
Iz novog broja „Vremena“
Kud se dedoše toliki naprednjaci?
Kako partija koja navodno ima 700.000 članova i delovala je kao mašinerija danas jedva održi miting u seoskom domu kulture
Kako partija koja navodno ima 700.000 članova i delovala je kao mašinerija danas jedva održi miting u seoskom domu kulture
Istorijski skup u Beogradu 28. marta nije se dogodio. „Pristojna Srbija“ nije došla u Beograd. U međuvremenu, dan pred ovaj datum tabloidi su objavili da će novi skup biti, ipak, u aprilu. I to Svenarodni sabor koji će trajati tri dana (od 11. do 13. aprila)
Izvršni odbor Srpske akademije nauka i umetnosti podržava studentske proteste i osuđuje pretnje i fizičke napade na studente
U stvarnosti vladaju moćne političke grupe i pojedinci, koji sebi pripisuju mesijansku ulogu. Takva društva karakteriše nemoć poniženih građana i sunovrat demokratije, a uspon populističke elite koja kontroliše sve
“Veliki Danilo Kiš jednom je prigodom napisao kako ne želi živjeti u miru sa čitavim svijetom, već sa samim sobom, a to je negdje okvirno i moja deviza, s tim da bih ja još samo nadodao kako bi se vjerojatno već odavno predao da imam kome. Shodno tomu, da li će crkveni mehanizam na ovim prostorima postati nešto više od križarskog pohoda na slobodu duha, te da li će političke strukture ovdje biti ikad više nešto drugo od, načelno, kriminalnih, mene ne opterećuje odviše, ali sam siguran da doprinositi njihovu porazu, svaki dan u svakom pogledu, i te kako ima smisla – mišlju i djelima”
Telefonski razgovor Trampa i Putina koji nagoveštava pregovore o miru u Ukrajini, a od Evropljana se traži da ga, onako neobavešteni, poniženi i uvređeni, finansiraju i obezbeđuju
Studentski protesti podigli su čitavo društvo na noge i doveli do pada Vlade u Srbiji. Neki analitičari ocenjuju da je ovaj studentski pokret veći i od onog iz 1968. Kako to iznutra funkcioniše? I koji su mogući dometi?
Ovih dana se navršavaju četiri godine kako je Ivanka Mićić (62) poginula kod Loznice. I tek ovih dana zaista je počelo suđenje Đorđu Danojliću, okrivljenom da je automobilom udario ženu koja je pešačila, ostavio je da umre kraj puta i pobegao. Optuženi je u sudnici, ali istina je počela da se zatrpava i davi među sudskim spisima, brojnim veštačenjima i analizama. Veštaci tužilaštva tvrde jedno, a veštaci odbrane potpuno različito. Pravno, sada je nedoumica i koje je vozilo udarilo ženu. Kao da više nije važno šta je istina, nego čiji će veštaci jače braniti svoja mišljenja. A mišljenja stručnjaka u korumpiranom i politički opterećenom društvu podložnija su uticajima nego nauci... Šta će preovladati
Kralj ga je ocrnio u štampi zato što se protivio njegovom braku sa Dragom Mašin, politički protivnici su ga smestili u zatvor i – javnost ga je sve do nedavno zaboravila iako je Vladan Đorđević bio jedan od onih koji su gradili modernu Srbiju
Percepcija sveta koja, čini se, preovladava je mračna, postoji osećaj lične i kolektivne konfuzije, čak i straha, distopijska budućnost se smatra gotovo izvesnom. Ali, činjenice su drugačije
“Nije cilj da se ljudi osećaju kao u muzeju kada gledaju istorijsku dramu. Važno nam je da mogu da osete odnos sa problemima svog vremena, da se poistovete sa situacijama i junacima”
Ako uprostim, Jugoslavija je bila zemlja koja je omogućavala da svi Srbi žive istoj državi. Kako se u postojećim uslovima i kroz decenije taj, da ga nazovem, “iskonski interes” može ostvariti, to je drugo pitanje. Način na koji je tadašnje rukovodstvo Srbije to pokušalo doveo je, pored ostalog, do raspada zemlje. I to one jedine, ponavljam, u kojoj su svi Srbi zaista živeli u jednoj državi
“Na sednici Skupštine opštine Stara Pazova, održanoj 10. septembra 2024, svi odbornici iz redova SNS su glasali za usvajanje izveštaja o budžetu za 2023. godinu, kojim je nula dinara bilo opredeljeno za upravljanje otpadom i nula za zaštitu prirode”, kaže za “Vreme” dr hemijskih nauka Stanislava Gorjanović, odbornica Pokreta za zdravu Pazovu. “A od 2020. nemamo važeći Plan upravljanja otpadom, niti je prethodni bio sproveden”
Sa ratovima u Ukrajini i Gazi, te sve izraženijom pretnjom Kine da interveniše na Tajvanu, geopolitika i spoljna politika, kao i uloge država u međunarodnim odnosima, ponovo su došle u fokus svetske javne i naučne scene. Nova knjiga Džona Miršajmera i Sebastijana Rozata pomaže nam da shvatimo da li je ponašanje država u međunarodnim odnosima racionalno i u čemu se racionalnost sastoji
“Ne znamo sadržaj poruka Vilijama Bernsa na zatvorenim sastancima, ali je činjenica da je Dodik dan nakon Bernsove posjete izjavio kako nikada nije planirao secesiju”, kaže za “Vreme” profesorica na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu Edina Bećirević. “To sugerira da je poruka bila veoma oštra. Međutim, brz povratak Dodika na secesionističku retoriku, povezivanjem pitanja državne imovine s odlukom o secesiji, pokazuje da pritisak SAD nije bio dovoljan da ga trajno obuzda”
Ako ne bude odlučnosti da se odupremo rudarskim kompanijama, ako ne uočimo da i kineske i sve druge žele isto što i zapadne, tada će sudbinu Borskog basena podeliti čitava Srbija. Prodaja mineralnih resursa uz žrtvovanje životne sredine obezbeđuje male prihode i velike štete
Deklaracija je loša za Srbiju i doneta je u lošoj nameri - da se učvrsti vladavina predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, rekao je u ponedeljak na sednici Skupštine Srbije poslanik ZLF.-a Đorđe Pavićević. Ministar Martinoviću nije bilo jasno zašto svi koji misle kao Pavićević „stalno pominju tu Srebrenicu“
“Po gradovima bivše Jugoslavije je sve više kulturnih događaja u kojima NOB postaje simbol nacionalne borbe za oslobođenje (Srba, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca itd.), dok se njegovi revolucionarni i jugoslavenski aspekti potpuno brišu. Istovremeno, antifašizam postaje prazna kategorija u stranačkim obračunima, reč kojom se potkusurivaju politički protivnici”
Na konferenciji „Promena“ koja se održava od 12. do 15. juna u zgradi rektorata u Beogradu učestvovaće neki od najznačajnijih mislilaca današnjice, kao što su Aksel Honet, Džonatan Volf i Etjen Balibar. Na konferenciji će izlagati preko osamdeset izlagača iz celog sveta koji će pokušati da daju odgovor na pitanja koja muče čovečanstvo koje se nalazi na prekretnici
“Ceo poduhvat Beograda na vodi mi izgleda nelogično, nemoralno, protivno svim normama i načelima koje sam u mojoj dugoj urbanističkoj i planerskoj karijeri video ili se čak usudio da zamislim”
Žalosno i uznemirujuće u hajci na Dinka Gruhonjića je što se toj hajci pridružio i određen broj nastavnika Beogradskog univerziteta, hipersenzitivnih na signale ugrožavanja srpstva
Predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom ističe petogodišnji mandat, ali izbori nisu održani. Da li su mogući izbori pod ratnim stanjem
Kritička misao, analitičnost, briga o mentalnom zdravlju i štošta drugo spadaju u zdravstveni karton svakog društva. Kakav je značaj društveno-humanističkih nauka, a kakve posledice može ostaviti njihovo zapostavljanje
Kakva je religijska situacija danas u Ukrajini? Koje su i koje će biti posledice verske podele među pravoslavnima po društvo i ljudske odnose? Koliko je i kakvih veza i odanosti tu isprepletano? Koliki je broj vernika i parohija prešao iz Ukrajinske pravoslavne crkve u Pravoslavnu crkvu Ukrajine i šta je sa onima koji to nisu i neće učiniti? Šta će biti sa jazom između Moskve i Carigrada? Kako sve ovo vide i šta za “Vreme” kažu mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Jevstratij Zorja, đakon Ukrajinske pravoslavne crkve koji je, strahujući za svoju bezbednost, želeo da ostane anoniman, ruska istoričarka Nadežda Beljakova, koja je morala da ode iz Moskve da bi zaštitila svoju ćerku, i profesor Univerziteta u Regensburgu Klaus Buhenau
U zemlji u kojoj traju rat bez kraja i neverovatno složene, promenljive i tragične prilike, Amerikanci po običaju ne propuštaju priliku da budu uvučeni u sukob protiv neprijatelja koga jedva da poznaju
“Mi smo bili ljudi, kao i hiljade drugih, koji su izabrali da se svojim profesijama bore protiv zla i protiv rata, a ne samo za nešto. Jedno nije isključivalo drugo”
Mnogo vojvođanskih Rusina proteklih decenija iselilo se u Kanadu. Oni koji su ostali čuvaju svoje običaje, jezik i kulturu u trouglu asimilacije između Rusa, Ukrajinaca i Srba