
Presuda Pelikou
Psihologija silovatelja: Nasilje, dominacija i toksična muškost
Mnogi naučnici su pokušali da odgonetnu zašto muškarci siluju, ali odgovor uopšte nije jednostavan
Mnogi naučnici su pokušali da odgonetnu zašto muškarci siluju, ali odgovor uopšte nije jednostavan
Uz vest o tragičnom ishodu jednog lokalnog fudbalskog derbija u Indoneziji, podsećamo čitaoce na tuce sličnih događaja tokom kojih je navijačka euforija pretvarala sportske praznike u tragediju
"Trebaju nam predsednici koji će svakodnevno činiti da nam bude bolje, koji će nas motivisati ili bar stvoriti ambijent, zakonski i kulturni, da radimo i stvaramo, a ne vođe koje će nas preko tv-ekrana ubeđivati da nam je dobro i kad nam je najgore, koji će nas svakodnevno ružiti i optuživati za nerazumevanje bajki koje nam pričaju"
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Najstrašniji oblik sistematske lažljivosti nazivamo diktaturama. One znaju da moraju da ubede svoje podanike u to da žive u najboljem mogućem sistemu, najbrže napreduju, uvek pobeđuju... Uvek je to neki neostvareni dečak, nepopularan u društvu a željan da bude u centru pažnje i da svi prepričavaju njegove viceve. Takvi dečaci se obično odmah međusobno prepoznaju, sarađuju, razmenjuju iskustva i metode laganja. Ostajući, pri tome, jednako dosadni kao što su oduvek bili, samo što im zavisnost od moći prati i zavisnost od laganja na kojoj ta moć počiva
Na današnji dan rođen je Karl Gustav Jung. Neobično je, makar naizgled, što racionalistički orijentisan zapadni čovek danas, 150 godina po Jungovom rođenju, u doba dominacije informatičke kulture, za svoju neurotičnost traži lek i pomoć u ezoteričnim delima „mračnog” Karla Gustava Junga
Studenti u Srbiji suočeni su sa neizvesnošću i pritiscima tokom višemesečnih protesta i blokada, što značajno utiče na njihovu motivaciju, osećaj kontrole i buduće planove. Uz gubitak motivacije, studenti uspevaju da pronađu snagu u aktivizmu i novim iskustvima. Psihološkinja kaže da je ova situacija izazov za mentalno zdravlje mladih, ali i prilika za rast samosvesti i jačanje identiteta
Blokade fakulteta traju mesecima, ali uprkos tome na državnim univerzitetima u Srbiji počeo je upis brucoša
Ideja onlajn sastanaka toliko nam se dopala da se oni organizuju u nizovima, pa čak i više sastanaka u isto vreme. Ovo drugo je potpuno nelogično, zar ne? Osim ako ne koristite AI kompanjona. Njihov zadatak je da prate sastanak umesto vas, da pamte sve što je izrečeno i izvlače vam ono najbitnije
Traume nikada ne prolaze same od sebe, uvek zahtevaju ogroman trud. Ako ih zapostavimo, one dremaju, tinjaju, žuljaju, gnjave – možda nikad neće eksplodirati, ali u svakom trenutku mogu da eksplodiraju. Kad nisu samo individualne već pogađaju velike grupe, ti rizici su neuporedivo veći
Za Mihaljčića “istorizovati se” ne znači dobiti mesto u istorijskoj prošlosti, među svedočanstvima nacionalne istorije, koje će istorijska nauka na odgovarajući način proučiti i oceniti. Suprotno od toga, “istorizovati se” za neko predanje, za neku legendu, pa tako i za predanje o Kosovskoj bici, znači dobiti mesto u sadašnjosti, u živoj kolektivnoj svesti o prošlosti, odnosno, kako kaže Mihaljčić, u “narodnoj istorijskoj svesti” koja se aktualizuje kao podstrek za akciju, za stvaranje nove istorije
Dobro liderstvo je timski rad. To je liderstvo koje ne funkcioniše kroz prisilu, već kroz artikulaciju vrednosti koje povezuju – pravde, slobode, odgovornosti. U tom kontekstu, “mi” nije ekskluzivno, već uključuje sve koji dele te vrednosti bez obzira na političke, etničke ili bilo kakve druge pripadnosti i nudi viziju društva zasnovanog na pravnoj državi i jednakim šansama
Klimatska psihologija. Pitanje života i smrti, Vandi Holvej, Pol Hoget, Kris Robertson, Sali Vajntrob, s engleskog preveo Branislav Stojiljković, Clio, Beograd, 2024.
Nedavno formiranje vlade Đure Macuta jeste deo režimske osvete i cinizma. Najviše se to vidi po “crnoj trojci” novih ministara postavljenih da se obračunaju sa delovima društva koji su predvodnici i simboli velikog višemesečnog bunta, čiji je povod bio pad nadstrešnice u Novom Sadu koji je odneo 16 ljudskih života. Treba rasturiti prosvetu, univerzitete, nepoćudne medije i delove pravosuđa koji odbijaju da slušaju naredbe, što javno, saopštenjima, što krijući se iza zakonskih procedura. Za to su izabrani oni koji neće imati problem da urade sve što im se kaže, pa i da pojačaju naredbe svojim invencijama
Neizvesnot, krize, besparica, osećanje nemoći, brzina života, stres, otuđenje od ljudskog kontakta u eri društvenih mreža, bujica kontradiktornih informacija... Mnogim ljudima je teško da se sami izbore sa svim ovim izazovima pa se za pomoć sve češće obraćaju psihoterapeutu. Da li je u srpskom društvu konačno sazrela svet o značaju mentalne higijene
Sebe upoznajete samo u dijalogu s prijateljem. I ne radi se o tome da bi vaš prijatelj trebalo nešto da zna bolje nego vi ili da vas poznaje bolje nego vi samog sebe, pa da vam objasni kako se u kom trenutku osećate. Upravo suprotno, prijateljstvo pretpostavlja jednakost, a upoznavanje sebe zasniva se na izrazitom stepenu iskrenosti i rizikovanju da se podeli i ono nejasno, postiđujuće ili opasno
Kratak odgovor je – ne može. Ali nije ni veštačka inteligencija baš za bacanje, kako pokazuju neki eksperimenti
Paralelno sa celodnevnim masovnim skupom u Kragujevcu, iza čije organizacije stoje studenti i aktivisti a koji je bio erupcija dobre energije, kreativnosti, mladosti i nade – u starorimskoj Sremskoj Mitrovici na Sretenje se zbio naprednjačko-dodikovski skup koji je, najblaže rečeno, bio promenada tuge, mržnje i tektonskih laži. Hiroviti šef države, zvani “predmetna institucija”, održao je uobičajeni govor, sličan prethodnim hiljadama javnih nastupa. Dodao mu je novi “kvalitet”: ništa osim neistina, potpuno iščašenih iz realnosti, nije izrekao. I pretnji, neprikrivenih, te uvreda upućenih građanima koji već tri i po meseca protestuju širom Srbije, tražeći nazad otetu državu
Kada osećamo da nam rana ne pravi procep samo na koži već i u celokupnom integritetu organizma, bićemo izlečeni tek kada se taj integritet ponovo uspostavi. Čak i ako budu ostali ožiljci, znamo da je pravi izvor pomoći lekarska ili terapijska ljubav, a ne gips, konac ili tableta
“Pošto živimo u društvu spektakla, onda moramo da tražimo alternativu teroru ekrana; u tom smislu je pozorište dragoceno ukoliko ga ne doživljavaš samo kao vizuelnu umetnost. Upravo zbog ekranskog terora treba se boriti za izgovorenu, živu reč”
Mi smo naše intenzivne estetske reakcije. Da, mi se povezujemo s ljudima, ideologijama, idejama, karijerama, ali nas istovremeno najintenzivnije i najintimnije definiše onaj oblik lepote koji nam izaziva najjaču tahikardiju
Svi smo dovoljno povodljivi da na neprekidnu izloženost tuđoj neskromnosti i sami počnemo tako da se ponašamo. Ovo je posebno prisutno u životima pripadnika generacije koju nazivamo ‘digital natives’. Neutemeljeni u osnovnoj tekovini zapadne civilizacije – čitanju knjiga – i neprekidno izloženi osobama koje se bore za njihov “lajk” ili njihov novac, oni odrastu bez svesti da drugačiji pristupi životu uopšte postoje, pa im je sve takmičenje i samopromocija
Izgleda da se neka deca rađaju osetljivija od druge (mada ne nužno istovremeno i inteligentnija ili talentovanija). Svet koji ih okružuje ostavlja u njima dublji trag, njihovi su utisci intenzivniji, suze im lako izmamljuju i lepota i bol, svejedno da li sopstvena ili tuđa, snovi su im burni, strahovi i privrženosti jednako jaki. Gde većina ostaje ravnodušna, njihovi, metaforički govoreći, nervni završeci nisu pokriveni dovoljno debelom kožom, pa ne samo da su im čulna iskustva izoštrena, već je veza između njih i osećanja izrazito bliska: hladnoća i strah deluju nerazlučivo, kao i toplota i ponos ili zaljubljenost i ukus soli na jeziku
Inostrani autori i nova izdanja beogradskog izdavača Clio pod geslom „Manje je više“ koje otkriva i domet njegovih knjiga, ali i način kojim se opstaje u datim okolnostima srpskog izdavaštva
Šta da radi čovek kad dobije pismo u kome saznaje da je član Privredne komore, u koju se nikad nije samovoljno i dobrovoljno učlanio, i da zato treba da plati članarinu, jer će od toga imati koristi, mada se ne kaže koje
Da li vas je iko ikada učio tome zašto je iskrenost važna? Gde da je tražite? Kako da je izdržite? Da li su vam nudili pomoć u slučaju da za nju morate da platite neku cenu