img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Nemački automobilski gigant ZF Fridrihshafen planira ukidanje i do 14.000 radnih mesta

27. jul 2024, 15:22 Saša Bojić/DW
Foto: Printskrin/Youtube/Focus Online
Copied

ZF je jedan od najvažnijih proizvođača auto-delova u Nemačkoj - i oseća promene u industriji svom snagom. Koncern planira da u naredne četiri godine samo u Nemačkoj ukine do 14.000 radnih mesta

Promene u automobilskoj industriji pogađaju i gigantskog proizvođača auto-delova ZF Fridrihshafen. Kompanija planira da do kraja 2028. godine ukine između 11.000 i 14.000 radnih mesta u Nemačkoj. Koncern je saopštio da je to jedini način da se održi u budućnosti, piše DW.

„Svesni smo da moramo doneti teške, ali neophodne odluke,“ rekao je predsednik uprave ZF Holger Klajn. Ovo smanjenje bi trebalo da se sprovede, koliko god je to moguće, na socijalno prihvatljiv način. „Želimo da pronađemo najbolja moguća rešenja za sve uključene,“ dodao je. To bi, na primer, moglo biti ostvareno putem ponuda za prevremeno penzionisanje, a mogući su i programi otpremnina. ZF planira osnivanje nekoliko lokacija sa jednostavnijom strukturom na kojima će proizvodnja više vrsta komponenti biti objedinjena. Smanjenje broja radnih mesta planira se ne samo u proizvodnji, već i u administraciji i razvojnom odseku.

Reč koja sve objašnjava je „transformacija“

Radnički savet je najavio otpor protiv ove mere. „Borićemo se za svako pojedinačno radno mesto,“ izjavio je predsednik radničkog saveta ZF, Ahim Ditrih. Najava otpuštanja izaziva strahove „u trenutku kada nam je zapravo potrebna potpuna posvećenost isporuci kupcima, prevazilaženju recesije i transformaciji“.

Ovi planovi skreću pažnju sa neuspeha menadžmenta, rekao je Ditrih. „Uprava ZF se odlučila protiv budućnosti lokacija i hiljada radnika u Nemačkoj i zbog toga će naići na žestok otpor.“

Kompanija prema sopstvenim podacima trenutno zapošljava 54.000 ljudi u Nemačkoj. Smanjenje broja radnih mesta bi pogodilo više od svakog četvrtog radnika. Visoko zadužena firma je još na proleće uvela strog program štednje. Kako je najavljeno u februaru, ove i sledeće godine troškovi koje ima širom sveta treba da se smanje za oko šest milijardi evra. Time ZF želi da se bolje pozicionira u daljoj transformaciji ka električnoj mobilnosti od 2026. godine.

Koncern duguje milijarde

Šef uprave ZF, Holger Klajn, još u aprilu je najavio da broj zaposlenih u Nemačkoj neće moći da se održi na trenutnom nivou. „Sa sada donetim merama želimo da ojačamo našu konkurentnost i učvrstimo našu poziciju kao jednog od vodećih snabdevača na svetskom nivou,“ izjavio je on.

Glavni razlog za mere štednje su visoki dugovi koncerna. Oni su uglavnom nastali kupovinom firme TRW i specijaliste za kočnice Vabko. Koncern trenutno plaća stotine miliona evra na ime kamata – a taj novac nedostaje, na primer, u oblastima istraživanja i razvoja. Istovremeno, ovaj proizvođač auto-delova, koji većinom pripada fondaciji „Cepelin“ grada Fridrihshafena, u narednim godinama mora da investira milijarde evra kako bi savladao transformaciju industrije.

Proizvode praktično – sve

Širom sveta za ZF radi oko 169.000 ljudi. U oblasti Bodenskog jezera zaposleno je oko 10.300 radnika. ZF je prisutan na više od 160 proizvodnih lokacija u 31-oj zemlji. Prošle godine kompanija je ostvarila prihod od oko 46,6 milijardi evra.

Naziv firme je zapravo skraćenica za „Fabrika zupčanika“ (Zahnradfabrik). Proizvodi široku paletu auto-delova, od pasivnih i aktivnih bezbednosnih sistema kao što su vazdušni jastuci, servo-sistemi upravljanja ili kočioni sistemi, preko pogonske tehnike i šasija pa sve do delova za motore i pogonske sisteme vozila posebne namene.

Tagovi:

Nemačka Nemačka autoindustrija Automobili
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure