Evropsko-američki spor

29.јануар 2003. Frano Cetinić

Ćuprija na Rajni

U senci iračke krize prošle sedmice (ne)očekivano je izbila transatlantska svađa među saveznicima: Francuske i Nemačke s jedne i Amerike s druge strane. Iako se, uslovno rečeno, američki i evropski pristup u vezi sa Sadamom Huseinom i Irakom razlikuju od početka najnovijeg zapleta sa iračkim naoružanjem, iznenađujuća je bila žestina međusobnog obračuna i upotreba teških reči bez diplomatskih rukavica. Da li su Francuska i Nemačka "stara Evropa" (D. Ramsfeld) ili je Evropa sita pozicije mlađeg partnera u tradicionalnom savezništvu – pitanje je koje je tim povodom zaintrigiralo posmatrače i analitičare. Ovoj izazovnoj temi "Vreme" posvećuje naredne stranice tekstovima iz pera svojih izveštača iz Pariza i Berlina; u prilogu su i izvodi iz govora američkog državnog sekretara Kolina Pauela u Davosu istim povodom, koji, kako se čini, nastoji da smiri loptu.

Dečja pozorišta

29.јануар 2003. Sonja Ćirić

Teatar za početnike

Držati dečju pažnju nije lako. Kad im je dosadno, oni počnu da pričaju, izađu usred predstave... Zato za decu treba igrati isto kao za odrasle, samo znatno bolje, kažu ljudi iz dečjih pozorišta

Nuspojave

29.јануар 2003. Teofil Pančić

Kritika štreberskog uma

Sve je raskošniji buket "orvelijanskih" neoautoritarnih nebuloza koje vlast smišlja kao odušak frustraciji zbog Velikog Haosa zatečenog u Srbiji

Islam u Evropi

22.јануар 2003. Milan Vukomanović

Andaluzija – „ukras sveta“

Jedna od sedamnaest španskih autonomnih zajednica, Andaluzija je oblast koju su pisci XIX veka nazivali "Evropskim Orijentom", a u prošlosti je bila mesto okupljanja i širenja različitih civilizacija

Ličnost godine 2002 - Mlađan Dinkić

15.јануар 2003. Dimitrije Boarov

Čak i ja štedim u našim bankama

Redakcija "Vremena" je guvernera Mlađana Dinkića proglasila za ličnost godine 2002. pre svega zato što je u protekloj godini uspeo da od Narodne banke Jugoslavije stvori stabilnu i efikasnu instituciju, koja je uspela da stabilizuje dinar kao nacionalnu valutu i da mu obezbedi priznanje konvertibilnosti; koja je postigla dragocene aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, što joj je omogućilo da rapidno uveća državne devizne rezerve; koja je vratila poverenje u bankarski sistem Srbije – čisteći nemilosrdno sve propale i prevarantske banke sa svog novčanog tržišta; koja je u pet meseci bez ikakvih krupnijih incidenata glatko izvršila konevrziju oko 8 milijardi maraka i drugih evropskih valuta u euro ili druge svetske valute; koja je jesenas izvršila valjane pripreme za prenos platnog prometa iz državne službe u poslovne banke početkom ove godine. Ne potcenjujući napore reformista u drugim državnim institucijama i ne umanjujući značaj promena koje se odvijaju u privatizaciji i restrukturiranju naše privrede, ocenili smo da su rezultati guvernera Mlađana Dinkića u sređivanju toliko značajne, naše centralne monetarne ustanove u protekloj godini daleko isprednjačili ispred svih drugih pokušaja u drugim institucijama (da ne spominjemo one u kojima stvari uopšte ne kreću s mrtve tačke ili idu nagore) – da zaslužuju i naše skromno priznanje. Mlađan Dinkić je, to je utisak koji malo ko može da ospori, ličnost koja raspolaže i ogromnom "pozitivnom energijom" u popravljanju prilika i modernizaciji Srbije i jednostavnom "stručnom efikasnošću" koja njegove akcije čini delotvornim. (Mnogi imaju energiju bez rezultata ili stručnost bez efikasnosti ili efikasnost bez moralnih i strategijskih orijentira.) Po običaju proglašenja ličnosti godine, koji smo uveli pre godinu dana, kada smo Božidaru Đeliću omogućili da na našim stranicama ispriča svoju životnu priču, i Mlađanu Dinkiću dajemo istu priliku (uz najnužnija skraćenja snimka njegove ispovesti).

Savremeni terorizam

28.децембар 2002. Miloš Vasić

Pretnja i odgovor

Uzbuna nije bez osnova: ako Izrael, država iskusna u tim stvarima, planira vakcinaciju celog stanovništva protiv velikih boginja, na primer, onda to nije bez neke. Jedanaesti septembar pokazao je da su pesimisti bili u pravu, kao i obično: nema nezamislivih strahota koje bi bile neostvarive. Ranije se smatralo da politički terorizam gradi sopstvene granice; videli smo da postoje vrste terorizma koje ne znaju za granice. Sve to, međutim, nema nikakve veze sa našom zemunskom hajdučijom

Slučaj Merkator

24.децембар 2002. Miša Brkić

Nož u leđa ekonomskom patriotizmu

Kad vide kolone kupaca koje su ostavile novac u kasi slovenačkih trgovaca, srbijanski političari ne mogu sebi da oproste što su u našu avliju pustili Merkator. Da li je strah od slovenačke konkurencije ujedinio srpske proizvođače u lobi koji pritiska Vladu da ne potpiše strateški važan ugovor o slobodnoj trgovini između dve zemlje

ENTER Music Fest, Beograd

05.децембар 2002. Dragan Kremer

Enterijer manjka

Hoće li Beograd (time i Srbija) imati propisan džez festival nije stvar koja bi ikad više trebalo da bude proizvoljnost, uslovljena entuzijazmom i sl. nego inicijativa i odluka gradskih/republičkih ustanova

Intervju - Vladan Radoman, pisac

22.новембар 2002. Nebojša Grujičić

Svi moji ratovi

"Uvek ima ljudi koji će početi neki rat – severa protiv juga, krsta protiv polumeseca, uvek će naći neku dovoljnu razliku da objave rat drugome, najčešće susedu. Najžalosnije je što su prve i najbrojnije žrtve u svakom ratu – deca"

Fudbal

14.новембар 2002. Vladimir Stanković

„Fleš rojal “ Real Madridu

Ronaldo, Zidan i Figo koštali su madridski tim oko 200.000.000 eura, svaki od njih trojice, plus Raul i Roberto Karlos, zarađuju godisnje u proseku 6.000.000 eura, ali sposobni predsednik Florentino Peres i dalje misli da je najbolji način za veliku zaradu velika investicija

Nadrealizam u Beogradu

14.новембар 2002. Sonja Ćirić

Umetnost nemogućeg

Izložbom "Nemoguće – umetnost nadrealizma" u Muzeju primenjene umetnosti, koja je otvorena 6. novembra i traje do 10. februara 2003, prikazano je sve što je do ovog momenta poznato o vizuelnom u srpskom nadrealizmu između dva svetska rata. Trećina od 180 eksponata izložena je prvi put – zasluga autora izložbe dr Milanke Todić – što podrazumeva nove podatke o kod nas verovatno najmanje priznatom umetničkom pravcu. Osim što edukuje, ova izložba ukazuje i da gusle nisu jedina odlika istorije srpske kulture

Kraljevina Monako

07.новембар 2002. Zoran Jevtović

Teret krune

Zbog neoporezivanja, zbog slobodnog kockanja, ali i zbog pitome klime, veliki broj poznatih i manje poznatih „parajlija" iz celog sveta bori se da zadrži, odnosno obezbedi sebi zlata vredno boravište u Montekarlu