img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju - Klaudio Balestri, direktor OIKOS-a

Šminka za Beograd

08. maj 2003, 02:32 Biljana Vasić
Copied

Posle otvaranja salona na Menhetnu i proboja na američko tržište, internacionalna kompanija OIKOS planira da "oboji" istočnoevropko tržište iz beogradske baze

Ako su savremene tekovine evropske svakodnevice – od internet pultova na aerodromu do kreditnih kartica – za ovdašnje stanovnike još nedostupne, dotle kvalitetniji i neznatno skuplji život (po principu „nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino“) nije. Kompanija OIKOS, najveći italijanski proizvođač dekorativnih boja na bazi vode prisutan na našem tržištu već nekoliko godina, promovisala je krajem aprila na Dorćolu novi koncept show rooma utemeljen na savremenom dizajnu i arhitekturi. S ulice gledano, OIKOS-ov salon više liči na izložbeni prostor nego na radnju boja i lakova: prostor odiše minimalizmom u kome dominiraju čuveni internet pult i kompjuter za odabir boja, a za divno čudo zagušujućeg mirisa farbe – nema. Ko je ikad u životu proveo noć u prostoriji sa sveže ofarbanim radijatorom, shvatiće o čemu je reč.

„Mi proizvodimo stvari koje zahtevaju određenu tehničku kulturu i školovanje kadrova, zato radimo sa starim, dekorativnim tehnikama“, kaže za „Vreme“ Klaudio Balestri, direktor OIKOS-a, objašnjavajući saradnju sa firmom Colorland, zastupnikom njihovih proizvoda na našem tržištu od 1996. godine. Posle otvaranja salona na Menhetnu i proboja na američko tržište, internacionalna kompanija OIKOS planira da „oboji“ istočnoevropko tržište iz beogradske baze. Preporuka i kuriozitet ovog proizvođača su dekorativni radovi na moskovskom Kremlju i rezidenciji ruskog predsednika Vladimira Putina, koja je kompletno rekonstruisana uz primenu OIKOS-ovih ekoloških boja. Na listi OIKOS-ovih referentnih beogradskih radova nalaze se Jugoslovensko dramsko pozorište, Beogradsko dramsko pozorište i Kalemegdanska terasa. Ljubitelj arhitekture iz Italije, gospodin Balestri, smatra da Beograd ima divno lice, ali da ga treba malo „našminkati“.

„VREME„: Kako objašnjavate činjenicu da je novi OIKOS–ov koncept predstavljen u Beogradu pre nego u Milanu, Rimu ili Londonu?

KLAUDIO BALESTRI: Beograd ima izuzetan značaj zbog toga što je centar jugoistočne Evrope, i želimo ovde da napravimo distributivni centar za ceo region, u čijim zemljama OIKOS već ima svoje poslovnice. Cilj nam je da objedinimo sve aktivnosti u Beogradu. Novi koncept promovisali smo u vašem gradu, zato što je, u odnosu na ostale gradove u okruženju, Beograd na najvišem arhitektonskom i dizajnerskom nivou. Upoznao sam dosta vaših arhitekata i mislim da ćemo odavde uspeti da sprovedemo svoje ideje. Inače, OIKOS ima lanac od 700 prodajnih mesta širom sveta, u Beogradu smo predstavili novu liniju orijentisanu na dizajn i arhitekturu. Zbog nove evropske geografije odlučili smo da novi koncept lansiramo odavde, a ne iz Londona, Pariza ili nekog drugog evropskog grada.

Po čemu je OIKOS–ov koncept ekološke baze jedinstven?

OIKOS postoji dvadeset godina i rođen je s tim konceptom. Danas su svi naši proizvodi potpuno ekološki, dakle nemaju nikakve rastvarače u sebi. Imamo sertifikat ISO 14.001, što znači da je ambijent fabrike u kojoj radimo potpuno ekološki ispravan, kao i sami proizvodi. Uspeli smo da izgradimo nov način mišljenja i stvorimo tržište koje shvata taj pristup: moguće je bojiti, farbati, a istovremeno ne zagađivati čovekovu sredinu. Naša kompanija je jedinstvena u svetu po tome što ima kompletan program na ekološkoj bazi, dok druge kompanije imaju samo pojedinačne ekološke linije. Uradili smo posebnu liniju proizvoda za istorijske centre i angažovali velik broj arhitekata za taj projekat. S obzirom na naše veliko iskustvo u Italiji, možemo da ponudimo saradnju vašim institucijama koje se bave restauracijom građevina od kulturnog značaja, Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i Ministarstvu za ekologiju. Vašoj prestonici treba vratiti njegove boje i sjaj iz prošlosti.

Pomenuli ste veliki broj urađenih dekorativnih radova na istorijskim centrima u Italiji. Kakva su vaša iskustva i da li hi tec može da zameni veštinu starih majstora?

Prilikom restauracije istorijske građevine arhitekte zahtevaju ne samo ekološki već i tehnološki ispravnu boju, koja mora da bude spravljena na isti način kao u XV, XVI ili XVII veku. OIKOS je napravio potpuno prirodnu restauratersku liniju – na primer, tečnost koja se dobije ceđenjem pomorandžine koštice koristi se kao vezivo, brašno pomešano sa mlekom vezuje takođe, belance zamenjuje sintetičku smolu, dodaju se mermerna prašina, prirodni pigmenti od cveća, drveće… Radili smo sa starinskim receptima i pokušali da napravimo boje apsolutno identične bojama iz određenog istorijskog perioda. Najveći problem kod fasada su zagađenje i klimatski uslovi, a posebna opasnost su kisele kiše. Sledeći posao čeka nas u Rusiji, u Sankt Peterburgu. Taj grad će naredne 2004. godine biti evropska prestonica kulture, a naša kompanija je dobila zeleno svetlo za ulepšavanje fasada tog predivnog grada.

A šta je OIKOS–ov posao u Beogradu?

Otvaranje ovog salona poklopilo se sa Sajmom građevinarstva u Beogradu i utisak je više nego dobar. Istočnoevropsko tržište je veoma značajno za nas, pričamo o skoro 60 miliona ljudi u regionu. Planiramo da napravimo proizvodnu strukturu i trenutno tražimo adekvatan prostor za fabriku. Trudimo se da napravimo konkretne stvari i za to nam je potrebna konkretna podrška. Sada čekamo da se oslobodi carinsko tržište između zemalja u regionu, a kad se njihovi međusobni odnosi harmonizuju, biće prirodno da proizvodnja i distrubucija krenu odavde, iz Beograda. U Kinu smo došli 1992. godine i napravili veliku fabriku, i tako postali prva evropska kompanija u sektoru boja koja je ostvarila saradnju s kineskom vladom i postavila standarde u oblasti dekorativnih boja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure