
SAD
Eksplozija u Los Anđelesu: Najmanje troje mrtvih
Najmanje troje ljudi poginulo je u eksploziji koja se dogodila u trening centru šerifske uprave okruga Los Anđeles (LASD)
Zakon koji se bazira na sličnim aktima u Mađarskoj i Rusiji sadrži zabranu širenja informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je usvojio parlament
Novi zakon u ruskom stilu zabranjuje navodnu LGBT-propagandu u školama. Mnogi Bugari se s tim zakonom slažu, uključujući i većinu stranaka u bugarskom parlamentu, piše Dojče vele.
U Bugarskoj su nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je prošle nedelje usvojio tamošnji parlament. Smatraju da je zakon o zabrani LGBT-sadržaja u školama – neustavan.
Nacrt, koji se bazira na sličnim zakonima u Mađarskoj i Rusiji, podnela je proruska stranka „Preporod“ i brzo je usvojen 7. avgusta 2024. Glasalo je 159 od 240 članova bugarskog parlamenta. Među njima su bili poslanici iz saveza desnog centra GERB-SDS, narodnjačke stranke ITN, socijalista i stranke bugarskih muslimana DPS. Liberalno-konzervativni savez PP-DB pre svih je glasao protiv amandmana.
Uvrede u Saboru
Amandmanom se zabranjuje širenje informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Zagovornici žele da obezbede da u školama nema rasprava o LGBTQ-pitanjima. To je propaganda, navode oni. Deca, kažu, moraju da budu zaštićena od navodne homoseksualnosti ili promene pola.
Protiv zakona glasala su 22 poslanika. Među njima je bio i Javor Božankov iz liberalne stranke „Nastavljamo promenu“ (PP). U razgovoru za DW on priča o teškim svađama u bugarskom parlamentu, koje su dovele i do fizičkih napada i anti-LGBTQ uvreda. „Poslanik iz proruske stranke Preporod me je napao vičući: ’Peder, Peder!’“, kaže on. Božankov još kaže da svaki put kada taj poslanik prođe pored mesta gde sedi njegova poslanička grupa u parlamentu, on poviče: „Evo pedera!“
Da li je zakon protivustavan?
S druge strane, lider proruske stranke Preporod Kostadin Kostadinov pozdravio je usvajanje zakona i podstiče političke stranke u drugim evropskim zemljama da se pridruže Bugarskoj: „Tokom proteklih decenija u EU, Sjedinjenim Državama i Kanada postupno se proširila teza da ne postoji tradicionalna i netradicionalna seksualna orijentacija. Ono što su nametali decenijama, upravo se srušilo u Bugarskoj.“
Međutim, mnogi pravnici smatraju da zakon krši bugarski Ustav, da je s pravne tačke gledišta netačno napisan i da čak sadrži odlomke kopirane direktno sa Vikipedije. Politički analitičar Danijel Smilov napisao je u analizi za DW na bugarskom jeziku sledeće: „Ovaj zakon je neobrazovana opskurnost prerušena u državnu moć. To je takođe i politička besmislica s potencijalno velikim posledicama po Bugarsku.“
Protiv zakona protestuju i bugarski aktivisti za ljudska prava. Ne samo da je besmislen, već je i diskriminišući, a i u suprotnosti je s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, navode oni. Pozvali su predsednika Rumena Radeva da uloži veto na zakon i da ga ne potpiše.
Odobrenje među biračima
Međutim, prema anketama, većina birača u Bugarskoj veruje da su takve zabrane ispravne. Iz tog razloga za zakon nisu glasali samo nacionalisti i proruski poslanici, već i partije koje su članice Evropske narodne stranke (EPP), kao i one iz porodice liberalnih stranaka u Evropskom parlamentu. U intervjuu za DW, Javor Bozankov kaže da se čini da lider najveće parlamentarne stranke GERB, dugogodišnji premijer Bojko Borisov, okreće leđa vrednostima Evropske narodne stranke, čijoj porodici njegova stranka pripada. „Zakon je homofobičan. To je zakon mržnje“, kaže Bozankov. A Borisov je, prema njegovim rečima, populista i samo razmišlja o predstojećim izborima.
U žučnoj raspravi o zakonu, Borisov je tako izjavio: „Ako evroatlantizam znači da će to mene učiniti ženom, onda vam dajem ovakav naslov: ’Ja nisam evroatlantista’.“
Da li će Brisel reagovati?
Poslanik u Evropskom parlamentu Radan Kanev iz konzervativne Demokratske bugarske stranke (DB), koja je zajedno sa PP jedina glasala protiv zakona u bugarskom parlamentu, napisao je na Fejsbuku da on traži od Evropske komisije, Evropskog parlamente i Evropske narodne stranke da osude zakon protiv LGBTQ-osoba.
Ali, Komisija EU i dalje ćuti. Prema mišljenju posmatrača, to je zato što su za zakon glasale i dve stranke iz stranačkih grupacija koje su podržale drugi mandat predsednice Komisije Ursule fon der Lajen.
Bugarski poslanik Božankov u razgovoru za DW upozorava: „Olimpijske igre u Parizu pokazale su da ruski informativno-propagandni kanali intenzivno promovišu tezu o moralno degenerisanom Zapadu i šire homofobiju.“ A Evropska unija bi, kaže, trebalo da postane svesna činjenice da su Bugari iz istorijskih, kulturnih i geografskih razloga, posebno ranjivi na rusku propagandu.
Na putu ka neliberalnoj demokratiji?
Danijel Smilov strahuje da bi, nakon prevremenih parlamentarnih izbora u oktobru, u parlamentu u Sofiji mogla da se pojavi populistička većina koja bi Bugarsku pretvorila u „neliberalnu demokratiju“ po uzoru na Mađarsku i koja bi odsekla zemlju od EU i NATO.
To mišljenje deli i Božankov: „Jasno je zašto su ti ljudi progurali takav zakon. I ako im se ne suprotstavimo, oni će sutra doneti zakone ne samo za ’tradicionalnu seksualnost’, već i za tradicionalnu boju kože ili nacionalnost. To je put koji Evropa veoma dobro poznaje i zna kako završava“.
Najmanje troje ljudi poginulo je u eksploziji koja se dogodila u trening centru šerifske uprave okruga Los Anđeles (LASD)
Napad se dogodio neposredno nakon što je predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović gostovao u emisiji TVCG, a prema prvim informacijama u napadu u kome je učestvovalo više ljudi Jovanović je zadobio teže telesne povrede. Jovanović kaže da su ga napali Jovo i Vidak Mitrović kao i još dve osobe. Jovo Mitrović, osumnjičen za napad, lišen je slobode, potvrđeno je Vijestima nezvanično.
Najnoviji paket sankcija Evropske unije protiv Rusije uključuje sniženje cenovnog limita grupe G7 za rusku sirovu naftu na 47,6 dolara po barelu. U EU govore o do sada „najjačim" kaznenima merama
Svetsku slavu Baumgartner je stekao 2012. godine, kada je skočio sa ivice svemira, sa visine od 38.405 metara i bezbedno se prizemio
Okružni sud u Pščini u Poljskoj proglasio je lekare krivim za ugrožavanje života tridesetogodišnje žene, identifikovane samo kao Izabela, u slučaju koji je izazvao proteste širom zemlje
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve