img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Pobuna branitelja

Politička pornografija na Markovom trgu

03. јун 2015, 15:46 Miloš Vasić
foto: betaphoto
Copied

Ima nečeg duboko opscenog u političkoj zloupotrebi invalida, dece, osoba – recimo – ometenih u razvoju, kao i silovanih žena. Normalna i pristojna osoba od toga se postidi – umesto onih bestidnih koji to rade, kao što su HDZ, crkva i neoustaška desnica

Za „Vreme“ iz Zagreba

Predizborne kampanje, kao što smo naučili, ne treba započinjati pre vremena. Tako postaju histerične, panične i nepromišljene. Najnoviji primer su događaji na Markovom trgu u Zagrebu, ispred sedišta Sabora i Vlade, prošlog vikenda. Naime, ekipa branitelja i invalida Domovinskog rata koja već više od šest meseci kampuje pod šatorima ispred Ministarstva branitelja u Savskoj ulici 66, rešila je – ohrabrena bezrezervnom podrškom HDZ-a i Crkve u Hrvata, ali i mlitavošću Milanovićeve vlade – da eskalira krizu. Došli su u petak na Markov trg i zahtevali da ih primi premijer – po svaku cenu. Branitelji, naime, da su nezadovoljni tretmanom, prihodima i – valjda – nedostatkom uvažavanja od strane vlade koju opisuju kao „kriptokomunističku“, što spada u najblaže invektive koji se od njih mogu čuti. Reč je, inače, o ljudima kojima čim se spomene reč „dom“, pa makar i planinarski, odmah izleće „spremni!“.

Šest meseci sedeli su pod šatorima u Savskoj, ne znajući tačno šta traže od ministra branitelja, Predraga Freda Matića, njihovog inače suborca i zarobljenika u Stajićevu, o čemu je napisao jednu iskrenu i potresnu knjigu. Malo bolje obavešteni pakosnici u Zagrebu kažu da im smeta Matićeva odluka da objavi registar branitelja: tamo ih se namnožilo nekih 650.000, pretežno na bazi dva svedoka. Sećam se da mi je 1996. Branko „Mali jastreb“ Borković (poslednji komandant odbrane Vukovara) rekao: da nas je bilo toliko (tada tek 350.000), sedeli bismo sada u Zemunu. Prvoboračka i invalidska industrija, dakle, radi i ne da na sebe. Neko iz Vlade setio se da izbroji ratne dane sadašnjih funkcionera (protiv kojih se ovi „šatoraši“ bune) i uporedi ih sa njihovim ratnim danima: ispalo je da vladajuća ekipa ima ukupno 60.000 ratnih dana, prema 40.000 šatoraških. Što se novaca tiče, hrvatski branitelji ispod šatora ne bi smeli da se žale: njihove su penzije i invalidnine višestruko veće od „običnih“ branitelja, deca im imaju privilegije upisa u škole i na fakultete, auta bez carine itd.; a sve to u državi koja je sve siromašnija i u kojoj barem 200.000 porodica strepi od zaplene imovine zbog dugova.

Reč je, dakle, o nečemu drugome: o politici, naime. Ukratko, HDZ Tomislava Karamarka, uz sasluživanje Crkve u Hrvata, podstakao je, ohrabrio i podržava „šatoraše“ od samog početka pre šest meseci. Pod čador (Kaleš, bre, Anđo…) dolazili su im na podvorenje svi: od Karamarka, njegove Uzoritosti Josipa kardinala Bozanića, ratnih zločinaca svih vrsta, pa do predsednice Kolinde Grabar Kitarović. Ukratko: krema od kreme hercegovačko agramerske.

KEMIJSKI NUŽNICI: Kad su se tako osokolili, krenuli su u petak na Markov trg, sve u invalidskim kolicima i u pratnji malo zdravijih i snažnijih macana, uz podsećanja da su oni „život dali“ (đe ste vi bili kad san ja poginija u Medaku?) itd. Hrvatski zakon kaže da je na Markovom trgu slobodno protestovati od 8 do 22 h. Kad se smrklo, policija im je službouljudno objavila fajront, ali su se oni povukli u katedralu Sv. Marka. Dobro: pravo azila u crkvi postoji vekovima i regulisano je i konkordatom (ugovorom) Hrvatske i Vatikana, uz ostale crkvene povlastice. Ugovor, međutim, u pet tačaka precizira uslove za utočište, između ostalog i pristanak crkvenih vlasti, tj. nadležnog župnika i biskupa, ako je frka. Tokom noći neki su izašli, ali im policija nije dala natrag, pa je subotnje jutro svanulo u okolnostima donekle neprijatnim. Oni unutra em gladni i žedni, em – da citiram Karamarka – moraju radi sebe, tj. „fizioloških potreba“. Nekako nije prilično u Hramu Gospodnjem olakšavati se, a ni prostorije nisu obezbeđene, jer se tako nešto nije predvidelo, ni kanonski, ni praktično.

Tu sad nastupa taj deo priče dostojan Alfreda Žarija, možda i Dejvida Kronenberga, Lotreamona, ali Fransoa Rablea svakako. U subotu pre podne u katedralu Sv. Marka uneti su određeni predmeti opisani kao „kemijski“ nužnici; više su ličili na nokšire malo veće zapremine od uobičajenih. Ne znamo kako bi se čin vršenja „fizioloških potreba“ (Karamarko, inače jezuitski đak) u osvećenom prostoru Hrama Božjeg dao kanonski protumačiti; nismo stručni. Možda se crkva kasnije osvešta ponovo, ne znamo. Tako se cela ta drama apsurda svela na farsu dostojnu Klošmerla (vidite na internetu šta je Klošmerl; ima sjajan prevod Vinaverov). Nije to prvo slavno vojevanje koje je okončano na nokširu; setimo se Eugena Savojskog u Nišu: da ih nije uhvatila sraćka (dizenterija), možda bi bili stigli i do Stambola…

CIRKUS APSURDA: Pouka je jasna: operativne radnje valja podržati odgovarajućom logistikom. U subotu su se branitelji iz crkve „taktički povukli“ natrag pod čador, uz obećanje Vlade da će u ponedeljak razgovarati javno, pred medijima. Razgovarali su i niko nimalo pametniji: jarci na brvnu. Hrvatski su mediji ceo taj cirkus apsurda (nazvati ga teatrom bilo bi preterano) propratili sa urođenom stidljivošću. Čak i kad je vođa „šatoraša“ Đuro Glogoški (neto prihodi 25.000 kuna; u jedan evro ide 7,5 kuna) sa stepenica crkve pozvao policiju da se ogluši o naređenja, niko se (dobro: skoro niko) nije potresao. A nije ni policija (rade za mnogo manje plate).

Sve u svemu, pokušaj sentimentalizacije politike i bestidne zloupotrebe invalida u kolicima (Karamarko je danima insistirao na „invalidskim kolicima“) naišao je na stidljiv prijem i očekivani zazor. Ipak je malo previše za pristojne ljude… Jedva da se neko našao – a najviše siromašni branitelji – da podvikne: šta još hoćete, bando pohlepna? Sasvim je jasno da je o politici HDZ-a, Crkve i ekstremne neoustaške desnice reč; oni se ničega ne stide, kao što znamo od početka. Milanovićeva vlada nije imala kud, nego da vrda tamo-amo, sve u strahu da ne povredi nacionalna osećanja. E, pa tako je to kad ne misle na vreme.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure