img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Nemački automobilski gigant ZF Fridrihshafen planira ukidanje i do 14.000 radnih mesta

27. jul 2024, 15:22 Saša Bojić/DW
Foto: Printskrin/Youtube/Focus Online
Copied

ZF je jedan od najvažnijih proizvođača auto-delova u Nemačkoj - i oseća promene u industriji svom snagom. Koncern planira da u naredne četiri godine samo u Nemačkoj ukine do 14.000 radnih mesta

Promene u automobilskoj industriji pogađaju i gigantskog proizvođača auto-delova ZF Fridrihshafen. Kompanija planira da do kraja 2028. godine ukine između 11.000 i 14.000 radnih mesta u Nemačkoj. Koncern je saopštio da je to jedini način da se održi u budućnosti, piše DW.

„Svesni smo da moramo doneti teške, ali neophodne odluke,“ rekao je predsednik uprave ZF Holger Klajn. Ovo smanjenje bi trebalo da se sprovede, koliko god je to moguće, na socijalno prihvatljiv način. „Želimo da pronađemo najbolja moguća rešenja za sve uključene,“ dodao je. To bi, na primer, moglo biti ostvareno putem ponuda za prevremeno penzionisanje, a mogući su i programi otpremnina. ZF planira osnivanje nekoliko lokacija sa jednostavnijom strukturom na kojima će proizvodnja više vrsta komponenti biti objedinjena. Smanjenje broja radnih mesta planira se ne samo u proizvodnji, već i u administraciji i razvojnom odseku.

Reč koja sve objašnjava je „transformacija“

Radnički savet je najavio otpor protiv ove mere. „Borićemo se za svako pojedinačno radno mesto,“ izjavio je predsednik radničkog saveta ZF, Ahim Ditrih. Najava otpuštanja izaziva strahove „u trenutku kada nam je zapravo potrebna potpuna posvećenost isporuci kupcima, prevazilaženju recesije i transformaciji“.

Ovi planovi skreću pažnju sa neuspeha menadžmenta, rekao je Ditrih. „Uprava ZF se odlučila protiv budućnosti lokacija i hiljada radnika u Nemačkoj i zbog toga će naići na žestok otpor.“

Kompanija prema sopstvenim podacima trenutno zapošljava 54.000 ljudi u Nemačkoj. Smanjenje broja radnih mesta bi pogodilo više od svakog četvrtog radnika. Visoko zadužena firma je još na proleće uvela strog program štednje. Kako je najavljeno u februaru, ove i sledeće godine troškovi koje ima širom sveta treba da se smanje za oko šest milijardi evra. Time ZF želi da se bolje pozicionira u daljoj transformaciji ka električnoj mobilnosti od 2026. godine.

Koncern duguje milijarde

Šef uprave ZF, Holger Klajn, još u aprilu je najavio da broj zaposlenih u Nemačkoj neće moći da se održi na trenutnom nivou. „Sa sada donetim merama želimo da ojačamo našu konkurentnost i učvrstimo našu poziciju kao jednog od vodećih snabdevača na svetskom nivou,“ izjavio je on.

Glavni razlog za mere štednje su visoki dugovi koncerna. Oni su uglavnom nastali kupovinom firme TRW i specijaliste za kočnice Vabko. Koncern trenutno plaća stotine miliona evra na ime kamata – a taj novac nedostaje, na primer, u oblastima istraživanja i razvoja. Istovremeno, ovaj proizvođač auto-delova, koji većinom pripada fondaciji „Cepelin“ grada Fridrihshafena, u narednim godinama mora da investira milijarde evra kako bi savladao transformaciju industrije.

Proizvode praktično – sve

Širom sveta za ZF radi oko 169.000 ljudi. U oblasti Bodenskog jezera zaposleno je oko 10.300 radnika. ZF je prisutan na više od 160 proizvodnih lokacija u 31-oj zemlji. Prošle godine kompanija je ostvarila prihod od oko 46,6 milijardi evra.

Naziv firme je zapravo skraćenica za „Fabrika zupčanika“ (Zahnradfabrik). Proizvodi široku paletu auto-delova, od pasivnih i aktivnih bezbednosnih sistema kao što su vazdušni jastuci, servo-sistemi upravljanja ili kočioni sistemi, preko pogonske tehnike i šasija pa sve do delova za motore i pogonske sisteme vozila posebne namene.

Tagovi:

Automobili Nemačka Nemačka autoindustrija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Emanuel Makron i giljotina, u pozadini zgrada koja gori

Analiza

20.oktobar 2026. I.B.

Makron je obećao revoluciju, a Marin le Pen kuca na vrata

Masovni protesti, provala nasilja, socijalno nezadovoljstvo i rekordno niska popularnost predsednika – Emanuel Makron je svojevremeno obećao revoluciju, a sada pubuna na ulicama širom otvara vrata za Marin le Pen

Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure