img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Borac za slobodno novinarstvo

Povratak Džulijana Asanža: Lider borbe za slobodu govora

02. oktobar 2024, 11:08 Džek Parok / DW
Foto: AP Photo/Pascal Bastien
Džulijan Asanž
Copied

Džulijan Asanž, osnivač Vikiliksa, održao je svoj prvi javni govor u Savetu Evrope, nakon godina izolacije. Dok se oporavlja, njegov povratak označava mogućnost jačanja njegovog uticaja kao lidera borbe za slobodu govora

Osnivač Vikiliksa održao je svoj prvi javni govor otkako je oslobođen. Iako se još uvek oporavlja od izolacije, on bi time mogao da ojača svoju poziciju lidera pokreta za slobodu govora.

Rano, sivo, oktobarsko jutro, u bezličnoj, sivoj sali za sastanke u Savetu Evrope u Strazburu, u Francuskoj. To okruženje je Džulijan Asanž odabrao za svoj povratak u javni život u vreme kad se postavlja pitanje šta on sledeće planira da uradi, piše Dojče vele.

Govorio je tiho, ali samouvereno tokom jednoipočasovnog saslušanja – 53-godišnji Australijanac, obučen u obično plavo odelo, s kravatom na kojoj je njegov potpis, upadljivo bele kose, uredno začešljane na stranu. Obratio se poslanicima iz 46. država-članice te evropske organizacije za ljudska prava.

„Iskustvo višegodišnje izolacije u maloj ćeliji teško je preneti. To čoveku oduzima osećaj samog sebe“, rekao je osnivač Vikiliksa.

Četrnaest godina proveo je, što u ambasadi Ekvadora u Londonu, što u britanskom zatvoru Belmarš, suočen s mogućnošću ekstradicije u Švedsku i SAD. Sve do puštanja na slobodu u junu ove godine.

Asanžova supruga Stela sedela je pored njega tokom saslušanja i mučila se oko dugmeta za uključivanje i isključivanje mikrofona, pokazujući i na taj način da mu je potrebna podrška onih oko njega.

Saslušanje je prekinuto deset minuta pre predviđenog vremena, nakon što je Asanž rekao da se umorio od odgovaranja na pitanja.

Nosilac slobode govora

Govor u Savetu Evrope bio je izuzetak u vreme njegovog oporavka od višegodišnjih iskušenja i on će se sada ponovo posvetiti rehabilitaciji.

Ali, nakon ovog javnog nastupa nameće se pitanje da li će se Džulijan Asanž vratiti kao lider svetskog pokreta za slobodu govora?

„Mislim da je na tom sastanku uvideo koliko je njegova uloga važna“, kaže za DW Andrej Hunko, poslanik Levice u nemačkom Bundestagu. „Mislim da će odvojiti vreme za svoju porodicu, ali je on ujedno zaista važna ličnost kada je reč o slobodi govora.“

Upitan tokom saslušanja šta namerava dalje, Asanž je bio neodređen. Rekao je da želi da provodi vreme s porodicom i da mu je teško da se prilagodi modernoj stvarnosti, recimo zvuku električnih automobila.

Izjava o priznanju krivice

Detalji sporazuma o priznanju krivice koji je omogućio njegovo puštanje na slobodu, za sada ostaju nejasni. Njime su ukinute optužbe s kojima se suočio prema američkom Zakonu o špijunaži zbog objavljivanja strogo čuvanih dosijea iz američkih ratova u Iraku i Avganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.

„Na kraju sam izabrao slobodu umesto neostvarljive pravde“, rekao je Asanž poslanicima u Strazburu, objašnjavajući zašto je prihvatio dogovor: „Želim da budem potpuno jasan: ja danas nisam slobodan zato što sistem funkcioniše. Slobodan sam jer sam se izjasnio krivim zbog bavljenja novinarstvom.“

Zahtev SAD za izručenjem Asanža vršio je pritisak na vlasti u Londonu tokom 14 godina njegovog boravka u Britaniji, a jedan britanski parlamentarac upozorio je Asanža na neke od njegovih izjava.

„On je oslabio svoj slučaj napadom na kompletan pravosudni sistem britanskog establišmenta“, rekao je za DW ser Kristofer Robert Čop, član Konzervativne stranke u britanskom parlamentu, dok se hodnikom udaljavao od sale za sastanke. „Mislim da je to pokazalo njegovu temeljnu predrasudu, za koju mislim da ne jača Asanžov slučaj.“

Žestoke reakcije na mrežama

Asanžov govor okončan je ovacijama parlamentaraca u sali za saslušanja, uz pedesetak novinara koji su se vrpoljili, utrenirani da ne aplaudiraju na konferencijama za štampu, čak i ako se slažu s Asanžovim imperativom za slobodu govora.

„Dobro je biti među ljudima kojima je stalo. Dobro je biti među prijateljima“, zaključio je Asanž, dok su van sale mnogi ugledni stručnjaci brzo kuckali objave na platformi Iks.

„Totalno bolesno, odlepiću“, objavio je tako Maksimilijan Hes, saradnik filadelfijskog trusta mozgova Institut za spoljnu politiku.

„Ah – pretpostavljam da je jedini razlog zašto štampa prati ono što ova ruska imovina izgovara, jeste to što će posle moći da mu postavljaju pitanja“, objavio je Jakob Kirkegor, viši saradnik u briselskom trustu mozgova Brojgel.

Asanž je odmah nakon saslušanja ubačen u lift i nije odgovarao na pitanja novinara.

Efekat hlađenja

Za organizacije za slobodu govora, slučaj Asanž istovremeno je i simbol globalne borbe za slobodu medija i razlog straha za novinare.

„Nikada nećemo saznati koje su priče ostale neispričane zbog onoga kroz šta je on prošao“, kaže Rebeka Vinsent, direktorka kampanja u organizaciji „Reporteri bez granica“.

„Kada su ljudi poput Asanža na meti, to veoma jasno ima efekat hlađenja“, nastavlja Vinsent. „Taj efekat postoji i sada, iako je on pušten.“

Ona dobro poznaje Asanža. Šest puta ga je posetila u zatvoru Belmarš tokom kampanje za njegovo oslobađanje. Veruje da je razlog zbog kojeg je govorio u Strazburu značajan.

„Mogao je, umesto toga, da izabere da se obrati preko bilo kojeg medija“, kaže Rebeka Vinsent. „Odabrao je da prvi put govori u Savetu Evrope, što meni signalizira da je Džulijan još uvek svestan da se njegov slučaj doživljava šire od onoga što mu se dogodilo. Da je ovo produžetak njegove borbe za sva naša prava.“

Tagovi:

Džulijan Asanž Vikiliks sloboda govora Novinarstvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski premijer Viktor Orban

Mađarska

05.april 2026. B. B.

Orban sazvao Savet odbrane zbog eksploziva navodno pronađenog kod Kanjiže

Pre nego što je sazvao sednicu Saveta odbrane premijer Mađarske Viktor Orban razgovarao je s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem

Bliski istok

05.april 2026. B. B.

Američke snage spasile člana posade lovca F-15 oborenog nad Iranom

U akciji spasavanja američkog vojnika koji se katapultirao iz aviona učestvovale su „desetine aviona“, naveo je predsednik SAD Donald Tramp

Ratno vazduhoplovstvo SAD

Rat na Bliskom istoku

04.april 2026. I.M.

Iran nudi nagradu za hvatanje nestalog američkog pilota od 66.000 dolara

Američki F-15 oboren je na jugu Irana, a potraga za nestalim pilotom traje. Iran nudi nagradu za hvatanje pilota, dok je pilot A-10 spašen nakon spasilačke misije. Bela kuća potvrđuje da je predsednik Tramp obavešten

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure