
Nemačka
Napadač iz Minhena imao „islamističke motive“
Uhapšeni Avganistanac izveo je napad u Minhenu sa islamističkim motivima, veruje tužilaštvo. Novi napad u Nemačkoj desio se u jeku predizborne kampanje, u kojoj su migracije ionako ključna tema
Ceremoniji su prisustvovali senatori, poslanici Državne dume, sudije Ustavnog suda, guverneri, članovi vlade, predstavnici tradicionalnih verskih zajednica, strani ambasadori i drugi gosti
U Moskvi je održana inauguracija predsednika Rusije Vladimira Putina, koji je izabran u martu, čime počinje njegov peti predsednički mandat.
Putinov mandat trajaće do 2030. godine.
Ceremonija inauguracije počela je svečanim unošenjem ruske nacionalne zastave, predsedničkog standarda, ruskog Ustava i obeležja ruskog predsednika u Svetoandrejsku salu Velikog dvorca u Kremlju.
Ceremoniji su prisustvovali senatori, poslanici Državne dume, sudije Ustavnog suda, guverneri, članovi vlade, predstavnici tradicionalnih verskih zajednica, strani ambasadori i drugi gosti.
Svi mandati
Putin je prvi put postao predsednik Rusije 2000. godine, a 2004. je ponovo izabran za novi mandat.
Nije učestvovao na izborima 2008. godine, pošto mu Ustav tada nije dozvoljavao da se kandiduje više od dva puta uzastopno.
Podržao je kandidaturu Dmitrija Medvedeva, a preuzeo je mesto premijera u maju 2008.
Izvršene su i izmene Ustava, prema kojima se predsednik bira na šest, umesto četiri godine.
Putin je ponovo postao šef države 2012, a zatim je reizabran 2018. godine.
Dobio je pravo da učestvuje na izborima 2024. nakon što su 2020. godine usvojeni novi amandmani na Ustav.
Na predsedničkim izborima u Rusiji održanim od 15. do 17. marta, Putin je osvojio 87,28 odsto glasova.
Po završetku ceremonije inauguracije, Putin će se spustiti crvenim stepeništem do Sabornog trga Kremlja, gde se održava parada Predsedničkog puka.
Povodom predsedničke inauguracije, patrijarh moskovski i cele Rusije služiće moleban u Blagoveštenskom sabornom hramu Kremlja, a po tradiciji, predsednik prisustvuje službi.
Uhapšeni Avganistanac izveo je napad u Minhenu sa islamističkim motivima, veruje tužilaštvo. Novi napad u Nemačkoj desio se u jeku predizborne kampanje, u kojoj su migracije ionako ključna tema
Minhenska bezbednosna konferencija ove godine nije samo forum za diskusiju već i lakmus-papir za budućnost transatlantskog saveza. Hoće li Evropa uspeti da odgovori na Trampove nove zahteve i pritiske
U Nemačkoj se 23. februara održavaju parlamentarni izbori. Demohrišćana ubedljivo vode. Na drugom mestu je jednako ubedljivo desničarska Alternativa za Nemačku
Donald Tramp i njegov zet Džared Kušner već godinama posmatraju Bliski istok kroz prizmu nekretninskih projekata, a najnovije izjave o Gazi samo potvrđuju taj trend. Dok milioni Palestinaca žive u izuzetno teškim uslovima, Tramp zamišlja Gazu kao luksuznu obalnu destinaciju
Demonstracije sindikata Verdi u Minhenu pretvorile su se u tragediju kada je automobil velikom brzinom uleteo u okupljene ljude. Povređeno je najmanje 20 osoba, a nekoliko njih, uključujući dete, u teškom je stanju. Policija istražuje motive vozača koji je uhapšen na licu mesta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve