img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ofanziva ukrajinskih trupa

Prodor na rusku teritoriju: „Provokacija velikih razmera”

08. avgust 2024, 12:43 Aleksej Streljnikov/DW
Kurska oblast nakon napda Foto: AP
Kurska oblast nakon napda
Copied

Poslednja dva dana u Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti vode se borbe. Jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije i najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska izgubila je bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Eksperti su saglasni da će ovo oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta

U Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti borbe se vode poslednja dva dana. Prema navodima ruskog Ministarstva odbrane, kao i vojnih eksperata, jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije. Najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska je izgubila bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Ruske vlasti tvrde da su „zaustavile napredovanje neprijatelja“ i da „kontrolišu situaciju“, ali dokazi da se vode borbe stižu iz grada Sudže sa 5.000 stanovnika, piše Dojče vele (DW).

Većina vojnih eksperata s kojima je DW razgovarao slaže se da će napad ukrajinskih oružanih snaga na rusku teritoriju oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta – ona će morati da prebaci deo svojih snaga u pozadinu. Ukrajinska strana nije zvanično komentarisala izveštaje o prodoru preko granice.

Putin: Provokacija velikih razmera

Ni članovi ruskog Saveta bezbednosti nisu imali vremena da razgovaraju o „aktuelnim događajima“. „Moraćemo da počnemo sa događajima u Kurskoj oblasti“, rekao je ove srede (7. avgust) ruski predsednik Vladimir Putin u otvorenom delu sednice Saveta bezbednosti. Ocenio je da je to „provokacija velikih razmera“ i optužio Kijev da njegove snage „neselektivno pucaju iz različitih vrsta oružja, uključujući i rakete, na civilne i stambene zgrade, kao i ambulantna vozila“.

Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov uveravao je članove Saveta putem video-veze da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snage do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast. Prema rečima Gerasimova, „neprijateljski gubici“ iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući i sedam tenkova.

I dan ranije (utorak, 6. avgust) rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je napad odbijen i da su se „ostaci diverzantske grupe povukli na teritoriju Ukrajine“. Kasnije je ta poruka na društvenim mrežama Ministarstva preuređena, a nestala je i iz vesti nekih ruskih državnih novinskih agencija.

Neuspeh ruske obaveštajne službe

Sasvim je moguće da je u zatvorenom delu sednice ruskog Saveta bezbednosti bilo reči o neuspehu ruske obaveštajne službe, koja nije pratila kretanje velikih jedinica Oružanih snaga Ukrajine u blizini granice, kaže nezavisni ruski vojni ekspert Jurij Fedorov: „U pitanju su otprilike dve brigade, od kojih svaka ima oko 4.000 ljudi. To je nesumnjivo uspeh za ukrajinsku stranu.“

Prema njegovim rečima, te trupe bi mogle da budu dovoljne za formiranje mostobrana na teritoriji Ruske Federacije, gde nema ozbiljnih odbrambenih utvrđenja, niti dovoljnog broja ruskih jedinica za odbranu. „U Kursku ima deset do dvanaest hiljada ruskih vojnika. Oni su raštrkani i manje spremni za borbu od snaga koje su direktno angažovane u ratu“, kaže Fedorov i ocenjuje da je glavni cilj ukrajinskih oružanih snaga da odvrate pažnju ruske vojske s glavne linije fronta.

Istovremeno, vojni ekspert ukazuje da se ukrajinske snage takođe suočavaju sa značajnim problemima: „Zelenski je rekao da je 14 brigada Oružanih snaga Ukrajine nedovoljno popunjeno i da nema dovoljno oružja da se one uključe u borbu“, podseća Fedorov.

Nema podataka ni sa ruske ni sa ukrajinske strane

S time se slaže i nezavisni ruski vojni ekspert Jan Matvejev. On napominje da je sada na teritoriji Ruske Federacije možda nekoliko stotina ukrajinskih boraca, a ostali su i dalje u rezervi na teritoriji Ukrajine. Prema njegovom mišljenju, ako komanda Oružanih snaga Ukrajine bude sagledala da ima uspeha u ovoj ofanzivi, onda i rezerve mogu da se prebace u napad.

Od 7. avgusta su Oružane snage Ukrajine uspele da zauzmu deset sela i oko 15 kilometara ruske teritorije, navodi Matvejev. Pritom su, kako dodaje, te informacije zasnovane na izveštajima prokremaljskih oficira: „Generalno se suočavamo sa ozbiljnom blokadom informacija – skoro da nema podataka ni sa ukrajinske, ni sa ruske strane.“

Sa psihološke tačke gledišta, smatra Matvejev, osvojena teritorija predstavlja snažan argument za ukrajinsku stranu u kontekstu razgovora o mogućem primirju. S vojne tačke gledišta, međutim, postavljaju se, kaže, mnoga pitanja: „Da li će ukrajinska vojska potrošiti više energije na ovu diverziju, nego što će ruska armija potrošiti svojih jedinica. Na Donjeckom frontu, na primer, ukrajinska vojska se suočava sa ozbiljnim problemima“, podseća ruski vojni ekspert.

Gubitak kontrole nad delom teritorije Ruske Federacije je katastrofa za vlasti u Moskvi, ocenjuje ukrajinski vojni ekspert Oleg Ždanov. On napominje da je ovo prvi put od 1991. godine da strane trupe kontrolišu teritoriju Ruske Federacije. Pritom ruska komanda nema slobodne rezerve da ih brzo prebaci u novu zonu borbenih dejstava: „U Rusiji se svakog meseca mobiliše 25 do 30 hiljada ljudi i s njima potpisuje ugovore, ali sve to s ciljem da se nadoknade gubici na glavnom frontu“, kaže Ždanov.

On smatra da ukrajinsko rukovodstvo može da iskoristi situaciju za formiranje moćnije pregovaračke pozicije ako započne mirovni proces za rešavanje vojnog sukoba. „Politički značaj ovog mostobrana ili ove teritorije mnogo je veći od vojnog uspeha“, kaže ukrajinski vojni ekspert.

Situacija u regionu „kontrolisana“

Vlada Kurske oblasti na društvenim mrežama tvrdi da je situacija u regionu „kontrolisana“ i da je u toku evakuacija lokalnog stanovništva iz pograničnih područja. Postoje, međutim, dokazi da neki stanovnici sami pokušavaju da izađu iz zone borbenih dejstava ili da se sklone u naseljena mesta. O tome na primer svedoči sveštenik Jevgenij Šestopalov u video-snimku koji se aktivno širi na ruskim društvenim mrežama. Prema njegovim rečima, neki meštani, uključujući i decu, sklanjaju se u crkvu Svete Trojice u Sudži: „Cela Sudža gori. Na svakih deset do petnaest sekundi napad. Nema nikakvog prevoza, pa zato okupljamo ljude u hramu.“

U međuvremenu, na sajtu Kremlja pojavila se informacija da je za preseljenje dve i po hiljade porodica iz pograničnih područja potrebno 11 milijardi rubalja – otprilike 4,4 miliona po porodici. Do sada je iz saveznog budžeta izdvojena prva tranša od 1,8 milijardi rubalja, izjavio je potpredsednik ruske vlade Denis Manturov. Istovremeno, „patriotske“ grupe na društvenim mrežama počele su da prikupljaju vodu za piće i lekove za vojsku u Kurskoj oblasti. U samom Kursku organizovano je dobrovoljno davanje krvi i dugačak red formirao se već od ranog jutra.

Kako na društvenim mrežama reaguju na bitke u Kurskoj oblasti

Na zvaničnoj stranici vlade Kurske oblasti na društvenoj mreži VK, u komentarima se pojavljuju poruke korisnika koji se raspituju kako da evakuišu svoje najmilije iz pograničnog područja, ali i o tome zašto ruski vojni obveznici uopšte učestvuju u ratnim dejstvima. „Šta je s decom koja su zarobljena? Oni su samo bili na odsluženju vojnog roka. Dečaci od 21, 22 godine. Ko će ih izbaviti iz zarobljeništva?“

Na nekim drugim društvenim mrežama podseća se da su, uoči borbi u Kursku, viđena vozila s oznakama čečenskih specijalaca jedinice „Ahmat“. Još uvek nema potvrde da ta jedinica učestvuje u borbama. „’Ahmat’ je pre nedelju dana u Sudži plesao lezginku (tradicionalni ples sa Kavkaza, popularan i među Čečenima) i pucali su u vazduh. Ja lično ne znam gde su sada ti ljudi“, napisao je autor prokremaljski orijentisanog Telegram-kanala „Voenkor Kotenok“.

Odgovorio mu je komandant specijalnih jedinica „Ahmat“, Apti Alaudinov, koji je na svom Telegram-kanalu napisao da situacija „nije kritična“. „Vi i sami razumete da 11 tenkova i 20 vozila za transport pešadije (ukrajinskih oružanih snaga, prim.red.) neće odlučiti ništa“, uveravao je on. Ujedno je objašnjavao da čečenske specijalne snage nisu u stanju da zaštite 400 kilometara granice između Rusije i Ukrajine. U međuvremenu, prema istom autoru „Voenkor Kotenoka“, ukrajinske trupe su ušle u Korenjevo i Sudžu, dva pogranična regionalna centra Kurske oblasti. Pod kontrolu Oružanih snaga Ukrajine potpala je i gasna merna stanica Sudža.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat Kurska oblast
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratno vazduhoplovstvo SAD

Rat na Bliskom istoku

04.april 2026. I.M.

Iran nudi nagradu za hvatanje nestalog američkog pilota od 66.000 dolara

Američki F-15 oboren je na jugu Irana, a potraga za nestalim pilotom traje. Iran nudi nagradu za hvatanje pilota, dok je pilot A-10 spašen nakon spasilačke misije. Bela kuća potvrđuje da je predsednik Tramp obavešten

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure