
Ujedinjene nacije
Usvojena rezolucija o Ukrajini kojom se potvrđuje njen teritorijalni integritet
U Ujedinjenim nacijama usvojen je tekst rezolucije koju su pripremile Ukrajina i njeni evropski saveznici, za koju su glasale 93 delegacije
Gotovo svi Palestinci iz Pojasa Gaze su izgubili svoje domove ili su raseljeni. U Izraelu se žustro raspravlja o tome treba li opet okupirati pojas i izgraditi jevrejska naselja
Ljudi na severu Gaze ulaze u drugu zimu pod borbama. Said Sulejman dolazi iz grada Gaza. Ovaj bivši bodibilder se tokom rata selio devet puta.
„Naš najveći san je da se vratimo u grad. Svakog dana sanjamo o susedima, prijateljima… Ali izgleda da se moramo pomiriti s tim da je taj san neostvariv“, kaže Sulejman za DW.
Ujedinjene nacije kažu da je 90 odsto stanovništva Pojasa Gaze raseljeno ili bez doma. U 14 meseci koliko traju napadi Izraela na ovo područje, izraelska vojska je Pojas Gaze podelila na nekoliko delova.
Tampon zona se proteže duž istočne granice ovog područja. Koridor deli Gazu na severni i južni deo. Vojne kontrole ne dopuštaju stanovnicima da se vrate u severni deo.
„Oni su agresivni“
S druge strane granice, u Izraelu, takođe ima onih koji sanjaju o tome da se vrate u Pojas Gaze.
Anita Taker je živela preko 30 godina u Nezer Hazaniju u Pojasu Gaze koji se, prema međunarodnom pravu, vodio kao ilegalno jevrejsko naselju.
Sve dok Izrael 2005. godine, shodno takozvanom Šaronovom planu, nije uklonio sva jevrejska naselja iz Pojasa Gaze. „Mi smo bili prisiljeni da odemo. Ali smo odmah rekli: rakete će padati na Izrael. Oni su agresivni, to je deo njihove kulture. Kada smo mi slabi, onda se dogodi 7. oktobar“, kaže Taker, aludirajući na pokolj koji je teroristička organizacija Hamas počinila 2023. godine i koji je pokrenuo sadašnji rat.
Taker se nada da će izraelska vojska trajno ostati u Pojasu Gaze i da će se jevrejska naselja vratiti.
Zvanično o tome izraelska vlada ne govori, ali uvek iznova se javljaju pojedinci s idejama trajnog prisustva Izraela u Pojasu Gaze.
„Oni (Palestinci) će platiti zemljom s koje su izvršili napade na naše civile. Moramo okupirati pojas i, nakon što to učinimo, tu moramo primeniti izraelski suverenitet, sagraditi naselja, sela i gradove“, kaže Hanoh Milvidski, poslanik konzervativnog Likuda u Knesetu.
Sećanje na 1948.
No, opozicija kaže da su ti planovi opasni ne samo po Pojas Gaze, nego i po sigurnost Izraela.
„Jedini razlog zbog kojeg do sada nismo postigli mirovni sporazum s Hamasom i okončali rat je ekstremna desnica u Izraelu. Oni žele da produže rat u nedogled i ponovo nasele Jevreje u Pojas Gaze. To je potpuno neprihvatljivo“, kaže Jair Golan, predsednik opozicione Demokratske stranke.
Idejama o ponovnom naseljavanju Pojasa Gaze naravno nisu oduševljeni ni u Palestinskoj upravi u Ramali, na Zapadnoj obali.
„Mi smo bili okupirani toliko dugo i sada je vreme za samostalnost na našem celokupnom području“, rekao je Varsen Aghebakian Šahin, ministar za spoljne poslove Palestinske uprave.
U isto vreme raseljeni unutar Pojasa Gaze gube nadu u povratak i pozivaju se na loša iskustva Palestinaca iz istorije.
„Našim precima je 1948. bilo rečeno da će se brzo vratiti svojim kućama, što se nikada nije dogodilo. Strahujemo da će se to dogoditi i nama“, kaže Said Sulejman.
U Ujedinjenim nacijama usvojen je tekst rezolucije koju su pripremile Ukrajina i njeni evropski saveznici, za koju su glasale 93 delegacije
Kada je Rusija napala, novinar DW Konstantin Gončarov vratio se iz Nemačke u Ukrajinu i uzeo pušku u ruke. Bio je ranjavan. U ličnom osvrtu za DW, piše o iskustvima iz rata, umoru i spremnosti da se bori dalje
Iako je papa Franja i dalje u kritičnom stanju, noć je protekla dobro, saopštio je u ponedeljak, 24. februara, Vatikan
Nakon parlamentarnih izbora u Nemačkoj, CDU/CSU se našao na čelu, ali uz slab rezultat u istorijskom kontekstu. AfD je udvostručio broj glasova, ali ostaje izolovan, dok SPD tone ka opoziciji. Koalicioni pregovori pred CDU/CSU biće ključni za političku budućnost zemlje.
Iz politike i partije ga je najurila Angela Merkel. On se u međuvremenu obogatio pa vratio politici i sada ima sve šanse da postane novi nemački kancelar. Ko je Fridrih Merc?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve