
Palestina
Ko sve priznaje državu Palestinu?
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Jedna osetljiva odluka, šekspirovski problem ili put u politički ćorsokak? Klasifikacija AfD-a kao potvrđeno desnoekstremističke stranke izaziva pomešane reakcije evropskih medija
Nakon višegodišnje provere, nemačka služba za zaštitu ustavnog poretka klasifikovala je celu Alternativu za Nemačku (AfD) kao „potvrđeno desnoekstremističku“ organizaciju. Ova odluka izazvala je pomešane reakcije širom sveta. Dok neki posmatrači sada smatraju da je savezna vlada dužna da odluči da li će zabraniti stranku ili ne, drugi upozoravaju na mogućnost političkog ćorsokaka, prenosi Dojče vele.
Britanski list „Gvardijan“ vidi budućeg kancelara Fridriha Merca pred izazovom političkog balansiranja:
„Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) izjavila je da nije bilo političkog uticaja na procenu Službe za zaštitu ustava, dok AfD tvrdi suprotno. Ali ovaj korak stavlja novu vladu Fridriha Merca pod veliki pritisak, koaliciju sa socijaldemokratama koja bi trebalo da započne rad u utorak. Merc će sada – pored bezbroj drugih izazova s kojima se suočava – morati da odluči da li AfD treba da bude zabranjen, i ako da, kako to da se sprovede, što predstavlja izuzetno delikatno političko balansiranje.“
Šekspirovska drama nemačke demokratije
Italijanski dnevnik „Korijere dela sera“ smatra da nova nemačka vlada ima obavezu da ponudi odgovore – i pritom se poziva čak i na Šekspira:
„Nesporno je da stranka daje sve razloge da bude okarakterisana kao ekstremistička. Njenu radikalizaciju su vodeći političari, počevši od Alis Vajdel, svesno i ciljano sprovodili. Ali ni izveštaj obaveštajne službe ni njena marginalizacija u Bundestagu neće poraziti AfD. Kao što je Šekspir rekao: ‘Greška nije u našim zvezdama, već u nama samima.‘ Bez konkretnih odgovora nove vladine koalicije na brige i strahove građana – pre svega u vezi s ilegalnom imigracijom – biće teško zaustaviti priliv podrške AfD-u. To je pre svega test za SPD, koja u ovom pitanju deluje kao da želi da zakoči novog kancelara.“
Nasuprot tome, „Noje Cirher cajtung“ smatra da je Nemačka na putu ka političkom ćorsokaku:
„Dugo očekivana i na kraju malo iznenađujuća odluka unutrašnje obaveštajne službe pokrenuće lavinu događaja, na čijem će kraju politička polarizacija u Nemačkoj dostići vrhunac. Poverenje velikog dela stanovništva u demokratiju, s druge strane, verovatno će dosegnuti novi minimum.
Ova odluka bi mogla trajno da otuđi deo birača od države. Posebno je u istočnoj Nemačkoj za očekivati prkosnu reakciju, koja bi – četiri decenije nakon ujedinjenja – mogla ponovo da ojača mentalni zid između dva dela zemlje. (…) Ovako ili onako, odluka unutrašnje obaveštajne službe predstavlja masivan zahvat u nemačku demokratiju. Ona vodi u politički ćorsokak. Kako će Nemačka iz njega ponovo izaći, nije vidljivo.“
Kad je ekstremizam prevelik za zabranu
Švajcarski list „Tages-ancajger“ smatra da je AfD već sada prevelika da bi mogla biti zabranjena: „Zabrana desnoekstremne NPD je svojevremeno propala jer je, prema mišljenju suda, bila premala i beznačajna da bi ugrozila demokratiju. Kod AfD-a bi sada moglo biti obrnuto: ona je, zapravo, već prevelika za zabranu. Više od deset miliona Nemaca je na prošlim izborima glasalo za AfD.
Prema anketama, trenutno je čak najjača stranka u zemlji – izjednačena s Unijom CDU, CSU ili malo ispred nje. Mnogi njeni birači nisu desni ekstremisti – oni jednostavno više ne veruju da druge stranke mogu rešiti njihove probleme. Politička stigma ‘desni ekstremizam’, koja je u Nemačkoj dugo bila politički pogubna, na njih više ne ostavlja utisak. Većina u CDU, CSU i FDP smatra da AfD treba ‘nadmašiti boljom politikom’, a ne zabraniti. Mnogi u SPD-u i Zelenima misle isto. S pravom ukazuju na to da zabrana ne bi rešila osnovni problem: naime, da mnogi Nemci više ne veruju ‘starim partijama’ i ‘državi’. Misliti da bi ti ljudi, čim AfD bude zabranjen, poslušno ponovo glasali za CDU ili SPD – to je apsurdno.“
Zaštitni zid stoji
Holandski list „Telegraf“ veruje da je „zaštitni zid“ protiv AfD-a ponovo učvršćen: „Vest je odjeknula kao politička bomba. Jer trenutak nove procene ‘političkog rizika’ koji predstavlja desnoekstremna stranka je osetljiv. Služba za zaštitu ustava je naime najpre sačekala prevremene izbore u februaru, kako bi birači mogli da ‘glasaju neutralno’, ali je svoj odluku objavila svega nekoliko dana pre stupanja na dužnost novog kancelara, Fridriha Merca. Lider CDU je prethodno odškrinuo vrata za moguću saradnju s AfD-om, kao i njegov budući šef poslaničke grupe Jens Špan. Međutim, pod pritiskom javnog mnjenja i snažnih protesta morali su da se povuku sa te pozicije. U međuvremenu, ‘zašitini zid’ svih nemačkih partija protiv evroskeptične AfD ponovo stoji čvrsto.“
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve