img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sirija

Eskalacija nasilja u Siriji: Više od hiljadu mrtvih u odmazdi nad alavitima

09. mart 2025, 13:11 Dijana Roščić (DW)
Najveći sukobi u Siriji od pada režima Omar Albam/AP Photo/picture alliance
Najveći sukobi u Siriji od pada režima
Copied

Više od hiljadu ljudi ubijeno je u Siriji u odmazdi vladajućih sunita nad alavitima kojima pripada i svrgnuti Asad. Ovo je najveći talas nasilja od pada režima i najveći masakr nad civilima u ratu koji je počeo 2011.

U Siriji je došlo do najveće eskalacije nasilja otkako je Bašar al Asad početkom decembra prošle godine pobegao u Rusiju, a sunitski islamisti preuzeli vlast u toj zemlji. Sukobi su počeli u četvrtak, i kako prenosi Rojters, trajali su i tokom noći sa subote na nedelju u nekoliko gradova i na putevima ka obali gde živi alavitska verska manjina.

Pod Asadovom vlašću, koji je i sam alavit, pripadnici te manjine zauzimali su vodeće položaje u vojsci i bezbednosnim službama. Novi vlastodršci u Siriji tvrde da su reagovali na napade preostalih Asadovih trupa poslednjih nedelja, a za ovu eskalaciju nasilja okrivljuju „pojedinačne akcije“, piše Dojče vele (DW).

Više od 1.000 mrtvih

Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je u subotu da su sukobi u obalskom regionu Sirije odneli više od 1.000 života. Većina žrtava su civili pripadnici alavitske verske manjine u zemlji.

Prema Opservatoriji, među stradalima je 745 civila, većinom ubijenih iz neposredne blizine, zatim 125 pripadnika vladinih snaga bezbednosti i 148 militanata povezanih s Asadom. Ubistva su se dogodila na više od 29 lokacija u obalskim delovima Latakija, Tartus i Hama.

„Ovo je jedan od najvećih masakara u sirijskom sukobu“, rekao je šef Opservatorije, Rami Abdurahman o ubistvima alavitskih civila.

Nasilje je izbilo u četvrtak, kada su vladine snage pokušale da uhapse traženu osobu u blizini obalskog grada Džable, ali su upale u zasedu Asadovih lojalista, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava. Ova organizacija sa sedištem u Velikoj Britaniji se predstavlja kao nezavisna organizacija. Međutim, informacije koje objavljuje nije moguće nezavisno proveriti.

Stanovnici alavitskih naselja izveštavju o zverstvima

Stanovnici alavitskih sela i gradova rekli su za agenciju AP da su naoružani napadači ubijali alavite, većinom muškarce, na ulicama ili na pragovima njihovih kuća. Hilajde ljudi su pobegli u obližnje planine.

Tela 31 osobe ubijene u petak u centralnom selu Tuvejm sahranjena su u masovnu grobnicu u subotu ujutro, rekli su meštani. Među ubijenima je bilo devetoro dece i četiri žene. Agenciji AP su poslali fotografije tela prekrivenih belim čaršavima kako su postavljena u grobnicu.

Stanovnici Banijasa, jednog od gradova najteže pogođenih nasiljem, rekli su da su među napadačima bili i strani borci, kao i naoružani ljudi iz susednih sela i gradova.

Ali Šeha, 57-godišnji stanovnik Banijasa ispričao je da su se naoružani napadači okupljali na manje od 100 metara od njegove zgrade, nasumično pucajući na kuće i stanovnike. On je rekao da je u jednom naselju gde su živeli alaviti, ubijeno najmanje 20 njegovih komšija i kolega – neki u svojim prodavnicama, a neki u svojim domovima.

U najmanje jednom slučaju za koji zna, tražili su ljudima lične karte kako bi proverili njihovu religiju i sektu pre nego što su ih ubili. Takođe je rekao da su napadači palili kuće, krali automobile i pljačkali domove. Šeha je sa porodicom i komšijama pobegao svega nekoliko sati nakon izbijanja nasilja.

Alaviti beže u Liban i u rusku bazu

Libanski poslanik Hajdar Naser, jedan od dvojice predstavnika alavita u parlamentu, rekao je da ljudi beže iz Sirije u Liban kako bi se zaštitili, ali da nema tačne podatke o broju izbeglica.

Naser je takođe naveo da se mnogi sklanjaju u rusku vazduhoplovnu bazu Hmejmim u Siriji i pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti alavite koji su sirijski građani lojalni svojoj zemlji. Dodao je da su od Asadovog pada mnogi alaviti izgubili posao, a neki bivši vojnici koji su se pomirili sa novim vlastima su ubijeni.

Privremeni predsednik Sirije: Ovo su „očekivani izazovi“

Privremeni predsednik Sirije Ahmed Šara pozvao je u nedelju na mir: „Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i unutrašnji mir, možemo živeti zajedno. Budite spokojni u vezi sa Sirijom, ova zemlja ima karakteristike koje joj omogućavaju da opstane“.

On je govoreći u džamiji u Damasku takođe rekao. „Ono što se trenutno dešava u Siriji deo je očekivanih izazova.“

Šara je bio vođa islamističkih pobunjenika Hajat Tahrir al-Šam, koji su predvodili svrgavanje bivše vlasti pod Asadaom. Prilikom preuzimanja dužnosti, Al Šara je obećao da će sve društvene grupe uključiti u proces političke obnove i da će poštovati ljudska prava. Time se nada ukidanju zapadnih sankcija protiv Sirije.

Sirijski bezbednosni izvori saopštili su da je najmanje dvesta pripadnika njihovih snaga ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem lojalnim Asadu, nakon koordinisanih napada i zaseda koje su počele u četvrtak. Napadi su se ubrzo pretvorili u osvetnička ubistva kada su hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih vlasti iz svih delova zemlje pohrlile u obalske oblasti kako bi podržale vladine snage.

Prema drugim izveštajima, za nasilje su odgovorni naoružani suniti, pobornici prelazne vlade, koji su navodno odbili da se povinuju naredbama iz Damaska. Sirijska državna televizija, pak, izveštava da su nepoznate osobe obukle uniforme vladinih snaga i počinile zločine s ciljem izazivanja građanskog rata.

Francuska osuđuje nasilje, sastanak susednih zemalja

Francuska je izrazila „duboku zabrinutost“ zbog nasilja u Siriji. Pariz „najsnažnije osuđuje zločine počinjene nad civilima na verskoj osnovi, kao i nad zarobljenicima“, navelo je francusko Ministarstvo spoljnih poslova u subotnjem saopštenju. Francuska je pozvala privremene sirijske vlasti da obezbede nezavisne istrage kako bi se „potpuno rasvetlili ovi zločini“.

Prema navodima turskih izvora, ministri spoljnih i odbrambenih poslova , kao i šefovi obaveštajnih službi Turske, Jordana, Sirije i Iraka, sastaće se u nedelju u Amanu kako bi razgovarali o bezbednosnim pretnjama, borbi protiv terorizma i organizovanom kriminalu. Očekuje se da će jedna od ključnih tema biti ekstremisti „Islamske države“, čiji se hiljade boraca nalaze u zatvorima na severoistoku Sirije.

Tagovi:

Bašar al Asad Bliski istok Sirija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Evropska unija

15.decembar 2025. M. L. J.

Godišnji skor približavanja EU: Crna Gora – Srbija 5:0

Dok se Crna Gora sprema da ove zime zatvori pet poglavlja na putu ka Evropskoj uniji, Srbija od 2021. nije otvorila - ni jedno

Holivud

15.decembar 2025. I.M.

Reditelj Rob Rajner i njegova žena pronađeni mrtvi, sumnja se na ubistvo

Policija Los Anđelesa istražuje smrt Roba Rajnera i njegove supruge Mišel Singer Rajner, koji su pronađeni sa ubodnim ranama u svom domu u naselju Brentvud, navode američki mediji

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Terorističi napad u Australiji

15.decembar 2025. B. B.

Napadači u Sidneju otac i sin, zastave u Australiji na pola koplja u znak žalosti

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima ubijeno je 16, a ranjeno 40 ljudi

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure