
Gaza
Upitan sporazum o prekidu vatre: Desetine Palestinaca ubijeno u Pojasu Gaze
Najsmrtonosniji napadi izraelske vojske na Gazu otkako je 10. oktobra na snagu stupio prekid vatre najozbiljniji su izazov za krhko primirje

Decenije prisustva kompanija Fortune Global 500 u Srbiji pokazuju i dobre i loše strane tog modela. Donele su kapital, nove tehnologije i radna mesta, ali većina njih ovde posluje prvenstveno zbog jeftine radne snage i velikih državnih subvencija
Privlačenje stranih investicija i dolazak najvećih svetskih kompanija jedna je od najjačih karata koju vladajući režim godinama koristi u svom političkom marketingu. Fotografije sa otvaranja novih fabrika, obećanja o hiljadama radnih mesta i milijardama evra ulaganja postali su obavezni deo političkog narativa o “ekonomskom preporodu Srbije”. Međutim, iza tih brojki krije se složenija slika – u kojoj se koristi stranih investicija za lokalne zajednice moraju meriti zajedno sa njihovim društvenim, ekološkim i ekonomskim posledicama.
Kompanije sa liste Fortune Global 500 zauzele su centralno mesto u toj strategiji: od automobilske industrije i prehrambene prerade, do energetike i rudarstva. Prema dostupnim podacima, od 2007. godine do danas u zemlju je ušlo više od 47 milijardi dolara stranih direktnih investicija, a multinacionalne korporacije dale su najveći doprinos.
Ipak, 2025. godina donela je osetne gubitke na ovom polju – prema rečima samog predsednika, Srbija se ove godine suočila sa padom od 700 miliona evra. U prva četiri meseca 2025. godine neto priliv stranih direktnih investicija u Srbiju iznosio je svega 385,4 miliona evra (pad od 76,7 odsto). Prema podacima biltena MAT, do ovakvog pada došlo je jer je priliv investicija nerezidenata opao za 49,8 odsto (na 948,7 miliona evra), dok je istovremeno odliv investicija iz Srbije više nego udvostručen – porastao je za 141,6 odsto i dostigao 563,3 miliona evra.
Odlazak stranih kompanija iz Srbije preko noći već odavno ne predstavlja iznenađenje jer se takvi potezi često uklapaju u šire strategije i trajanje državnih subvencija. Ipak, postoje i primeri firmi koje, uprkos tim trendovima, nastoje da zadrže poslovanje i da se povežu sa lokalnim sredinama. Takvi pokušaji ne brišu dominantnu sliku investitora koji Srbiju vide pre svega kao izvor jeftinije, a kvalifikovane radne snage, ali pokazuju da postoje nijanse u načinu na koji različite multinacionalke pristupaju svom prisustvu u Srbiji.
Najveći efekti stranih ulaganja uočavaju se u pojedinim industrijskim centrima. Kragujevac je postao simbol transformacije kroz Fiat Chrysler (danas Stellantis), koji je pokrenuo proizvodnju automobila, čime je grad ponovo postao važna tačka domaće automobilske industrije i izvoza. Michelin grupa u Pirotu zapošljava oko 3.500 ljudi i time predstavlja okosnicu regionalne ekonomije, dok Philip Morris u Nišu ostaje jedan od najvećih poreskih obveznika u zemlji, sa snažnim uticajem na lokalno tržište rada.
Pored ovih primera, značajna su i ulaganja nemačkih kompanija. Bosch u Pećincima i Siemens u Subotici povezali su obrazovni sistem sa industrijom kroz dualne programe koji studentima i učenicima nude praksu i lakši ulazak na tržište rada. Pozitivan primer svakako je doneo i kineski Srbija Ziđin Majning, koji je potpisao ugovor sa lokalnim poljoprivrednim proizvođačima koji će isporučivati namirnice kompaniji.
Ipak, iza impresivnih brojki se često krije i ne tako impresivna realnost. Plate u fabrikama stranih investitora se jako često kreću na ivici zakonskog minimalca, što je i dalje ispod evropskog proseka i ukazuje da je Srbija u globalnim lancima vrednosti pozicionirana pre svega kao zemlja jeftine radne snage. Veći deo profita odlazi u matične zemlje, dok su reinvesticije u lokalne zajednice ograničene. To čini privredu ranjivom – odluke koje se donose u centralama u Parizu, Pekingu ili Moskvi direktno utiču na radna mesta i budžetske prihode u Srbiji.
Ekološki aspekt dodatno komplikuje sliku. U Zrenjaninu je investicija Linglonga otvorila pitanja radnih uslova i transparentnosti ugovora, dok je NIS, uprkos modernizaciji rafinerije u Pančevu, više puta bio na meti kritika zbog uticaja na životnu sredinu. Takvi primeri pokazuju da ekonomski rast koji nose multinacionalke nije uvek praćen odgovarajućim standardima zaštite okoline i radnih prava.
Decenije prisustva kompanija Fortune Global 500 u Srbiji pokazuju i dobre i loše strane tog modela. Donele su kapital, nove tehnologije i radna mesta, ali većina njih ovde posluje prvenstveno zbog jeftine radne snage i velikih državnih subvencija. Takav pristup donosi rezultate koji lepo izgledaju u statistici i političkim govorima, ali retko donosi trajniji razvoj zajednica u kojima te fabrike rade. Samo mali broj kompanija zaista ulaže u obrazovanje, zdravstvo ili lokalnu privredu, dok je većini fokus isključivo na proizvodnji i izvozu.
Zbog toga Srbija ostaje u svojevrsnom začaranom krugu – multinacionalke jesu važne za ekonomiju, ali njihova korist ostaje ograničena sve dok se oslanja gotovo isključivo na subvencije i niske troškove rada. Bez jasnih pravila i obaveze da deo profita vraćaju u zajednice u kojima posluju, rizik je da ovakve investicije ostanu kratkoročna dobit za kompanije, a dugoročno propuštena šansa za zemlju.
Za budućnost, ključno pitanje biće da li država može da uspostavi stroža pravila igre – od zaštite životne sredine i radničkih prava, do podsticanja reinvestiranja profita u lokalne zajednice. Bez tih mehanizama rizik je da strane investicije ostanu više instrument političkog marketinga nego stvarnog ekonomskog osnaživanja.

Najsmrtonosniji napadi izraelske vojske na Gazu otkako je 10. oktobra na snagu stupio prekid vatre najozbiljniji su izazov za krhko primirje

Jedan od najjačih atlantskih uragana ikada Melisa, najpre je žestoko pogodio Jamajku i Haiti, a sada preti Kubi. Melisa je već zvanično odnela sedam života na Karibima

Karibi su pod udarom razornog uragana Melisa, koji je pogodio jugozapadnu obalu Jamajke brzinom vetra od 295 km/h. Bahamske vlasti naredile su evakuaciju više ostrva uoči nailaska oluje.
Još jedan incident dogodio se u Crnoj Gori. Dva lokala u vlasništvu Turaka u Baru su demolirana. Niz incidenata usledio je nakon što je tokom vikenda izbio sukob između stranih državljana, pretežno Turaka i meštana podgoričkog naselja Zabjelo

Nakon što je u Crnoj Gori privedeno 45 turskih državljana zbog nekoliko incidenata u kojima je bilo nasilja, vlasti Crne Gore uvele su vize za Turke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve