Godišnjice – Četvrt veka od raspada SFRJ

29.jun 2016. Zora Drčelić

Sećaš li se Jugoslavije

Danas se, opet, Jugoslavija i jugoslovenstvo spominju širom regiona. Ne toliko zbog okruglih godišnjica – 25 godina od raspada Titove Jugoslavije i 95 godina od Vidovdanskog ustava, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nego zato što je britanski referendum o izlasku iz EU mnoge podsetio na slovenački i hrvatski referendum posle kojih su ove dve bivše jugoslovenske republike proglasile nezavisnost, čime je zvanično umrla "velika" Jugoslavija

Intervju – Dr Dejan Popović, redovni profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti

22.jun 2016. Zoran Majdin

Industrija moždanih ćelija

"Ima puno studenata sa odličnim ocenama, puno ljudi koji misle, ali mnogi od njih kažu: zašto bih držao neke časove i vežbe ako mogu da zarađujem u firmi tri do pet hiljada dolara. Tako smo došli u situaciju da nemamo asistente koji će naslediti nastavnika"

Evropa – Slabljenje uticaja sindikata

01.jun 2016. Milan Milošević

Ljutiti marš

Štrajkovi i blokada u Francuskoj zbog Zakona o radu, ili o (ne)moći sindikata koji se osipaju i levim vladama koje vode desnu politiku prema diktatu Međunarodnog monetarnog fonda

Prilog kulturi sećanja

25.maj 2016.  

»Mala Madera« u londonskom Hajd parku

Iz knjige O opančarima i opancima advokata Dragiše Čolića, nekada zamenika generalnog direktora u "Interexportu": "Radili smo ozbiljan posao. ‘Interexport’ je bio velika firma, ne samo u zemlji. Imali smo 36 preduzeća i predstavništava širom sveta…"

Književna arheologija – Nepoznato pismo Ernsta Jingera Ivi Andriću

11.maj 2016. Mihael Martens

Vojnik i diplomata

U nedeljnom izdanju nemačkog lista "Frankfurter algemajne cajtung" objavljen je tekst o doskora nepoznatom pismu koje je Ernst Jinger, jedan od najznačajnijih nemačkih pisaca XX veka, 1967. godine uputio Ivi Andriću. S obzirom na to da je reč o zanimljivom književnom otkriću, uz dozvolu autora "Vreme" prenosi ovaj tekst

Zdravstvo – Svetski dan borbe protiv melanoma

11.maj 2016. Zora Drčelić

Čekajući kejtrudu

Protokol lečenja melanoma na VMA identičan je protokolu na Institutu u Vilžifu. Imamo izuzetne lekare koji rade i na VMA i na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, ali ono što nemamo su – lekovi

Intervju – Dragan Đilas

04.maj 2016. Aleksandar Ostojić

Verujem da će Bodiroga zastupati interese srpske košarke

Predsednik Košarkaškog saveza Srbije objašnjava svoj odnos sa velikim asom Dejanom Bodirogom i otkriva kako su izgledali njihovi razgovori, najavljuje ostavku ako naše reprezentacije ne budu mogle da igraju na Olimpijskim igrama, priznaje da bi voleo da u Savezu ima Moku Slavnića i objašnjava zašto se javno zahvalio Vučiću i zašto su mu to neki zamerili

VREME BR.1164-65 | 25. APRIL 2013.

19.april 2016. Dragoljub Žarković

Dačić u haremu

Srpska vlast odlučila se da izađe iz zone zamrznutog konflikta i uz očekivanu dozu medijskog spinovanja mislim da će ubediti narod da je povukla pravi potez. Protesti u Beogradu su slabi i kratkog daha. Srbi na Kosovu već su živeli u nekoj vrsti provizorijuma, sad će morati da se prilagode drugom

VREME BR.576 | 17. JANUAR 2002.

18.april 2016. Dragoljub Žarković

Na večeri s predsednicima

Kratkotrajan i naporan put do Kine imao je sasvim nesporno značajnu političku i ekonomsku dimenziju. Ovaj tekst, međutim, bavi se nečim sasvim drugim

Intervju – Dušan Teodorović, akademik

13.april 2016. Ivana Milanović Hrašovec

Srbiju će upropastiti lažne diplome i doktorati

Ako neko traži diplomiranog ekonomistu, privatne kompanije vole da uzmu kandidata sa Ekonomskog fakulteta iz Beograda, a državna uprava, razna ministarstva, preko svojih partijsko-rođačkih i ostalih veza, zapošljavaju one sa diplomom privatnih fakulteta. Apsurdna situacija je u tome da se kadar privatnih fakulteta zapošljava u državnoj upravi, a pošto to nije nikakav kadar, onda će i državna uprava da bude takva kakva će da bude

Intervju – Danilo Bećković, reditelj

06.april 2016. Sonja Ćirić

Potraga za samurajima

Nema nijednog velikog istorijskog događaja iz prošlog veka koji se nije najdirektnije dotakao Miloša Crnjanskog: u Prvom svetskom ratu je vojnik u austrougarskoj armiji, između dva svetska rata je veoma aktivan ne samo u književnom već i u političkom životu, pred Drugi svetski rat je na diplomatskom položaju u Berlinu i Rimu, tokom Drugog svetskog rata je pri izbegličkoj vladi u Londonu... Zato je priča o njegovom životu – priča o njegovom vremenu