

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Istaknuti venecuelanski opozicioni političar Juan Pablo Guanipa uhapšen je u petak pod optužbom da je planirao sabotažu predstojećih parlamentarnih i regionalnih izbora koje je opozicija obećala da će bojkotovati. Među uhapšenima navodno i Srbi
Hapšenje Guanipe, 60-godišnjeg bivšeg poslanika i bliskog saveznika opozicione liderke Marije Korine Mačado, dolazi usred rastućih tenzija uoči nedeljnih izbora, piše France24.
Mačado je pozvala birače na bojkot izbora koji se održavaju deset meseci nakon izbora za koje se naširoko veruje da ih je levičarski predsednik Nikolas Maduro pokrao. Opozicija i veći deo međunarodne zajednice veruju da je u julu 2024. godine na predsedničkim izborima pobedu odneo zapravo opozicioni kandidat Edmundo Gonzales Urutija.
Ministar unutrašnjih poslova Diosdado Kabeljo povezao je Guanipino hapšenje sa, kako je vlada nazvala, osujećenim planom stranih plaćenika da sabotiraju nedeljno glasanje za članove parlamenta i 24 guvernera saveznih država.
„On je jedan od vođa ove terorističke mreže,“ rekao je Kabeljo na državnoj televiziji, dodajući da je plan za ometanje izbora pronađen na četiri telefona i laptopu koji su bili u Guanipinom posedu.
Kabeljo je izjavio da su osumnjičeni planirali da postave bombe u bolnicama, metro stanicama, policijskim stanicama i elektranama, dodajući da su vlasti zaplenile eksplozive, oružje, detonatore i gotovinu.
Dodao je i da je još 70 osoba uhapšeno u vezi sa navodnim planom, uključujući državljane Ekvadora, Argentine, Nemačke, Srbije i „nekoliko“ državljana Pakistana.
Američki državni sekretar Marko Rubio izdao je saopštenje izražavajući „zabrinutost zbog neopravdanog i proizvoljnog hapšenja opozicionog lidera Huana Pabla Guanipe i više od 70 pojedinaca“ u onome što je nazvao „novim talasom represije Madurovog režima.“
Poruka na Guanipinom nalogu na mreži „Iks”, ubrzo nakon njegovog hapšenja, glasila je: „Ako ovo čitate, znači da su me kidnapovale snage režima Nikolasa Madura.“
„Nisam siguran šta će mi se desiti u narednim satima, danima i nedeljama. Ali ono što sigurno znam jeste da ćemo pobediti u ovoj dugoj borbi protiv diktature.“
Dvanaest godina represivne vladavine
Mačado je optužila Madura za „Državni terorizam, čist i jednostavan,“ rekavši da je Guanipa „primer za sve građane i političke lidere, unutar i van Venecuele.“
Maduro je predvodio kolaps venecuelanske ekonomije bogate naftom tokom svojih poslednjih 12 godina sve represivnije vladavine.
Milioni ljudi su napustili zemlju, uglavnom ka drugim latinoameričkim državama.
U julu je Maduro tvrdio da je osvojio treći mandat, bez iznošenja detaljnih rezultata koji bi to potvrdili.
Opozicija je objavila sopstveni zbir rezultata, koji su pokazali ubedljivu pobedu Gonzalesa Urutije.
Državno tužilaštvo je u petak optužilo Guanipu da je bio deo „kriminalne organizacije“ koja je pokušala da sabotira te izbore, kao i glasanje ovog vikenda.
Masovna hapšenja kritičara vlasti
Maduro, bivši vozač autobusa koga je pokojni vatreni socijalistički lider Ugo Čavez izabrao za svog naslednika 2013. godine, često tvrdi da je meta pučističkih planova koje podržavaju SAD i Kolumbija.
Masovna hapšenja kritičara vlasti postala su uobičajena pojava.
Vlada je u ponedeljak obustavila letove iz Kolumbije nakon što je uhapsila desetine osoba za koje tvrdi da su plaćenici koji su iz susedne zemlje ilegalno ušli u Venecuelu.
Guanipa, po struci pravnik, bio je imenovan za potpredsednika sada već nepostojeće paralelne vlade koju je formirao bivši opozicioni lider Huan Gvaido nakon predsedničkih izbora 2018. godine, kada je Maduro osvojio drugi mandat.
Opozicija je bojkotovala te izbore nakon što je njenim najpopularnijim kandidatima bilo zabranjeno da učestvuju.
Izvor: France24


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve