zaštite“, dok bi marke bez proizvodnje u SAD-u, poput Audija i Poršea, bile direktno i snažno pogođene. Zbog toga Dudenhefer očekuje da bi povećanje carina moglo da ubrza planove za izgradnju novih proizvodnih pogona u SAD-u.

Tramp je pre nekoliko dana na svojoj društvenoj mreži Truth Social najavio znatno povećanje uvoznih carina na vozila iz EU, obrazlažući to tvrdnjom da se Unija ne pridržava carinskog dogovora postignutog prošlog leta. Tu tvrdnju, međutim, nije dodatno objasnio niti potkrepio dokazima. Evropska unija odbacila je Trampove optužbe.

Prema toj najavi, carine bi se u većini slučajeva povećale sa 15 na 25 odsto. Automobili i teretna vozila evropskih proizvođača koji se proizvode u Sjedinjenim Državama ne bi bili obuhvaćeni tim merama.

Upozorenja iz industrije i ekonomskih krugova

Predsednik Instituta za svetsku privredu u Kilu (IfW) Moric Šularik upozorava da bi nove carine imale „značajan“ negativan efekat na nemačku privredu. Trgovinski stručnjak IfW-a Julijan Hinc procenjuje da bi realna dodata vrednost mogla da padne za oko 0,3 odsto. „Već ionako spor privredni rast Nemačke bio bi snažno pogođen“, ističe Hinc.

Nemačko udruženje automobilske industrije (VDA) Trampov potez ocenjuje kao „novo i ozbiljno opterećenje transatlantskih odnosa“. Predsednica VDA Hildegard Miler pozvala je na poštovanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD i zatražila da Brisel „napokon“ sprovede dogovorene obaveze. Deo tog carinskog paketa trenutno se nalazi u Evropskom parlamentu, gde je njegovo usvajanje uslovljeno dodatnim zahtevima.

Razgovor Trampa i Merca
Foto: AP Photo/Mark Schiefelbein
Poseta Fridriha Merca Vašingtonu
Politička pozadina carinskog spora

Tramp od početka svog drugog mandata učestalo preti novim carinama, često ih koristeći kao sredstvo političkog pritiska u pitanjima koja nemaju neposredne veze s trgovinom. Tako je ranije pokušao da utiče na sudski postupak protiv bivšeg brazilskog predsednika Žaira Bolsonara, kao i u sporu oko Grenlanda, ali bez uspeha.

I u slučaju automobilskih carina pojavile su se sumnje da je reč o politički motivisanom potezu. Nemačka savezna vlada odbacila je tvrdnje da su Trampove najave direktna reakcija na kritike kancelara Fridriha Merca na račun američkog kursa u ratu protiv Irana. Ipak, jedan visoki zvaničnik Pentagona izjavio je za Rojters da su Mercove izjave bile „neprimerene i nekorisne“.

Merc je ranije, u jednom razgovoru s učenicima, izjavio da SAD očigledno nema jasnu strategiju u ratu protiv Irana – ocenu koju dele i brojni stručnjaci. To je, međutim, očigledno lično naljutilo Trampa, koji je potom nemačkog kancelara u više navrata verbalno napadao na društvenim mrežama. Merc je, između ostalog, u kontekstu SAD rekao i da „iransko državno rukovodstvo ponižava čitavu jednu naciju“.

Pozivi na tvrđi evropski odgovor

Ekonomista Marsel Fracer smatra da nemačka politika treba češće da govori otvoreno i odlučno. Predsednik Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) upozorava da Tramp stalno popuštanje Evrope tumači kao slabost. „Evropska unija i nemačka vlada moraju napokon da pokažu odlučnost. Ne smeju više da dozvole da budu ucenjivane, jer će u suprotnom troškovi za evropsku privredu, a posebno za nemačke izvoznike, samo rasti“, poručuje Fracer.

On takođe ističe da, uprkos procenama američkih sudova prema kojima su Trampove carine nezakonite, predsednik i dalje pokušava da na račun Evrope i nemačkih proizvođača automobila poveća svoju popularnost na domaćem planu.

Slično razmišlja i spoljnopolitički stručnjak CDU-a Peter Bajer, koji Trampovu carinsku politiku opisuje kao „politički refleks i reakciju proisteklu iz frustracije“, a ne kao deo koherentne strategije. Ipak, neki ekonomisti, poput Jensa Zidekuma, savetnika saveznog ministra finansija Larsa Klingbajla, pozivaju na uzdržanost i upozoravaju da za sada nije jasno da li Trampova pretnja carinama uopšte ima čvrsto pravno uporište – ili će morati da bude revidirana.

Tagovi:

Nemačka SAD Sankcije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Devojčice u Kabulu drže talibanske zastave

Avganistan

15.avgust 2026. B. B.

Ovako izgleda Avganistan pet godina nakon povratka talibana na vlast

Talibanska administracija je uvela zabranu obrazovanja devojčica nakon šestog razreda, a kasnije je zabranila i visoko obrazovanje za žene

Milorad Dodik

Litijum

15.avgust 2026. Zorica Ilić (DW)

Dodikov projekat: Da li će se u BiH kopati litijum

Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu, jer se Milorad Dodik nada međunarodnoj političkoj podršci ovom projektu

Paluba američkog nosača aviona

Bliski istok

15.avgust 2026. N. R.

Muke sa nosačima aviona: Američki mornari ni pivo da popiju

Posade američkih nosača aviona u agresiji na Iran suočavaju se sa nestašicama, a mnogi mornari su pokušali i samoubistvo. Pri tome, komandant broda ima pravo da zatraži „dan piva“ kao predah

Radikalno desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD)

Nemačka

15.avgust 2026. Sebastijan Fridrih/Izabel Šnajder (DW)

AfD ubedljivo na prvom mestu: Kako ekstremna desnica pridobija radnike

Iako je za krajnje desničarsku AfD glasao ogroman procenat radnika u Nemačkoj, jasno je da su ekonomski i socijalno-politički stavovi AfD sve samo ne naklonjeni radnicima

Požar

14.avgust 2026. M. L. J.

Bukti požar kod Splita: Pronađeno jedno telo, 2.400 ljudi zbrinuto

Hrvatska policija je saopštila da je pronašla jedno telo tokom pregleda područja zahvaćenog požarom u Omišu. Prema podacima hrvatskog Crvenog krsta, zbog poslednica požara zbrinuto je gotovo 2.400 ljudi

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure