

Rat u Ukrajini
Lavrov: Odnosi Putina i Trampa odlični, učinićemo sve da tako i ostane
Odnos između predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa je odličan, ocenio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov




Ako je suditi po američkim izveštajima počela je trka u naoružavanju u svemiru. Rusija je u zemljinu orbitu lansirala satelit koji je navodno zapravo nuklearno oružje
Sjedinjene Američke Države optužile su Rusiju da je 16. maja u svemir lansirala satelit koji je verovatno zapravo kosmičko oružje. Pretpostavka je da taj satelit može da napadne druge satelite, a nalazi se u orbiti u blizini zemlje, izjavio je portparol Pentagona Pet Rajder.
Rajder tvrdi da se ovaj ruski satelit nalazi na istoj putanji kao jedan satelit američke Vlade. Na pitanje novinara da li predstavlja opasnost, on je odgovorio: „Pa vidite, radi se o odbrambenom kosmičkom oružju koje se nalazi na istoj putanji kao satelit američke Vlade“. Slične satelite Rusi su navodno u orbitu lansirali i 2019. i 2022. godine, piše nemački „Špigel“.
Prepucavanje u Savetu bezbednosti UN
U istom tonu kao Rajder ranije je u Ujedinjenim nacijama govorio američki predstavnik Robert Vud kada u ponedeljak u Savetu bezbednosti nije prošla rezolucija protiv naoružavanja u svemiru koju je podnela Rusija. Od 15 država sedam je glasalo za, a sedam je bilo protiv, među njima i SAD. Prethodno je Moskva u aprilu bila stavila veto na predlog američke rezolucije protiv lansiranja nuklearnog oružja u svemir, pa je Rajder govorio o „ruskim manipuilacijama“.
A u februaru su javnost bili uzburkali američki izveštaji o navodnim „ruskim nuklearnim ambicijama“ u svemiru. Tvrdilo se u Vašingtonu da bi Rusija svoj atomski potencijal mogla da usmeri protiv satelita i tako ugrozi američku i međunarodnu bezbednost, te da Moskva razvija vojnu tehnologiju za napad na satelite, piše „Špigel“.
Predsednik SAD Džo Bajden je tom prilikom rekao da „ne postoji nuklearna pretnja za ljude u Americi, niti drugde u svetu“, a njegov ruski kolega Vladimir Putin da je Rusija protiv stacioniranja atomskog oružja u svemiru.
Strah od detonacija u svemiru
Stručnjaci se slažu da bi atomske eksplozije u kosmosu, u orbiti zemlje, imale katastrofalne posledice.
Američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild je prošlog meseca rekla da bi nuklearna eksplozija u svemiru „mogla da uništi hiljade satelita koji imaju životno važnu funkciju u oblastima komunikacija, nauke, metereologije, poljoprivrede, privrede i nacionalne bezbednosti“.
„Vreme“ je pre dve godine pisalo da je nemačko Udruženje industrije BDI upozorilo na opsanost ruskog napada na satelite.
„Prava slaba tačka Evrope je u vasioni“, rekao tada rukovodilac Saveznog udruženja industrije i inicijative BDI New Space Matias Vahter za „Handelsblat“. Kao moguće mete on je bio prepoznao satelite i njihove zemaljske stanice.
Ako bi se ta mreža sabotirala u nekoj većoj razmeri, urušio bi se integralni deo globalnog protoka podataka što bi izazvalo dalekosežne posledice, pisao je tada nemački “Špigel”. Preko satelita ne ide samo civilna i vojna komunikacija, ili navigacija bez koje se ljudi sve manje snalaze u svakodnevnom životu, već bi smetnja usled napada uticala i na tranfere novca i trgovinu akcijama, pogodila bi, dakle, direktno i berze širom sveta.
Prenos podataka preko svemirskih stanica ima centralnu ulogu u funkcionisanju finansijskog sistema, upozorio je Matias Vahter, naročito kod transfera kapitala u vezi sa poslovima sa akcijama. Ako sateliti ispadnu iz pogona to bi u velikoj meri uticalo na kompletan finansijski sistem.


Odnos između predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa je odličan, ocenio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov


Članovi Odbora kojem je poverena istraga u aferi mrtvog američkog bogataša naglasili su da je njihov cilj da utvrde “kako je tako aktivan predator mogao da deluje očigledno nekažnjeno tako dugo, uprkos jasnim dokazima o njegovim zločinima koji su predočeni vlastima još 1994. godine”. Uprkos ogromnoj količini dokumenata koji su bačeni u javni domen, ostaje nejasno koliko smo bliži odgovoru na ovo pitanje


Povratak zapadne hemisphere u fokus spoljne i bezbednosne politike SAD i postojanje onoga što se naziva “Donroovom doktrinom” zahteva razumevanje korena ove politike. Intelektualni, državnički i politički legat najvećeg američkog velikog stratega u XIX veku i idejnog tvorca Monroove doktrine Džona Kvinsija Adamsa svakako je prvi i najvažniji korak u celom tom procesu


“Kako bismo u budućnosti pronašli održiv oblik postojanja pravoslavlja u Ukrajini, neophodno je započeti smirenu i otvorenu raspravu o ovom pitanju sa drugim pomesnim Crkvama. Što duže svi zajedno odbijamo takav razgovor, to će rešavanje ovog problema u budućnosti biti složenije”


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve