img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Plastika

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

23. jun 2025, 17:47 Anđelko Šubić (DW)
Foto: Vreme
Ilustracija
Copied

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Od prošlog leta u EU je obavezno da čepovi budu pričvršćeni uz plastičnu flašu. Ali i godinu dana nakon uvođenja, mnogi evropski potrošači mrze te čepove, uvereni da su tako glupu ideju mogle da smisle samo preplaćene evropske birokrate.

Podloga je, doduše, naučna studija po narudžbi Brisela. Tvrdilo se tu da 1,3 milijarde čepova opterećuju životnu sredinu, samo ti nesrećni čepovi navodno čine 13 odsto plastičnog otpada u našim morima, piše DW.

Niko ih ne vidi jer – potonu. Ekolozi su odmah digli galamu, pa su proizvođači morali da menjaju mašine i sada prave čepove koji su povezani sa plastičnom bocom.

I tako su novi čepovi stigli u evropske prodavnice, a ogromna većina potrošača ih je mrzela od prvog dana. Gotovo dve trećine ispitanih smatra da je zbog njih teže piti, pokazuje studija Instituta za tržišne odluke iz Nirnberga (NIM).

Potrošači često zameraju i da takozvani „tethered caps“ smetaju pri točenju i da se loše zatvaraju. I sokovi i mleko u tetrapaku sad imaju takve čepove, iako je to prava zavrzlama. Jer, da li je tetrapak PVC ili papirni otpad?

Papir to više nikad neće biti jer ima previše plastike, ali ni plastika se ne može koristiti jer ima previše papira. Dakle – tek sad je to čisto smeće.

Većinu nervira

NIM je u maju reprezentativno ispitao oko hiljadu ljudi uzrasta od 18 do 74 godine. Rezultat: samo 12 odsto nema problema sa novim čepovima. Čak 63 odsto ispitanih smatra ih nepraktičnijim od uobičajenih zatvarača.

„Trajno pričvršćeni čepovi na flašama nemaju baš mnogo pristalica u Nemačkoj“, kaže Matijas Unfrid, rukovodilac Odeljenja za istraživanje ponašanja pri NIM-u.

Doduše, trećina ispitanika nekako veruje da novi čepovi doprinose zaštiti životne sredine, a tu nešto malo prednjače uobičajeni zagovornici „prirodnog života“ svake vrste: mladi, roditelji i drugi ekološki osvešćeni potrošači.

Uprkos kritikama, potrošači su se umorili od pisanja žalbi protiv takve odluke Brisela: Nemačko udruženje proizvođača mineralne vode (VDM) kaže kako polako prestaje bujica ljutitih pisama, iako se ponašanje potrošača nije bitno promenilo.

Problem nije ni postojao

Dvadeset odsto potrošača tvrdi da radije kupuje napitke u staklenoj flaši gde čep nije pričvršćen.

Ali kupuje se i dalje: „Masovniji bojkot nije na vidiku“, kaže stručnjak Unfrid. „Koliko god da se ljudi ljutili zbog čepova – izgleda da su se Nemci uglavnom ipak navikli.“

No uprkos apokaliptičnim tvrdnjama o štetnosti „slobodnih“ čepova za životnu sredinu, institut iz Nirnberga tvrdi kako se Brisel prihvatio rešavanja problema „koji zapravo nije ni postojao“, kaže portparolka NIM-a.

Jer, u Nemačkoj se i ranije sa čepom vraćalo preko 99 odsto plastičnih flaša.

Barem kad je reč o Nemačkoj, u prvim danima rada aparata za prikupljanje plastične ambalaže je na njima čak pisalo i upozorenje da se u aparat ne ubacuju flaše sa zatvorenim čepom.

Razlog je jednostavan: zatvorena prazna flaša može da izdrži pritisak od više kilograma, hiljade njih na deponiji izdržaće i težinu višespratnice – iako su napunjene vazduhom.

Danas je to drugačije: može i zatvorena flaša! Jer aparat je odmah buši šiljcima tako da je sasvim svejedno ima li flaša čep ili ne.

Čarolija statističkog „uspeha“

U Briselu kažu da su novi čepovi veliki uspeh!

Ali novinari WDR u naučnoj emisiji Quarks otkrili su gde se zapravo krije taj „uspeh“ evropske uredbe o čepovima pričvršćenim za flašu. Nisu, doduše, našli nikakav dokaz da su čepovi ikad predstavljali neki ozbiljniji problem, ali su ipak došli do zaključka da je Brisel uspeo da prepolovi količinu otpada od plastičnih flaša.

Kako? Na pravi evrobirokratski način: plastična flaša i plastični čep su dva komada plastičnog otpada. Plastična flaša sa pričvršćenim čepom je jedan komad plastičnog otpada – dakle, upola manje. Molim lepo.

Tagovi:

Evropska unija Ekologija Plastika Plastični čepovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure