img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vraćanja sa granica

Nemačka zatvara granice: Nova politika azila izazvala brojne kritike

13. maj 2025, 12:37 Kristof Haselbah / DW
Foto: AP Photo/Matthias Schrader, File
Ilustracija
Copied

Nakon odluke da migrante vraća već na granici, Nemačka je simbolično zatvorila poglavlje otvoreno 2015. U pokušaju da zaustavi „nepodnošljiv pritisak“ na sistem, Berlin ignoriše kritike iz Brisela i sopstvene koalicije

Novi nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint uveo je vraćanja sa granica za podnosioce zahteva za dodelu političkog azila. Pravno i politički ta je mera sporna.

Novi nemački ministar unutrašnjih poslova, demohrišćanin Aleksander Dobrint, naredio je pooštravanje kontrole nemačkih granica. Pritom bi trebalo i da se sa granice vraćaju ljudi koji traže politički azil u Nemačkoj, ako nemaju važeće putne dokumente ili ako su već zatražili azil u nekoj drugoj zemlji Evropske unije. Dobrint je rekao da nemačka savezna policija sada ima mogućnost vraćanja takvih osoba sa granice, ali nije obavezna da tako postupi. Dakle, policija će odlučivati od slučaja do slučaja, piše Dojče vele.

Određeno je da će od ove mere biti pošteđeni trudnice, bolesni ljudi, maloletnici bez pratnje kao i drugi pripadnici ranjivih grupa.

Kako Dobrint obrazlaže te mere?

Radi se o glavnom predizbornom obećanju nemačkog kancelara Fridriha Merca, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja sa nemačkih granica. Šef kancelarovog kabineta Torsten Fraj rekao je za Prvi program nemačke televizije (ARD) da se migracija mora smanjiti na „podnošljivu meru”. Brojni gradovi i opštine godinama se žale da su školstvo i zdravstvo preopterećeni, da su na tržištu stambenog prostora za iznajmljivanje troškovi eksplodirali.

Ministar unutrašnjih poslova se očito nada da će ovom merom doprineti odluci migranata da ni ne pokušaju da na ovaj način uđu u Nemačku. Istovremeno, trebalo bi da ova mera motiviše susedne zemlje – sve su članice Evropske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Nemačku. Torsten Fraj je rekao da su ove mere postale neophodne jer do sada nisu mogle dovoljno da se zaštite spoljne granice EU.

Šta je pravna osnova za odluke?

Vraćanje sa granice je pravno sporno. Član 18 nemačkog Zakona o azilu glasi: „Strancu se zabranjuje ulazak u zemlju, ako dolazi iz bezbedne treće zemlje“. Pošto je nemačka okružena članicama Evropske unije, graniči se sa bezbednim zemljama.

Evropska pravila međutim predviđaju da najpre mora da se ustanovi koja država je nadležna za zahtev za dodelu azila. Po pravilu je to članica EU u koju je migrant najpre ušao. Ipak, činjenica je da mnogi od njih putuju do Nemačke i na osnovu komplikovanog postupka onda i ostanu u zemlji.

Alternativno rešenje je zapisano u članu 72 Ugovora o EU, prema kojem se privremeno može odstupiti od evropske pravne regulative kada je reč o „očuvanju javnog reda i unutrašnje bezbednosti“. Međutim, kriterijumi za primenu su visoki. Nemački kancelar Fridrih Merc je u Briselu rekao: „Niko u nemačkoj Vladi, pa ni ja lično, nije proglasio hitnu situaciju“.

Bivši predsednik nemačkog Ustavnog suda Hans-Jirgen Papir smatra da je vraćanje sa granica u skladu sa zakonom. On je za nemačke medije izjavio: „Ja to vidim tako, da je neotuđivo suvereno pravo države da ne dopusti svakoj osobi da uđe u zemlju koja izgovori reč ‘azil’. Prema nemačkim zakonima je to moguće i ispravno – kao i prema evropskim zakonima“.

Političke reakcije u Nemačkoj

Očekivano, jednima su ove mere nedovoljne, a drugi smatraju da se otišlo predaleko.

Jedna od predsedavajućih poslaničkog kluba Zelenih Katarina Drege je za dnevni list Rajniše post rekla da je vraćanja s granice „očigledno suprotne evropskom pravu“. Ona je dodala: „Ljudi koji na nemačkoj teritoriji zatraže azil, imaju pravo na to da se taj zahtev preispita“.

Na kongresu Levice šef njihovog poslaničkog kluba u Bundestagu Seren Pelman oštro je kritikovao ove mere: „Ko iz straha od desničara sprovodi desničarsku politiku, može samo da izgubi“. Dodao je da će Levica oštro da se suprotstavi takvoj politici.

Socijaldemokrati, koalicioni partneri u vladi koju predvode demohrišćani, zahtevaju što bolju saradnju sa susednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim merama.

Delom ekstremno desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) zahteva još oštrije mere. Šefica partije Alis Vajdel rekla je da je Merc obećao preokret u migracionoj politici sa „jasnim merama protiv ilegalnog masovnog doseljavanja“, a sada je razočarao birače i popustio pred socijaldemokratama.

Reakcije iz inostranstva

Susedne zemlje poput Poljske i Švajcarske izrazile su zabrinutost zbog postupaka Nemačke, bojeći se da će morati da preuzmu veliki broj lica koja sada Nemačka vrati sa svojih granica. Nemački kancelar Merc je međutim u petak u Briselu naglasio: „Ovo nije ekskluzivno nemački postupak. Imamo koordinaciju sa našim evropskim susedima“.

Očigledno nemačka Vlada shvata uvođenje ovih mera kao stimulans za EU da postupi slično. Torsten Fraj je izjavio za ARD da nemačka Vlada time želi da brzo postigne rezultate, kako bi se onda u migracionoj politici uvele „po mogućnosti evropske“ mere.

Šta dalje?

Evropska unija je dugo imala liberalnu politiku prema migrantima, ali se sada jasno kreće u suprotnom pravcu. To se očito dešava i zbog toga jer u sve više zemalja članica jačaju partije koje su kritički nastrojene prema politici dodele azila.

Evropska unija je već donela oštriji zakon o azilu, ali on još nije primenjen. Planirana reforma evropske zakonske regulative predviđa da se već na spoljnim granicama Evropske unije može odlučivati o zahtevima za azil osoba koje nemaju velike izglede da ostanu u nekoj zemlji Unije.

Torsten Fraj je kritikovao dogovorenu evropsku reformu, rekavši da ona ne dolazi samo prekasno već i da je nedovoljna. Dodao je da je 16 zemalja pozvalo Komisiju EU da preradi dogovorena pravila.

Sadašnja situacija u Nemačkoj ima koren u odlukama iz 2015. Bivša kancelarka Angela Merkel i njen ministar unutrašnjih poslova Tomas Demezjer (oboje iz Hrišćansko-demokratske unije, CDU, kao i novi kancelar Merc) odlučili su na vrhuncu izbegličkog talasa iz Sirije 2015. da ne vraćaju tražioce azila sa granice. Sada je Dobrint poništio tu odluku iz 2015.

Kakav je dosadašnji bilans?

Odmah posle Dobrintove direktive, ona je počela da se primenjuje u četvrtak i petak. Nemački bulevarski list Bild u svom izdanju nedeljom citira iz prvog bilansa. Policija je prema tim navodima registrovala 365 nedozvoljenih ulazaka u zemlju, a 286 migranata su vraćeni nazad, preko granice. Među njima je i 19 koji su postavili zahtev za dodelu političkog azila. Glavni razlozi za vraćanje ljudi sa granica je nedostatak važeće vize, falsifikovani dokumenti ili prethodno izrečena zabrana ulaska. Četiri osobe su procenjene kao pripadnici ranjivih grupa i smeli su da uđu u zemlju.

U listu se navodi da je u dva dana uhapšeno 14 krijumčara, da je realizovano 48 naloga za hapšenje i da je pri pokušaju ulaska u zemlju otkriveno devet osoba iz ekstremističkog ili islamističkog miljea.

Tagovi:

Granica Graničari Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure