img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ofanziva ukrajinskih trupa

Prodor na rusku teritoriju: „Provokacija velikih razmera”

08. avgust 2024, 12:43 Aleksej Streljnikov/DW
Kurska oblast nakon napda Foto: AP
Kurska oblast nakon napda
Copied

Poslednja dva dana u Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti vode se borbe. Jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije i najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska izgubila je bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Eksperti su saglasni da će ovo oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta

U Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti borbe se vode poslednja dva dana. Prema navodima ruskog Ministarstva odbrane, kao i vojnih eksperata, jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije. Najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska je izgubila bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Ruske vlasti tvrde da su „zaustavile napredovanje neprijatelja“ i da „kontrolišu situaciju“, ali dokazi da se vode borbe stižu iz grada Sudže sa 5.000 stanovnika, piše Dojče vele (DW).

Većina vojnih eksperata s kojima je DW razgovarao slaže se da će napad ukrajinskih oružanih snaga na rusku teritoriju oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta – ona će morati da prebaci deo svojih snaga u pozadinu. Ukrajinska strana nije zvanično komentarisala izveštaje o prodoru preko granice.

Putin: Provokacija velikih razmera

Ni članovi ruskog Saveta bezbednosti nisu imali vremena da razgovaraju o „aktuelnim događajima“. „Moraćemo da počnemo sa događajima u Kurskoj oblasti“, rekao je ove srede (7. avgust) ruski predsednik Vladimir Putin u otvorenom delu sednice Saveta bezbednosti. Ocenio je da je to „provokacija velikih razmera“ i optužio Kijev da njegove snage „neselektivno pucaju iz različitih vrsta oružja, uključujući i rakete, na civilne i stambene zgrade, kao i ambulantna vozila“.

Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov uveravao je članove Saveta putem video-veze da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snage do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast. Prema rečima Gerasimova, „neprijateljski gubici“ iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući i sedam tenkova.

I dan ranije (utorak, 6. avgust) rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je napad odbijen i da su se „ostaci diverzantske grupe povukli na teritoriju Ukrajine“. Kasnije je ta poruka na društvenim mrežama Ministarstva preuređena, a nestala je i iz vesti nekih ruskih državnih novinskih agencija.

Neuspeh ruske obaveštajne službe

Sasvim je moguće da je u zatvorenom delu sednice ruskog Saveta bezbednosti bilo reči o neuspehu ruske obaveštajne službe, koja nije pratila kretanje velikih jedinica Oružanih snaga Ukrajine u blizini granice, kaže nezavisni ruski vojni ekspert Jurij Fedorov: „U pitanju su otprilike dve brigade, od kojih svaka ima oko 4.000 ljudi. To je nesumnjivo uspeh za ukrajinsku stranu.“

Prema njegovim rečima, te trupe bi mogle da budu dovoljne za formiranje mostobrana na teritoriji Ruske Federacije, gde nema ozbiljnih odbrambenih utvrđenja, niti dovoljnog broja ruskih jedinica za odbranu. „U Kursku ima deset do dvanaest hiljada ruskih vojnika. Oni su raštrkani i manje spremni za borbu od snaga koje su direktno angažovane u ratu“, kaže Fedorov i ocenjuje da je glavni cilj ukrajinskih oružanih snaga da odvrate pažnju ruske vojske s glavne linije fronta.

Istovremeno, vojni ekspert ukazuje da se ukrajinske snage takođe suočavaju sa značajnim problemima: „Zelenski je rekao da je 14 brigada Oružanih snaga Ukrajine nedovoljno popunjeno i da nema dovoljno oružja da se one uključe u borbu“, podseća Fedorov.

Nema podataka ni sa ruske ni sa ukrajinske strane

S time se slaže i nezavisni ruski vojni ekspert Jan Matvejev. On napominje da je sada na teritoriji Ruske Federacije možda nekoliko stotina ukrajinskih boraca, a ostali su i dalje u rezervi na teritoriji Ukrajine. Prema njegovom mišljenju, ako komanda Oružanih snaga Ukrajine bude sagledala da ima uspeha u ovoj ofanzivi, onda i rezerve mogu da se prebace u napad.

Od 7. avgusta su Oružane snage Ukrajine uspele da zauzmu deset sela i oko 15 kilometara ruske teritorije, navodi Matvejev. Pritom su, kako dodaje, te informacije zasnovane na izveštajima prokremaljskih oficira: „Generalno se suočavamo sa ozbiljnom blokadom informacija – skoro da nema podataka ni sa ukrajinske, ni sa ruske strane.“

Sa psihološke tačke gledišta, smatra Matvejev, osvojena teritorija predstavlja snažan argument za ukrajinsku stranu u kontekstu razgovora o mogućem primirju. S vojne tačke gledišta, međutim, postavljaju se, kaže, mnoga pitanja: „Da li će ukrajinska vojska potrošiti više energije na ovu diverziju, nego što će ruska armija potrošiti svojih jedinica. Na Donjeckom frontu, na primer, ukrajinska vojska se suočava sa ozbiljnim problemima“, podseća ruski vojni ekspert.

Gubitak kontrole nad delom teritorije Ruske Federacije je katastrofa za vlasti u Moskvi, ocenjuje ukrajinski vojni ekspert Oleg Ždanov. On napominje da je ovo prvi put od 1991. godine da strane trupe kontrolišu teritoriju Ruske Federacije. Pritom ruska komanda nema slobodne rezerve da ih brzo prebaci u novu zonu borbenih dejstava: „U Rusiji se svakog meseca mobiliše 25 do 30 hiljada ljudi i s njima potpisuje ugovore, ali sve to s ciljem da se nadoknade gubici na glavnom frontu“, kaže Ždanov.

On smatra da ukrajinsko rukovodstvo može da iskoristi situaciju za formiranje moćnije pregovaračke pozicije ako započne mirovni proces za rešavanje vojnog sukoba. „Politički značaj ovog mostobrana ili ove teritorije mnogo je veći od vojnog uspeha“, kaže ukrajinski vojni ekspert.

Situacija u regionu „kontrolisana“

Vlada Kurske oblasti na društvenim mrežama tvrdi da je situacija u regionu „kontrolisana“ i da je u toku evakuacija lokalnog stanovništva iz pograničnih područja. Postoje, međutim, dokazi da neki stanovnici sami pokušavaju da izađu iz zone borbenih dejstava ili da se sklone u naseljena mesta. O tome na primer svedoči sveštenik Jevgenij Šestopalov u video-snimku koji se aktivno širi na ruskim društvenim mrežama. Prema njegovim rečima, neki meštani, uključujući i decu, sklanjaju se u crkvu Svete Trojice u Sudži: „Cela Sudža gori. Na svakih deset do petnaest sekundi napad. Nema nikakvog prevoza, pa zato okupljamo ljude u hramu.“

U međuvremenu, na sajtu Kremlja pojavila se informacija da je za preseljenje dve i po hiljade porodica iz pograničnih područja potrebno 11 milijardi rubalja – otprilike 4,4 miliona po porodici. Do sada je iz saveznog budžeta izdvojena prva tranša od 1,8 milijardi rubalja, izjavio je potpredsednik ruske vlade Denis Manturov. Istovremeno, „patriotske“ grupe na društvenim mrežama počele su da prikupljaju vodu za piće i lekove za vojsku u Kurskoj oblasti. U samom Kursku organizovano je dobrovoljno davanje krvi i dugačak red formirao se već od ranog jutra.

Kako na društvenim mrežama reaguju na bitke u Kurskoj oblasti

Na zvaničnoj stranici vlade Kurske oblasti na društvenoj mreži VK, u komentarima se pojavljuju poruke korisnika koji se raspituju kako da evakuišu svoje najmilije iz pograničnog područja, ali i o tome zašto ruski vojni obveznici uopšte učestvuju u ratnim dejstvima. „Šta je s decom koja su zarobljena? Oni su samo bili na odsluženju vojnog roka. Dečaci od 21, 22 godine. Ko će ih izbaviti iz zarobljeništva?“

Na nekim drugim društvenim mrežama podseća se da su, uoči borbi u Kursku, viđena vozila s oznakama čečenskih specijalaca jedinice „Ahmat“. Još uvek nema potvrde da ta jedinica učestvuje u borbama. „’Ahmat’ je pre nedelju dana u Sudži plesao lezginku (tradicionalni ples sa Kavkaza, popularan i među Čečenima) i pucali su u vazduh. Ja lično ne znam gde su sada ti ljudi“, napisao je autor prokremaljski orijentisanog Telegram-kanala „Voenkor Kotenok“.

Odgovorio mu je komandant specijalnih jedinica „Ahmat“, Apti Alaudinov, koji je na svom Telegram-kanalu napisao da situacija „nije kritična“. „Vi i sami razumete da 11 tenkova i 20 vozila za transport pešadije (ukrajinskih oružanih snaga, prim.red.) neće odlučiti ništa“, uveravao je on. Ujedno je objašnjavao da čečenske specijalne snage nisu u stanju da zaštite 400 kilometara granice između Rusije i Ukrajine. U međuvremenu, prema istom autoru „Voenkor Kotenoka“, ukrajinske trupe su ušle u Korenjevo i Sudžu, dva pogranična regionalna centra Kurske oblasti. Pod kontrolu Oružanih snaga Ukrajine potpala je i gasna merna stanica Sudža.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Kurska oblast Rat Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Dramsko pozorište u Mariupolju u Ukrajini, uništeno u ruskom vazdušnom napadu 2022. godine

Rat u Ukrajini

26.decembar 2025. B. B.

Ruska bajka: Otvara se pozorište u Mariupolju razoreno 2022.

Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure