
Hronika
Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Više od hiljadu ljudi ubijeno je u Siriji u odmazdi vladajućih sunita nad alavitima kojima pripada i svrgnuti Asad. Ovo je najveći talas nasilja od pada režima i najveći masakr nad civilima u ratu koji je počeo 2011.
U Siriji je došlo do najveće eskalacije nasilja otkako je Bašar al Asad početkom decembra prošle godine pobegao u Rusiju, a sunitski islamisti preuzeli vlast u toj zemlji. Sukobi su počeli u četvrtak, i kako prenosi Rojters, trajali su i tokom noći sa subote na nedelju u nekoliko gradova i na putevima ka obali gde živi alavitska verska manjina.
Pod Asadovom vlašću, koji je i sam alavit, pripadnici te manjine zauzimali su vodeće položaje u vojsci i bezbednosnim službama. Novi vlastodršci u Siriji tvrde da su reagovali na napade preostalih Asadovih trupa poslednjih nedelja, a za ovu eskalaciju nasilja okrivljuju „pojedinačne akcije“, piše Dojče vele (DW).
Više od 1.000 mrtvih
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je u subotu da su sukobi u obalskom regionu Sirije odneli više od 1.000 života. Većina žrtava su civili pripadnici alavitske verske manjine u zemlji.
Prema Opservatoriji, među stradalima je 745 civila, većinom ubijenih iz neposredne blizine, zatim 125 pripadnika vladinih snaga bezbednosti i 148 militanata povezanih s Asadom. Ubistva su se dogodila na više od 29 lokacija u obalskim delovima Latakija, Tartus i Hama.
„Ovo je jedan od najvećih masakara u sirijskom sukobu“, rekao je šef Opservatorije, Rami Abdurahman o ubistvima alavitskih civila.
Nasilje je izbilo u četvrtak, kada su vladine snage pokušale da uhapse traženu osobu u blizini obalskog grada Džable, ali su upale u zasedu Asadovih lojalista, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava. Ova organizacija sa sedištem u Velikoj Britaniji se predstavlja kao nezavisna organizacija. Međutim, informacije koje objavljuje nije moguće nezavisno proveriti.
Stanovnici alavitskih naselja izveštavju o zverstvima
Stanovnici alavitskih sela i gradova rekli su za agenciju AP da su naoružani napadači ubijali alavite, većinom muškarce, na ulicama ili na pragovima njihovih kuća. Hilajde ljudi su pobegli u obližnje planine.
Tela 31 osobe ubijene u petak u centralnom selu Tuvejm sahranjena su u masovnu grobnicu u subotu ujutro, rekli su meštani. Među ubijenima je bilo devetoro dece i četiri žene. Agenciji AP su poslali fotografije tela prekrivenih belim čaršavima kako su postavljena u grobnicu.
Stanovnici Banijasa, jednog od gradova najteže pogođenih nasiljem, rekli su da su među napadačima bili i strani borci, kao i naoružani ljudi iz susednih sela i gradova.
Ali Šeha, 57-godišnji stanovnik Banijasa ispričao je da su se naoružani napadači okupljali na manje od 100 metara od njegove zgrade, nasumično pucajući na kuće i stanovnike. On je rekao da je u jednom naselju gde su živeli alaviti, ubijeno najmanje 20 njegovih komšija i kolega – neki u svojim prodavnicama, a neki u svojim domovima.
U najmanje jednom slučaju za koji zna, tražili su ljudima lične karte kako bi proverili njihovu religiju i sektu pre nego što su ih ubili. Takođe je rekao da su napadači palili kuće, krali automobile i pljačkali domove. Šeha je sa porodicom i komšijama pobegao svega nekoliko sati nakon izbijanja nasilja.
Alaviti beže u Liban i u rusku bazu
Libanski poslanik Hajdar Naser, jedan od dvojice predstavnika alavita u parlamentu, rekao je da ljudi beže iz Sirije u Liban kako bi se zaštitili, ali da nema tačne podatke o broju izbeglica.
Naser je takođe naveo da se mnogi sklanjaju u rusku vazduhoplovnu bazu Hmejmim u Siriji i pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti alavite koji su sirijski građani lojalni svojoj zemlji. Dodao je da su od Asadovog pada mnogi alaviti izgubili posao, a neki bivši vojnici koji su se pomirili sa novim vlastima su ubijeni.
Privremeni predsednik Sirije: Ovo su „očekivani izazovi“
Privremeni predsednik Sirije Ahmed Šara pozvao je u nedelju na mir: „Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i unutrašnji mir, možemo živeti zajedno. Budite spokojni u vezi sa Sirijom, ova zemlja ima karakteristike koje joj omogućavaju da opstane“.
On je govoreći u džamiji u Damasku takođe rekao. „Ono što se trenutno dešava u Siriji deo je očekivanih izazova.“
Šara je bio vođa islamističkih pobunjenika Hajat Tahrir al-Šam, koji su predvodili svrgavanje bivše vlasti pod Asadaom. Prilikom preuzimanja dužnosti, Al Šara je obećao da će sve društvene grupe uključiti u proces političke obnove i da će poštovati ljudska prava. Time se nada ukidanju zapadnih sankcija protiv Sirije.
Sirijski bezbednosni izvori saopštili su da je najmanje dvesta pripadnika njihovih snaga ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem lojalnim Asadu, nakon koordinisanih napada i zaseda koje su počele u četvrtak. Napadi su se ubrzo pretvorili u osvetnička ubistva kada su hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih vlasti iz svih delova zemlje pohrlile u obalske oblasti kako bi podržale vladine snage.
Prema drugim izveštajima, za nasilje su odgovorni naoružani suniti, pobornici prelazne vlade, koji su navodno odbili da se povinuju naredbama iz Damaska. Sirijska državna televizija, pak, izveštava da su nepoznate osobe obukle uniforme vladinih snaga i počinile zločine s ciljem izazivanja građanskog rata.
Francuska osuđuje nasilje, sastanak susednih zemalja
Francuska je izrazila „duboku zabrinutost“ zbog nasilja u Siriji. Pariz „najsnažnije osuđuje zločine počinjene nad civilima na verskoj osnovi, kao i nad zarobljenicima“, navelo je francusko Ministarstvo spoljnih poslova u subotnjem saopštenju. Francuska je pozvala privremene sirijske vlasti da obezbede nezavisne istrage kako bi se „potpuno rasvetlili ovi zločini“.
Prema navodima turskih izvora, ministri spoljnih i odbrambenih poslova , kao i šefovi obaveštajnih službi Turske, Jordana, Sirije i Iraka, sastaće se u nedelju u Amanu kako bi razgovarali o bezbednosnim pretnjama, borbi protiv terorizma i organizovanom kriminalu. Očekuje se da će jedna od ključnih tema biti ekstremisti „Islamske države“, čiji se hiljade boraca nalaze u zatvorima na severoistoku Sirije.
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera
Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve