img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ofanziva ukrajinskih trupa

Prodor na rusku teritoriju: „Provokacija velikih razmera”

08. avgust 2024, 12:43 Aleksej Streljnikov/DW
Kurska oblast nakon napda Foto: AP
Kurska oblast nakon napda
Copied

Poslednja dva dana u Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti vode se borbe. Jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije i najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska izgubila je bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Eksperti su saglasni da će ovo oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta

U Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti borbe se vode poslednja dva dana. Prema navodima ruskog Ministarstva odbrane, kao i vojnih eksperata, jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije. Najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska je izgubila bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Ruske vlasti tvrde da su „zaustavile napredovanje neprijatelja“ i da „kontrolišu situaciju“, ali dokazi da se vode borbe stižu iz grada Sudže sa 5.000 stanovnika, piše Dojče vele (DW).

Većina vojnih eksperata s kojima je DW razgovarao slaže se da će napad ukrajinskih oružanih snaga na rusku teritoriju oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta – ona će morati da prebaci deo svojih snaga u pozadinu. Ukrajinska strana nije zvanično komentarisala izveštaje o prodoru preko granice.

Putin: Provokacija velikih razmera

Ni članovi ruskog Saveta bezbednosti nisu imali vremena da razgovaraju o „aktuelnim događajima“. „Moraćemo da počnemo sa događajima u Kurskoj oblasti“, rekao je ove srede (7. avgust) ruski predsednik Vladimir Putin u otvorenom delu sednice Saveta bezbednosti. Ocenio je da je to „provokacija velikih razmera“ i optužio Kijev da njegove snage „neselektivno pucaju iz različitih vrsta oružja, uključujući i rakete, na civilne i stambene zgrade, kao i ambulantna vozila“.

Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov uveravao je članove Saveta putem video-veze da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snage do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast. Prema rečima Gerasimova, „neprijateljski gubici“ iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući i sedam tenkova.

I dan ranije (utorak, 6. avgust) rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je napad odbijen i da su se „ostaci diverzantske grupe povukli na teritoriju Ukrajine“. Kasnije je ta poruka na društvenim mrežama Ministarstva preuređena, a nestala je i iz vesti nekih ruskih državnih novinskih agencija.

Neuspeh ruske obaveštajne službe

Sasvim je moguće da je u zatvorenom delu sednice ruskog Saveta bezbednosti bilo reči o neuspehu ruske obaveštajne službe, koja nije pratila kretanje velikih jedinica Oružanih snaga Ukrajine u blizini granice, kaže nezavisni ruski vojni ekspert Jurij Fedorov: „U pitanju su otprilike dve brigade, od kojih svaka ima oko 4.000 ljudi. To je nesumnjivo uspeh za ukrajinsku stranu.“

Prema njegovim rečima, te trupe bi mogle da budu dovoljne za formiranje mostobrana na teritoriji Ruske Federacije, gde nema ozbiljnih odbrambenih utvrđenja, niti dovoljnog broja ruskih jedinica za odbranu. „U Kursku ima deset do dvanaest hiljada ruskih vojnika. Oni su raštrkani i manje spremni za borbu od snaga koje su direktno angažovane u ratu“, kaže Fedorov i ocenjuje da je glavni cilj ukrajinskih oružanih snaga da odvrate pažnju ruske vojske s glavne linije fronta.

Istovremeno, vojni ekspert ukazuje da se ukrajinske snage takođe suočavaju sa značajnim problemima: „Zelenski je rekao da je 14 brigada Oružanih snaga Ukrajine nedovoljno popunjeno i da nema dovoljno oružja da se one uključe u borbu“, podseća Fedorov.

Nema podataka ni sa ruske ni sa ukrajinske strane

S time se slaže i nezavisni ruski vojni ekspert Jan Matvejev. On napominje da je sada na teritoriji Ruske Federacije možda nekoliko stotina ukrajinskih boraca, a ostali su i dalje u rezervi na teritoriji Ukrajine. Prema njegovom mišljenju, ako komanda Oružanih snaga Ukrajine bude sagledala da ima uspeha u ovoj ofanzivi, onda i rezerve mogu da se prebace u napad.

Od 7. avgusta su Oružane snage Ukrajine uspele da zauzmu deset sela i oko 15 kilometara ruske teritorije, navodi Matvejev. Pritom su, kako dodaje, te informacije zasnovane na izveštajima prokremaljskih oficira: „Generalno se suočavamo sa ozbiljnom blokadom informacija – skoro da nema podataka ni sa ukrajinske, ni sa ruske strane.“

Sa psihološke tačke gledišta, smatra Matvejev, osvojena teritorija predstavlja snažan argument za ukrajinsku stranu u kontekstu razgovora o mogućem primirju. S vojne tačke gledišta, međutim, postavljaju se, kaže, mnoga pitanja: „Da li će ukrajinska vojska potrošiti više energije na ovu diverziju, nego što će ruska armija potrošiti svojih jedinica. Na Donjeckom frontu, na primer, ukrajinska vojska se suočava sa ozbiljnim problemima“, podseća ruski vojni ekspert.

Gubitak kontrole nad delom teritorije Ruske Federacije je katastrofa za vlasti u Moskvi, ocenjuje ukrajinski vojni ekspert Oleg Ždanov. On napominje da je ovo prvi put od 1991. godine da strane trupe kontrolišu teritoriju Ruske Federacije. Pritom ruska komanda nema slobodne rezerve da ih brzo prebaci u novu zonu borbenih dejstava: „U Rusiji se svakog meseca mobiliše 25 do 30 hiljada ljudi i s njima potpisuje ugovore, ali sve to s ciljem da se nadoknade gubici na glavnom frontu“, kaže Ždanov.

On smatra da ukrajinsko rukovodstvo može da iskoristi situaciju za formiranje moćnije pregovaračke pozicije ako započne mirovni proces za rešavanje vojnog sukoba. „Politički značaj ovog mostobrana ili ove teritorije mnogo je veći od vojnog uspeha“, kaže ukrajinski vojni ekspert.

Situacija u regionu „kontrolisana“

Vlada Kurske oblasti na društvenim mrežama tvrdi da je situacija u regionu „kontrolisana“ i da je u toku evakuacija lokalnog stanovništva iz pograničnih područja. Postoje, međutim, dokazi da neki stanovnici sami pokušavaju da izađu iz zone borbenih dejstava ili da se sklone u naseljena mesta. O tome na primer svedoči sveštenik Jevgenij Šestopalov u video-snimku koji se aktivno širi na ruskim društvenim mrežama. Prema njegovim rečima, neki meštani, uključujući i decu, sklanjaju se u crkvu Svete Trojice u Sudži: „Cela Sudža gori. Na svakih deset do petnaest sekundi napad. Nema nikakvog prevoza, pa zato okupljamo ljude u hramu.“

U međuvremenu, na sajtu Kremlja pojavila se informacija da je za preseljenje dve i po hiljade porodica iz pograničnih područja potrebno 11 milijardi rubalja – otprilike 4,4 miliona po porodici. Do sada je iz saveznog budžeta izdvojena prva tranša od 1,8 milijardi rubalja, izjavio je potpredsednik ruske vlade Denis Manturov. Istovremeno, „patriotske“ grupe na društvenim mrežama počele su da prikupljaju vodu za piće i lekove za vojsku u Kurskoj oblasti. U samom Kursku organizovano je dobrovoljno davanje krvi i dugačak red formirao se već od ranog jutra.

Kako na društvenim mrežama reaguju na bitke u Kurskoj oblasti

Na zvaničnoj stranici vlade Kurske oblasti na društvenoj mreži VK, u komentarima se pojavljuju poruke korisnika koji se raspituju kako da evakuišu svoje najmilije iz pograničnog područja, ali i o tome zašto ruski vojni obveznici uopšte učestvuju u ratnim dejstvima. „Šta je s decom koja su zarobljena? Oni su samo bili na odsluženju vojnog roka. Dečaci od 21, 22 godine. Ko će ih izbaviti iz zarobljeništva?“

Na nekim drugim društvenim mrežama podseća se da su, uoči borbi u Kursku, viđena vozila s oznakama čečenskih specijalaca jedinice „Ahmat“. Još uvek nema potvrde da ta jedinica učestvuje u borbama. „’Ahmat’ je pre nedelju dana u Sudži plesao lezginku (tradicionalni ples sa Kavkaza, popularan i među Čečenima) i pucali su u vazduh. Ja lično ne znam gde su sada ti ljudi“, napisao je autor prokremaljski orijentisanog Telegram-kanala „Voenkor Kotenok“.

Odgovorio mu je komandant specijalnih jedinica „Ahmat“, Apti Alaudinov, koji je na svom Telegram-kanalu napisao da situacija „nije kritična“. „Vi i sami razumete da 11 tenkova i 20 vozila za transport pešadije (ukrajinskih oružanih snaga, prim.red.) neće odlučiti ništa“, uveravao je on. Ujedno je objašnjavao da čečenske specijalne snage nisu u stanju da zaštite 400 kilometara granice između Rusije i Ukrajine. U međuvremenu, prema istom autoru „Voenkor Kotenoka“, ukrajinske trupe su ušle u Korenjevo i Sudžu, dva pogranična regionalna centra Kurske oblasti. Pod kontrolu Oružanih snaga Ukrajine potpala je i gasna merna stanica Sudža.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Kurska oblast Rat Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bela kuća

Sjedinjene Američke Države

25.decembar 2025. Dijana Roščić / DW

Trampov „lov na veštice”: Evropskim aktivistima zabranjen ulaz u SAD

Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure