img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Napadi ukrajinskih dronova na industrijske ciljeve u ruskom zaleđu

04. април 2024, 14:27 DW
Ukrajinski protivnapadi dronovima. Foto: AP/Evgeniy Maloletka
Ukrajinski protivnapadi dronovima.
Copied

Da li će ukrajinski napadi dronovima na ciljeve u Tatarstanu dovesti do prekretnice u ratu? Stručnjaci diskutuju o tome šta udari Ukrajine u ruskom zaleđu mogu da postignu.

Valerij Romanjenko, stručnjak za dronove sa Nacionalnog vazduhoplovnog univerziteta u Kijevu, objašnjava da napadi ukrajinskih dronova na industrijske ciljeve u ruskom zaleđu neće odlučujuće uticati na tok rata. Pri tom on misli na napade ukrajinskih dronova na ciljeve u Tatarstanu, preko hiljadu kilometara od ukrajinsko-ruske granice, piše Dojče Vele.

Romanjenko kaže da je prvo mislio da su rafinerija u Nižnjekamsku i fabrika dronova u Jelabugi napadnuti dronovima. U međuvremenu je uveren da su napadi izvršeni lakim avionom s oznakom A 22. Ti laki avioni prave se u Ukrajini od 1999. Romanjenko smatra de je njihov broj veoma ograničen.

Vojni stručnjak Volfgang Rihter iz Austrijskog instituta za evropsku bezbednosnu politiku kaže da, nezavisno od toga čime je izvršen napad, ne postoji čarobno oružje. Ali bi prema njegovom mišljenju ukrajinski protivnapadi dronovima mogli da imaju posledice, jer je rusko rukovodstvo početkom rata obećalo da građani neće puno osetiti borbe u Ukrajini, pa sada Kemlj mora da prizna da to nije tako.

„Osim toga, ukrajinski napadi mogli bi da prinude Ruse da i u pozadinskim područjima bolje postave protivvazdušnu odbranu“ rekao je Rihter i dodao da bi onda Rusija mogla da povuče tu odbranu sa granice prema Ukrajini i državama NATO.

Da li će ukrajinski napadi dronovima dovesti do reakcije?

Rihter kaže da ti napadi ni u kom slučaju nisu prekretnica u ratu. Števan Majster iz Nemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) ima sličan stav. On kaže da će napadi svakako oslabiti rusku logistiku, ali ne smatra da je Rusija trenutno spremna na kompromise i procenjuje da bi spektakularni napadi Ukrajinaca mogli izazvati bes Rusa i dovesti do vojne reakcije, a Rusija i dalje ima veće vojne resurse od Ukrajine, što je odlučujuće za tok rata.

Valerij Romanjenko navodi tvrdnje Moskve da Rusija može da proizvede 6.000 dronova različite veličine. „Ukrajinci, s druge strane, mogu da proizvedu nekoliko stotina.“ On procenjuje da je ruska ratna mašinerija i dalje znatno veća od ukrajinske.

Više medijski, nego ratni uspeh

Majster kaže da u Ukrajini ne vlada samo manjak municije i oružja, već i manjak ljudstva. Boji se da bi ruskim trupama srednjoročno moglo da pođe za rukom da izvrše proboj na nekim delovima fronta. On tvrdi da Kijev nije iskoristio skorije vreme da utvrdi odbrambene linije. Prema njegovom mišljenju, spektakularni napadi Ukrajine na ciljeve u ruskoj unutrašnjosti imaju medijski, psihološki efekat, ali vojno – jedva da će imati učinka.

U svakom slučaju, Ukrajina ima pravo da uništava rusku infrastrukturu, ako time slabe vojnu moć ruskih napadača, poručuje iz Kijeva Mihajlo Podoljak, savetnik ukrajinskog predsednika. On kaže da Ukrajina tu svoju taktiku neće menjati.

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Protesti u Albaniji u okviru takozvane "flamingo revolucije"

Korupcija

09.јул 2026. B. B.

Gardijan: U albanskoj „flamingo revolciji“ odjeci demonstracija u Srbiji

U albanskim protestima mogu se prepoznati odjeci dugotrajnih demonstracija u Srbiji protiv klijentelizma i nedostatka odgovornosti vlasti, piše Gardijan

Veštačka inteligencija, ilustracija

Veštačka inteligencija

09.јул 2026. B. B.

Veštačka inteligencija otkriva sklonost ka korupciji

Model zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji razvijen je u Beču

Granični prelaz

Evropska unija

09.јул 2026. B. B.

Politiko: Devet zemalja traži produžеnje olakšica u primeni EES

Mehanizam za vanredne situacije koji omogućava graničnim službama da, u izuzetnim okolnostima, privremeno obustave prikupljanje biometrijskih podataka, trebalo bi da bude ukinut 6. septembra

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom Istoku

09.јул 2026. A.P.

Prekid prekida vatre: Vazdušni udari SAD na Iran koji je uzvratio napadima na Kuvajt i Bahrein

Američka vojska je saopštila da je u noći na četvrtak izvršila 90 vazdušnih udara na Iran. Centralna komanda tvrdi da je to bila rekacija na pojedinačne iranske napada na brodove u Ormuskom moreuzu

NATO; Donald Tramp

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2026. I.M.

Tramp: Daćemo Ukrajini licencu za proizvodnju sistema „patriot“

Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da planira da Ukrajini omogući licencnu proizvodnju raketa-presretača za sistem „patriot”. Kijev ovu tehnologiju traži mesecima zbog sve intenzivnijih ruskih raketnih napada

Komentar
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure