img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politizacija masakra u Rusiji

Ko stoji iza terorističkog napada u Moskvi?

23. mart 2024, 16:33 A.I.
Foto: AP Photo/Vitaly Smolnikov
Dan posle terorističkog napada na "Krokus siti hol" u Moskvi
Copied

Dok Sjedinjene Države tvrde da iza napada na „Krokus siti hol“ u Moskvi stoji ogranak Islamske države koji je aktivan u Avganistanu, ruski zvaničnici upiru prstom u Ukrajinu

Sjedinjene Američke Države su saopštile da imaju obavještajne podatke koji potvrđuju da iza smrtonosnog napada u Moskvi 22. marta prilikom koga je stradalo najmanje 133 ljudi stoji militantna organizacija „Islamska država“, rekao je američki zvaničnik Rojtersu, a prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Foto: AP Photo/Vitaly Smolnikov
Centar „Krokus“ u Moskvi nakon terorističkog napada / Foto: AP Photo/Vitaly Smolnikov)

Takođe, SAD su navodno početkom meseca upozorile ruske nadležne službe da postoji opasnost od terorističkog napada na mesta u Moskvi na kojima se skuplja mnogo ljudi i upozorile svoje državljane da se klone tržnih centara ili stadiona.

Šta je ISIS-K?

RSE piše o tome šta je „Islamska država Horasana“ (Khorasan), koju su kao počinioca u Moskvi identifikovale američke obaveštajne službe, i zašto je na meti ISIS-K Rusija.

Ime je ova ekstremistička organizacija dobila po po starom terminu za regiju koja je uključivala delove Irana, Turkmenistana i Avganistana, piše RSE.

ISIS-K je osnovan u istočnom Avganistanu 2014. kao ogranak grupe koja je zauzela velike delove Sirije i Iraka kako bi uspostavila takozvani „kalifat“. Brzo je stekla reputaciju da je ekstremno brutalna.

image(110)
Vojnik avganistanskih bezbednosnih snaga ogrnut zastavom Islamske države nakon udara na Kabul 2020. / Foto: AP Photo

Organizacija beleži osipanje članstva od vrhunca oko 2018. godine, nakon čega su joj i talibani i američke snage naneli velike gubitke. SAD su saopštile da je njihova sposobnost prikupljanja obavještajnih podataka o ekstremističkim grupama u Avganistanu smanjena od povlačenja američkih trupa iz zemlje 2021. godine.

Avganistanski ogranak ISIS-a zakleti je neprijatelj talibana sa kojima se više puta sukobljavala, pište britanski „Tajms“, navodeći da su njegovi borci u početku uglavnom dolazili iz redova pakistanskih talibana, mada su bili regrutovani i avganistanski talibani. ISIS-K veruje da je talibanska verzija islamske vladavine previše mekana, ukazuje „Tajms“.

Za razliku od avganistanskih talibana, čiji je fokus na Avganistanu, ISIS-K je navodno više puta izrazio nameru da napadne Ujedinjene nacije i zapadne sile.

Iako su i talibani i ISIS-K militantni sunitski islamisti, među njima postoje razlike po pitanju religije i strategije. Obe grupe tvrde da su samo one istinski džihadisti.

Američki stručnjaci: Rusija u fokusu ISIS-K

Ranije ove godine, Sjedinjene Države su, tvrde u Vašingtonu, presrele komunikaciju koja potvrđuje da je grupa izvršila dva bombaška napada u Iranu u kojima je poginulo skoro 100 osoba.

U septembru 2022. militanti ISIS-K preuzeli su odgovornost za smrtonosni samoubilački napad na rusku ambasadu u Kabulu.

Grupa je odgovorna i za napad na međunarodni aerodrom u Kabulu 2021. godine u kojem je ubijeno 13 američkih vojnika i veliki broj civila tokom haotičnog povlačenja američkih snaga iz zemlje.

Moskva_atentat_28(1)
Ko je odgovoran za masakr u Moskvi / Foto: Vasil Petrović/Tanjug

Napad ISIS-a u Rusiji u petak predstavlja dramatičnu eskalaciju, piše RSE, a zapadni stručnjaci kažu da se ova grupa poslednjih godina protivila ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

„ISIS-K je fiksiran na Rusiju poslednje dve godine, često kritikujući Putina u svojoj propagandi“, rekao je Kolin Klark iz Soufan Centra, istraživačke grupe sa sedištem u Washingtonu.

Zajedno sa militantima iz Centralne Azije, grupa se često žali na poteze Moskve, rekao je i Majkl Kugelman iz vašingtonskog centra Wilson i tvrdi da ISIS-K „vidi Rusiju kao saučesnika u aktivnostima koje redovno tlače muslimane“.

Putin: Na ukrajinskoj strani bila pripremljena odstupnica za teroriste

Zvaničnici u Moskvi ove američke navode uzimaju sa rezervom i skepsom i pozivaju zapadne službe da im  dostave konkretne dokaze o tome da je ISIS-K oraganizovao i izveo teroristički napad u Moskvi, ako ih imaju.

Russia Shooting
Obraćanje Vladimira Putina dan nakon terorističkog napada na Moskvu / Foto: Mikhail Metzel, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Predsednik Rusije Vladimir Putin je u subotu u prvom obraćanju naciji nakon terorističkog napada rekao da su zločinci koji su izvršili teroristički napad u Krokusu kod Moskve došli da „hladnokrvno i smišljeno ubijaju, da pucaju na naše građane, našu decu, kao što su to nekada činili nacisti kada su vršili masakre na okupiranim teritorijama. Planirali su da prirede egzekuciju, krvavi čin zastrašivanja“.

Rat Rusije u Ukrajini Putin često opravdava time da je bilo nužno da se eliminišu ukrajinski „nacisti“, da ruska vojna nije usmerena protiv Ukrajinaca, već protiv „nacista“ koji su na vlasti.

„Svi izvršioci, organizatori i naručioci snosiće posledice, ko god da su. Kaznićemo svakog ko stoji iza terorista, ko je spremao taj udar na Rusiju i na naš narod“, rekao je Putin, te da su sva četiri direktna izvršitelja terorističkog napada pronađena i privedena

„A oni su“, naglasio je Putin, „krenuli prema Ukrajini gde su pokušali da se sakriju, gde im je, prema preliminarnim podacima, s ukrajinske strane bio pripremljen prolaz za prelazak državne granice“.

Ukrajina je još ranije negirala navode o bilo kakvoj umešanosti u teroristički napad u Moskvi.

Zaharova: Ukrajina je centar za širenje terorizma u Evropi

Na Putinovo upiranje prsta u Ukrajinu nadovezala se portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via AP
Prozivanje Ukrajine: Marija Zaharova / Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via AP

Ona je u subotu izjavila, komentarišući navode da su osumnjičeni za teroristički napad u Moskvi uhapšeni nedaleko od ukrajinske granice, da se Ukrajina, koja je čvrsto „u rukama zapadnih liberalnih režima“, „pretvorila u centar za širenje terorizma u Evropi“, te da je u ekstremističkom ludilu nadmašila i tzv.Kosovo“, prenosi „Politika“

„Sada znamo u kojoj su zemlji ovi krvavi gadovi planirali da se sakriju od progona – u Ukrajini“, napisala je Zaharova na Telegramu nakon što je Istražni komitet Rusije saopštio da su osumnjičeni za učešće u terorističkom napadu u Moskvi u nedelju uhapšeni blizu granice Rusije sa Ukrajinom.

Tagovi:

ISIS-K Krokus siti hol Moskva Rusija Teroristički napad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Misteriozna smrt

21.maj 2025. I.M.

Ubijen bivši ukrajinski zvaničnik Andrij Portnov u predgrađu Madrida

Andrij Portnov, bivši zamenik šefa administracije i savetnik bivšeg predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča, ubijen je u blizini Madrida

Sankcije Rusiji

21.maj 2025. Frank Hofman/DW

Zaoštravanje sankcija EU protiv Rusije: Pogođena i firma iz Srbije

Najnoviji paket sankcija Evropske unije protiv Rusije cilja pre svega na rusku flotu tankera „iz senke“. Na spisku su i mnogobrojne pojedinačne kompanije, među njima i jedna iz Srbije

SAD

20.maj 2025. I.M.

Vašington post: Ukrajincima po 1.000 dolara za dobrovoljni odlazak iz SAD

Gotovo 200.000 ukrajinskih državljana koji trenutno borave u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi se suočiti s deportacijom

Izraelsko palestinski rat

20.maj 2025. Tanja Kremer (DW)

„Noći su najgore“: Gaza u paklu opsade, ljudi gladuju, izbegavaju bombe i gube nadu

Dok izraelske snage nastavljaju ofanzivu u Gazi, stanovnici govore o svakodnevnoj borbi za život, strahu da se neće probuditi i očaju koji dolazi s glađu, razaranjem i traumom višestrukog raseljavanja. UN upozoravaju da je humanitarna pomoć i dalje nedovoljna, a međunarodni pritisak na Izrael raste

Nemački desničari

20.maj 2025. Kristof Haselbah (DW)

Srodne duše naprednjaka: Bauk desnice kruži Evropom

Nijedna parlamentarna stranka u Nemačkoj ne želi bilo kakvu saradnju s desničarskom Alternativom za Nemačku. U nekim drugim zemljama Evropske unije desničarske stranke uopšte nisu tako izolovane

Komentar

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Centralni skup u okviru Svenarodnog sabora

Komentar

Vučić nema više šta da ponudi, nema kome i nema kako

U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure