img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Nemački ministar u Kini: Gutanje knedle zbog retkih metala

10. decembar 2025, 15:57 Juan Dang (DW)
Kina je za nemačku ekonomiju posebno važna – ne samo kao prodajno tržište, već i kao glavni dobavljač sirovina. Foto: Tanjug/AP/Britta Pedersen
Johan Vadeful
Copied

Kina je za nemačku ekonomiju posebno važna – ne samo kao prodajno tržište, već i kao glavni dobavljač sirovina

Poseta nemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula Kini konačno se dogodila – iz drugog pokušaja. On se u jednom danu sastao s tri ministra i jednim potpredsednikom. Putovanje koje je prvobitno bilo planirano za kraj oktobra, otkazano je tada u kratkom roku. Tada je navedeno da je razlog to što Vadeful nije mogao da zakaže nikakve sastanke na visokom nivou, osim sa svojim kolegom po funkciji, kineskim ministrom spoljnih poslova.

U Berlinu sumnjaju da je razlog za to kritika koju je političar CDU-a Vadeful prethodno uputio na račun Kine, što je izazvalo nelagodu među kineskim rukovodstvom. Kina preti Tajvanu insistirajući da se status kvo Tajvana ne sme menjati silom. Peking smatra Tajvan svojom otcepljenom pokrajinom i 2005. godine usvojio je tzv. Zakon protiv otcepljenja, koji legitimiše upotrebu oružane sile za ponovno ujedinjenje ukoliko Tajvan proglasi nezavisnost, piše DW.

„Tajvan u centru osnovnih interesa Kine“

Tajvansko pitanje je u centru osnovnih interesa Kine, ponovio je kineski potpredsednik Han Ženg tokom sastanka sa Vadefulom u ponedeljak 8. decembra 2025. godine. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je Vadeful, u ime nove nemačke vlade, eksplicitno potvrdio takozvani princip „Jedne Kine“.

U tom kontekstu, Peking je istupio pomirljivo. „Nije važno da li neko dolazi ranije ili kasnije – važno je zašto dolazi“, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji. „Dolazi da pokrene saradnju, a ne da se svađa. Dolazi da promoviše veće razumevanje, a ne da pogoršava razlike.“ Vang je takođe detaljno objasnio istorijsku pozadinu ostrva Tajvan, ali i pohvalio Nemačku za uspešno suočavanje sa svojom prošlošću nakon Drugog svetskog rata. Japan je pre kraja rata okupirao Tajvan, a vraćen je Kini 1945. godine u okviru Potsdamske konferencije.

„Za razliku od Nemačke, Japan se nikada nije ozbiljno i iskreno pozabavio svojom krivicom za rat, pa čak ni 80 godina nakon završetka rata“, rekao je Vang, pozivajući se ujedno na izjavu novog premijera, Sanae Takaičija, koji je rekao da će Japan pružiti vojnu pomoć Tajvanu u slučaju sukoba. „Ako želimo da dođe do promene statusa kvo, onda po našem mišljenju to mora biti postignuto mirnim putem i konsenzusom putem pregovora“, rekao je Vadeful nakon razgovora u Pekingu, u odgovoru na pitanje koje mu je postavio reporter DW-a Ričard Voker.

Kina ponovo najvažniji trgovinski partner Nemačke?

Kina je za nemačku ekonomiju posebno važna – ne samo kao prodajno tržište, već i kao glavni dobavljač sirovina. Ekonomski odnosi između druge i treće najveće ekonomije na svetu su „od centralnog značaja“, naglasio je Vadeful tokom sastanka s kineskim ministrom trgovine Vang Ventaom.

Od 2016. do 2023. godine, Kina je bila najveći trgovinski partner Nemačke – sve dok SAD 2024. nisu preuzele vodeće mesto. Prema podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku, Kina ima dobre šanse da 2025. povrati vodeću poziciju. U prva tri kvartala ove godine, uvoz iz Kine značajno je porastao na 124,5 milijardi evra (+8,5 odsto) – dok je izvoz u Kinu istovremeno opao na 61,4 milijarde evra (-12,3 odsto).

Razlog za ponovni uspon Kine kao trgovinskog partnera posledica je „prvenstveno veoma slabih izvoznih brojki na naše najvažnije tržište prodaje, Sjedinjene Američke Države“, naglašava Folker Trajer, šef odeljenja spoljne trgovine i član Izvršnog odbora Nemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). „Još nije, jer su se prodajni izgledi u Kini fundamentalno poboljšali za naše kompanije.“

Izgledi za izvoz retkih zemnih metala

Da bi se smanjio rizik u budućoj saradnji sa Kinom, nemački Bundestag osnovao je „Komisiju za preispitivanje bezbednosno relevantnih ekonomskih odnosa Nemačke i Kine“. „Ovo takođe uključuje pitanje zavisnosti od sirovina, tehnologija i lanaca snabdevanja“, objasnio je Nikolas Cipelijus, poslanik CDU-a, prošlog četvrtka, pre nego što je otputovao u Kinu zajedno s ministrom spoljnih poslova Vadefulom.

Nemačka ekonomija u velikoj meri zavisi od uvoza retkih metala iz Kine. Oni su neophodni npr. za proizvodnju magneta u motorima i generatorima, čipove visokih performansi ili za optičke mreže. Iako Nemačka poseduje nalazišta retkih metala, njihova ekstrakcija i prerada energetski su intenzivni procesi, koji u značajnoj meri opterećuju životnu sredinu. Trenutno je Kina ubedljivo najveći proizvođač, a slede je Brazil, Indija i Australija.

Takvu zavisnost trebalo bi izbegavati. „Želimo da zajednički ostvarimo pozitivan razvoj“, naglasio je Cipelijus, član Odbora za ekonomsku saradnju i razvoj nemačkog Bundestaga.

Nemačka industrija preporučuje političko poverenje

Kineska vlada trenutno je ograničila izvoz, jer Peking želi da kontroliše upotrebu međuproizvoda ili gotovih proizvoda koji sadrže ukupno 17 retkih metala, objasnio je Fridolin Štrak iz Saveza nemačke industrije (BDI) prošlog petka na godišnjem sastanku Nemačko-kineskog poslovnog udruženja (DCW). Peking želi da spreči da ti materijali dospeju na američka tržišta.

Ograničenja izvoza su instrument u trgovinskom ratu sa SAD i nisu direktno usmerena na nemačku ekonomiju. Iako je Nemačka pogođena, nemačke kompanije su ove godine u nekoliko slučajeva mogle da kupe kineske retke zemne elemente, naglasio je Štrak.

Peking je sada ministru spoljnih poslova Vadefulu naznačio mogućnost uvođenja opštih izvoznih licenci. „Kina je ponudila da može da izda opšte licence za evropske, za nemačke kompanije, i ohrabrila nas je da podstaknemo naše kompanije da podnesu zahteve“, rekao je Vadeful u Pekingu.

Ipak, Fridolin Štrak iz Saveza nemačke industrije (BDI) naglasio je da će kineske izvozne licence brže biti odobrene samo ako političko poverenje ostane stabilno. U istraživanju poslovne klime za 2025/26. godinu koje je sprovela Nemačka trgovinska komora u Kini, 75 odsto anketiranih nemačkih kompanija u toj zemlji izjavilo je da su „dobri odnosi između Nemačke i Kine, uključujući i one na političkom nivou, ključni za buduće poslovne aktivnosti tih kompanija“, preneo je Folker Trajer, šefa odeljenja spoljne trgovine u Udruženju nemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK). „Nažalost, ne kaže isto toliki procenat ispitanih da su već sada ti odnosi takvi.“

Tagovi:

Nemačka Kina Ekonomija Kritične sirovine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure