img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Špijunaža

Norvežanin špijunirao za Rusiju i Iran i slao podatke iz Osla, Srbije i Turske

16. oktobar 2025, 15:43 I.M.
Pixabay / sergeitokmakov
Ilustracija
Copied

Bivši čuvar u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Oslu osuđen je na tri godine i sedam meseci zatvora zbog odavanja informacija ruskim i iranskim obaveštajnim službama. Sud je ocenio da su podaci koje je predao mogli da ugroze živote američkih diplomata i bezbednost ambasade

Norvežanin koji je radio kao čuvar u Ambasadi SAD u Oslu je osuđen na tri godine i sedam meseci zatvora zbog špijunaže za Rusiju i Iran, a presuda je objavljena danas.

Dvadesetosmogodišnjak je bio optužen za davanje planova i informacija o aktivnostima u Ambasadi SAD od marta do novembra 2024. u zamenu za isplatu od 10.000 evra od Rusa i 0,17 bitkoina od Iranaca.

U presudi koja je doneta sinoć, Okružni sud u Oslu je presudio da su razmenjene informacije „takve prirode da bi se mogle koristiti za direktnu akciju i fizičke napade na pojedince“.

Kako je navedeno, okrivljeni je razumeo da bi otkrivanje tih informacija moglo da našteti bezbednosti SAD.

Tokom suđenja optuženi je priznao optužbe tvrdeći da je to radio u znak protesta zbog stava Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o ratu Izraela u Pojasu Gaze, ali je negirao optužbu za tešku špijunažu zbog koje je osuđen.

Tvrdio je da informacije koje je preneo nisu bile klasifikovane kao tajne.

Odbrana optuženog je saopštila da još nije odlučila da li će se žaliti na presudu, ali smatra da su sudije preširoko tumačile nezakonitu obaveštajnu aktivnost.

Bivši radnik obezbeđenja „imao je otprilike isti nivo pristupa kao radnik koji je zadužen za čišćenje prostorije Ambasade“, rekla je advokatica Inger Zadig.

Davao podatke diplomata i zaposlenih u Ambasadi SAD

„Informacije koje je delio bile su bezvredne i, ni pojedinačno ni kolektivno, verovatno nisu mogle da naštete pojedincima ili bezbednosti bilo koje države“, dodala je ona.

U Oslu, u Srbiji i Turskoj, taj bivši radnik obezbeđenja je ruskim i/ili iranskim vlastima davao imena, adrese, brojeve telefona i registarske tablice diplomata i zaposlenih u Ambasadi SAD, kao i njihovih supružnika i dece.

Takođe je dostavio plan zgrade Ambasade, bezbednosne procedure i spisak i-mejlova koje koriste norveške obaveštajne agencije.

Tužilaštvo je tražilo kaznu od šest godina i četiri meseca za ove optužbe, za koje je propisana maksimalna kazna od 21 godine zatvora.

Norveške obaveštajne službe redovno ukazuju na Rusiju, Iran i Kinu kao glavne države koje se bave špijunažom.

Izvor: Beta

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Rusija Špijunaža Presuda Norveška
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rusko ukrajinski sukob

Rusko-ukrajinski sukob

20.jul 2026. I.M.

Rusija izvela jedan od najvećih balističkih napada na Kijev od početka rata

Eksplozije su tokom noći odjekivale širom Kijeva nakon što je Rusija pokrenula masovni vazdušni napad. Pogođene su stambene zgrade, studentski dom i druga civilna infrastruktura, dok ukrajinske vlasti govore o jednom od najvećih raketnih udara od početka rata

Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure