Analiza

23.jun 2022. Sofija Popović

Biti ili ne biti u Briselu: Novi karakter Otvorenog Balkana

Nakon detaljnih konsultacija koje su trajale jedan dan, lideri Otvorenog Balkana odlučili su da ipak odu u Brisel. Izvesna neizvesnost ipak je pokazala da Otvoreni Balkan, iako promovisan kao ekonomska inicijativa, dobija i politički karakter. To bi značilo da bi u budućnosti od balkanskog trija mogli da očekujemo i politički jedinstven blok prema Briselu

Vesti

21.jun 2022. M.N.

Postjugoslovenski apel EU i SAD: Nužna je hitna integracija Zapadnog Balkana

Stotinak javnih ličnosti sa postjugoslovenskih prostora uputilo je danas apel vladama država članica Evropske unije, američkoj vladi i NATO-u, u kojem objašnjavaju zašto je u novonastalim okolnostima u svetu pridruživanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji geopolitička i geostrateška neminovnost. Posebno se ističe destabilizujuća uloga Srbije podlegle ruskom uticaju

Vesti

08.jun 2022. S.P

Otvoreni Balkan: Samitovanje uz vetar

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori bez obzira na to što je samitu u sredu prisustvovao premijer Dritan Abazović

Ukrajinska kriza i region

16.mart 2022. Dejan Jović

Zaglavljenost i odglavljivanje Zapadnog Balkana

U novim okolnostima bilo bi razumljivo da se Unija – a time i političko-sigurnosni Zapad – proširi tamo gde može, i to sad, dok još uvek (možda) može. To je u prirodi geopolitičkog odlučivanja. Ako se sila A ne proširi na područje X, to će pokušati da učini sila B. Evropska unija je možda mogla da dozvoli luksuz da okleva sve dok je verovala da je jedina sila na evropskom kontinentu. Ona to više nije – i verovatno joj je to sada i samoj jasno

Vesti

29.januar 2022. S.P

Balkan i ukrajinska kriza: Ko voli Putina, a ko je za NATO

Pregovori velikih sila o situaciji u i oko Ukrajine ne daju rezultate. Blokovska podela na „Zapad“ i „Istok“ podseća na najbolje dane Hladnog rata. Konsolidacija na nivou NATO-a i EU oko jedinstvenog odgovora Rusiji još uvek traje. U sve podeljenijem svetu i Srbija će u nekom trenutku morati da se svrsta na jednu stranu

Putevi droge

21.oktobar 2020. Čarls Parkinson, BIRN, Bogota

Balkanske veze u Kolumbiji

Smrt Dejana Stanimirovića i poslednji dani koje je proveo u kući navodnog kolumbijskog trgovca drogom ukazuju na sve veću povezanost balkanskih narko-grupa sa ovom južnoameričkom zemljom

Kolektivni portret

31.maj 2017. Dejan Anastasijević

Porodična fotografija sa Zapadnog Balkana

Briselska večera bila je održana u trenutku kada pomenuti dobrosusedski odnosi nikada nisu bili zategnutiji. Može se reći da je Mogerini uspela ako se gosti nisu međusobno šutirali ispod stola, pljuvali jedni drugima u tanjir i koristili escajg u nenamenske svrhe. Ko su ljudi sa fotografije, kako stoje u svojim državama i u kakvim su međusobnim odnosima

Intervju – Dr Vjekoslav Perica, istoričar

03.avgust 2016. Đorđe Matić

Narod, pleme, klan – Balkan

Srpski i hrvatski nacionalisti iskonstruisali su nove kolektivne identitete jedni naspram drugih, a zatim i u odnosu na susedne narode – tako da je onaj drugi negativan, tuđi i dalek, naravno – te novi identitet nasuprot same SFRJ i to da se bude sve suprotno od onog što je ona bila. Ove konstrukcije su dvadesetogodišnja noćna mora sveopšteg propadanja i frustracije u novim državama

Između NATO-a i Rusije

24.februar 2016. Dejan Anastasijević

Istočni i zapadni gresi

Kako se Srbija našla u procepu između dva sporazuma – i dve politike? Posledice ni u jednom ni u drugom slučaju ne moraju da budu katastrofalne, ali ceo zaplet predstavlja jasno upozorenje da politici sedenja na dve stolice, koju su upražnjavale sve postpetooktobarske vlade, uključujući i aktuelnu, definitivno ističe rok trajanja i da se trenutak odluke bliži

Nemačka – Potražioci azila

05.avgust 2015. Nemanja Rujević

Zastrašivanje Balkanaca

Nemačku ove godine očekuje više zahteva za azil nego ikada ranije. Rekordan je i broj napada na izbegličke domove. U Bavarskoj su se dosetili da kola opet slome na Balkancima – onima koji nemaju šanse za azil, pa tobože nepotrebno opterećuju nemačku birokratiju i parazitiraju na socijalnom sistemu

Intervju – Prof. dr Dragan Simić, dekan Fakulteta političkih nauka i direktor Centra za studije SAD

03.jun 2015. Momir Turudić, Katarina Stevanović

Balkanske integracije pod američkim kišobranom

Naš prostor nije u fokusu interesovanja SAD kao što je bio devedesetih godina – i to je činjenica. Taj vakuum sada popunjavaju i interesi drugih država, Turske, Ruske Federacije, pojačana je uloga Nemačke. Ukrajina je bila okidač da se SAD ponovo angažuju u našem regionu. Jedino one kao velika sila mogu delatno da primire te igrače koji nose konfliktni potencijal, u ovom slučaju mislim na albanski faktor