img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju – beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar

Ako ćutimo, ponovo stvaramo „devedesete godine“

11. jun 2015, 11:40 j. j
Foto: M.Milenković
Copied

Za mene je bilo "najlepše" tokom čitavog dana papine posete upravo to da se sveti otac nije koristio "velikim rečima". Autentično je svedočio svoje veliko životno iskustvo

Dok papa Franja šalje poruke mira i naglašava potrebu za dijalogom, ovdašnja javnost iščekuje odgovor Vatikana o kanonizaciji blaženog Stepinca i, kroz to, jasan stav o Jasenovcu i drugim logorima za vreme NDH. Nedavno je stigla i vest da je osnovana komisija za dijalog sa Rimokatoličkom crkvom koja treba da se bavi kardinalom Stepincem. Rimokatolička crkva u Hrvatskoj protumačila je to dobrim delom kao napad SPC-a na njena unutrašnja pitanja. Ovaj gest je svakako izraz veoma dobre volje Vatikana, a valjalo bi kada bi to doprinelo iskrenom dijalogu između SPC-a i Katoličke crkve u Hrvatskoj. Međutim, jednako je važno nanovo naglašavati da se celokupni ekumenski odnosi ne smeju svesti na dva mučna pitanja.

O tome kako je protekla papina poseta Sarajevu, i dani pre nje, koji su njegovi najveći utisci s obzirom na to da je bio prisutan u Sarajevu, o autentičnom dijalogu i njegovim kočnicama razgovaramo sa nadbiskupom Stanislavom Hočevarom.

STANISLAV HOČEVAR: Želim priznati da sam čitavo vreme pripreme za papin dolazak u Sarajevo, kao i sam dan njegovog boravka u Sarajevu, namerno ispratio sa velikom racionalnošću. Iako sam po prirodi više intuitivne i emotivne usmerenosti, želeo sam – poznavajući kompleksnost same zemlje i regiona, kao i opasnost velike emotivnosti povodom papinih poseta – da ostanem kritično hladan. U tom stavu me je još jače podržalo slušanje TV emisije uoči samog događaja. Predstavnici medija, Crkve i verskih zajednica, kao i mislilaca, komentarisali su u otvorenom studiju predstojeću posetu. I to sa puno „teških“ reči: „katastrofa“, „izdaja“, „laž“ i slično. Ali i sa tipičnim stavom ljudi našeg regiona: kako smo upravo „mi“ žrtve; kako su za sve „krivi“ oni sa druge strane; kako „nas“ ostali ne razumeju i „ne pomažu“.

Neko od njih je izneo veliku mudrost tvrdeći kako situacija u BiH nije samo i isključivo „plod“ spoljašnjih centara moći, već pre svega plod unutrašnjih odnosa „konstitutivnih“ naroda ili zajednica u BiH.

Za mene je bilo „najlepše“ tokom čitavog dana papine posete upravo to, da se sveti otac nije koristio „velikim rečima“. Autentično je svedočio svoje veliko životno iskustvo. Stalno sam posmatrao njegove oči, njegovo lice, njegov „lični“ – ali vidljivi – odnos prema svemu što se događalo oko njega: nije uživao u aplauzima niti u poklicima „živeo papa“, „papa Franjo mi te volimo“, već su njegove oči i čitavo biće zračili, kada je govorio o „miru“, „dijalogu“, „praštanju“, „životu“; naglašavajući jasno da smo svi „deca jednoga Oca“; kada je pozivao da budemo ne „miro-propovednici“ već „mirotvorci“. Nije nam tumačio nekakvu „teoriju“ ili „ideologiju“, već svojim životom svedočio za bogatstvo života.

Atmosfera je bila sjajna, jer smo osetili da je blizak nama, da je naš, da je došao u Sarajevo jer veruje u vaskrsenje i zato može da donosi u „prošlost“ budućnost; da „rane“ preobraža u dragocene bisere pravoga bogatstva; „gorčinu“ u lek; konfliktualnost u komplementarnost. Dok su ljudi sa televizije uoči događaja uglavnom hodali samo jednosmernim putem, papa je dao svima do znanja da katolici moraju voleti pravoslavne i muslimane, jer će inače izgubiti svoj identitet, ali isto tako da će pravoslavna ili islamska braća uništiti svoje dostojanstvo ako neće normalno prihvatiti katolike i sa njima saživeti.

Papina Prisutnost je bila „Isaijevski“ velika: slao nam je neagresivnu kišu mudrosti, koja će ovu zemlju natopiti poput Božje Reči i neće se vratiti svom izvoru dok ovaj naš region ne natopi da proklija novom nadom.

„VREME„: Na koji način obe crkve, a i javnost, mogu da približe svojim vernicima i uopšte društvu značaj autentičnog dijaloga i određenih aspekata ekumenizma koji se ne tiču samo problema iz prošlosti? Zašto se samo fokusiramo na loše stvari?

U početku 3. milenijuma među nama se mnogo toga dešavalo i to velikog i značajnog, pa tako i u poslednjoj godini. Ali u društvu se nije stvarala „atmosfera“ pogodna za „rast“. Recimo samo: u Srbiji o prevažnoj knjizi Iv Kongara Devet vekova kasnije nije bilo nikakvog odjeka; o simpozijumu na istu temu sa deset dobrih predavača – nikakve reči; o odlasku relativno velikog broja vernika iz Srbije u Sarajevo (pa i pravoslavnih) se ćutalo; iz važnih susreta predstavnika Sv. Stolice sa SPC-om i predstavnicima države, izvukle su se samo dve reči kao pojma problema „Jasenovac“ i „Stepinac“.

Drago mi je da su mi pristupila mnoga pravoslavna braća i uzbuđeno preda mnom protestovala zbog takvog postupanja sredstava socijalne komunikacije. Kao da neko „režira“ situaciju. Zato se sa ovdašnje, naše, strane pišu pisma, koja nagoveštavaju smrt tzv. unijaćenja, a sa strane naših suseda stvara se „mit o izdaji“.

Ali sve to je nedostatak integralne informacije i integralne refleksije. Umesto da bi jedna i druga strana otkrile da je u liku kardinala Stepinca nastupio kairos (vreme) za spasenjski dijalog, a „Jasenovac“ postaje izvanredna prilika za dar pomirenja, sile retrogradnosti nas žele ponovo getoizirati, tj. bukvalno dia-bolizirati.

Hrišćani Istoka i Zapada u ovom momentu ne smeju da ćute. Ako sada dobrovoljno ćutimo, ponovo stvaramo „Devedesete godine“! Božija promisao nam stavlja na raspolaganje upravo ove konkretne krstove, da bi jedni druge spašavali! Moram priznati da sam čitavu noć proveo u tuzi kada mi je ugledan profesor teologije poprilično besno rekao: „To pitanje je pitanje isključivo naše Crkve!“ Dragi profesore, da li postoje dve Crkve ili jedna Crkva, ali podeljena?

Dakle, papina poseta Sarajevu ne sme da bude završena. Ako tek sada nećemo da razgovaramo; ako tek sada Istok ne traži Zapad, a Zapad Istok, abortirali smo blagodat papine prisutnosti u „evropskom Jerusalimu“. Onda moramo postaviti još jedan „zid plača“.

Posle papine posete Sarajevu, imate li kakvih očekivanja, novih naznaka za Beograd ili je ostalo na ranijoj situaciji?

To pitanje ja postavljam vama. Dragi svi komunikatori, šta ćete učiniti da ova „kiša mudrosti“ iz Sarajeva ne bi prestala da pada? Da se reflektori ne bi pogasili i da narod ne bi prestao da hodočasti? Bez Vas ćemo ponovo svoje prste usmeravati u „komšije“ i širiti duh viktimizma. Ali u tom slučaju će ponovo nadoći takve ili drugačije poplave i prekriti naše „granice“ koje neki ustrajno postavljaju, hvaleći se ujedno „Evropskom misijom“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Izrael i Iran postigli dogovor o primirju

Dogovoren dvanaestočasovni prekid vatre između Izraela i Irana. Teheran potvrdio dogovor, kao i kabinet Benjamina Netanjahua

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure