

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Ako je suditi po američkim izveštajima počela je trka u naoružavanju u svemiru. Rusija je u zemljinu orbitu lansirala satelit koji je navodno zapravo nuklearno oružje
Sjedinjene Američke Države optužile su Rusiju da je 16. maja u svemir lansirala satelit koji je verovatno zapravo kosmičko oružje. Pretpostavka je da taj satelit može da napadne druge satelite, a nalazi se u orbiti u blizini zemlje, izjavio je portparol Pentagona Pet Rajder.
Rajder tvrdi da se ovaj ruski satelit nalazi na istoj putanji kao jedan satelit američke Vlade. Na pitanje novinara da li predstavlja opasnost, on je odgovorio: „Pa vidite, radi se o odbrambenom kosmičkom oružju koje se nalazi na istoj putanji kao satelit američke Vlade“. Slične satelite Rusi su navodno u orbitu lansirali i 2019. i 2022. godine, piše nemački „Špigel“.
Prepucavanje u Savetu bezbednosti UN
U istom tonu kao Rajder ranije je u Ujedinjenim nacijama govorio američki predstavnik Robert Vud kada u ponedeljak u Savetu bezbednosti nije prošla rezolucija protiv naoružavanja u svemiru koju je podnela Rusija. Od 15 država sedam je glasalo za, a sedam je bilo protiv, među njima i SAD. Prethodno je Moskva u aprilu bila stavila veto na predlog američke rezolucije protiv lansiranja nuklearnog oružja u svemir, pa je Rajder govorio o „ruskim manipuilacijama“.
A u februaru su javnost bili uzburkali američki izveštaji o navodnim „ruskim nuklearnim ambicijama“ u svemiru. Tvrdilo se u Vašingtonu da bi Rusija svoj atomski potencijal mogla da usmeri protiv satelita i tako ugrozi američku i međunarodnu bezbednost, te da Moskva razvija vojnu tehnologiju za napad na satelite, piše „Špigel“.
Predsednik SAD Džo Bajden je tom prilikom rekao da „ne postoji nuklearna pretnja za ljude u Americi, niti drugde u svetu“, a njegov ruski kolega Vladimir Putin da je Rusija protiv stacioniranja atomskog oružja u svemiru.
Strah od detonacija u svemiru
Stručnjaci se slažu da bi atomske eksplozije u kosmosu, u orbiti zemlje, imale katastrofalne posledice.
Američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild je prošlog meseca rekla da bi nuklearna eksplozija u svemiru „mogla da uništi hiljade satelita koji imaju životno važnu funkciju u oblastima komunikacija, nauke, metereologije, poljoprivrede, privrede i nacionalne bezbednosti“.
„Vreme“ je pre dve godine pisalo da je nemačko Udruženje industrije BDI upozorilo na opsanost ruskog napada na satelite.
„Prava slaba tačka Evrope je u vasioni“, rekao tada rukovodilac Saveznog udruženja industrije i inicijative BDI New Space Matias Vahter za „Handelsblat“. Kao moguće mete on je bio prepoznao satelite i njihove zemaljske stanice.
Ako bi se ta mreža sabotirala u nekoj većoj razmeri, urušio bi se integralni deo globalnog protoka podataka što bi izazvalo dalekosežne posledice, pisao je tada nemački “Špigel”. Preko satelita ne ide samo civilna i vojna komunikacija, ili navigacija bez koje se ljudi sve manje snalaze u svakodnevnom životu, već bi smetnja usled napada uticala i na tranfere novca i trgovinu akcijama, pogodila bi, dakle, direktno i berze širom sveta.
Prenos podataka preko svemirskih stanica ima centralnu ulogu u funkcionisanju finansijskog sistema, upozorio je Matias Vahter, naročito kod transfera kapitala u vezi sa poslovima sa akcijama. Ako sateliti ispadnu iz pogona to bi u velikoj meri uticalo na kompletan finansijski sistem.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve