
Beograd
Da li se bioskopi vraćaju u modu?
Dvorana kulturnog centra dobila je nagradu Europa Cinemas zbog najboljeg programa, a FCS otvara bioskopsku salu – lepe vesti za zemlju sa samo 97 bioskopa
Dvorana kulturnog centra dobila je nagradu Europa Cinemas zbog najboljeg programa, a FCS otvara bioskopsku salu – lepe vesti za zemlju sa samo 97 bioskopa
Izložba fotografija „Inventar“ Ivana Markovića, kao i njegov raniji dokumentarni film „Centar“, sačuvali su Sava Centar iz vremena kad je nagoveštavao lepu budućnost
Desilo se da je u životu proživeo ono što je odigrao u Love story, filmu koji ga je učinio ikonom
Arhiviranje plesne umetnosti, i spajanje najstarije i najmlađe generacije plesača i koreografa posebnosti su festivala „Dani Smiljane Mandukić“, o kome Ministarstvo kulture misli da nije u javnom interesu
Prikazivanje više od sto naslova ovogodišnjeg Međunarodnog festivala queer filma počinje i završava se ostvarenjima Gorana Stolevskog, nagrađenog na festivalu u Veneciji
Reče gospođa Olivera Zekić da voli da provocira. Ovde u Srbiji, gde je pod zaštitom Aleksandra Vučića, to za nju nije nimalo opasno. Kad već toliko voli, predlažem joj da tako slatko provocira u Nemačkoj. Uhapsili bi je na licu mesta. A onima, kojima su kao meni, ljudi u uniformi koju promoviše pobili sve milo i drago, mogla bi makar da se izvini
U Gvajakilu se nalazi najistočnija tačka i najosamljeniji manastir Srpske pravoslavne crkve u svetu. To je Hram Blagoveštenja presvete Bogorodice i tamo stoluje mladi Bokelj iz Herceg Novog, arhimandrit Rafailo. Osim iskušenice iz Zemuna, nema Srba koji posećuju ovu našu daleku bogomolju. Ipak, krajem novembra u manastiru je organizovan filmski festival srpske kulture “Serbiana” (na slici) kako bi se i u ovoj zemlji proširilo znanje o našoj kulturi, tradiciji i istoriji
Frederik Gro: Filozofija pešačenja prevod Pavle Sekeruš; Kiša, Novi Sad, 2023. i Odbiti poslušnost prevod Bojana Janjušević; Kiša, Novi Sad, 2020.
“Uvek sam voleo digresije, čini mi se da smo zreli, pogotovo mlada generacija, bar za ovo da otvaraš puno prozora, dolaziš do neke šifre, tražiš tu dalje, pa se vraćaš u osnovnu pripovest. Pošto je život haotičan, postoji potreba za smirenjem koja bi dala (a odatle ta želja i u pozorištu) čisto pripovedanje. Čini mi se da su u porastu čistije forme – priča, povratak realizmu, sklanjamo mikrofone, gradimo, u stvari, scenografiju koja dočarava, zatvara, radi ono što nam radi film”
Ostavimo li po strani vrhunsku glumu i glumačku saigru mladog Jovana Ginića i Jasne Đuričić, problemi sa ovim filmom iskrsavaju u nekoliko ravni – recimo, na planu postavke i distribucije preostalih likova. Iako očigledno efemerniji, oni su ovde dati na tački krokija, pri čemu su opoziciono nastrojeni bočni likovi unutar ove priče opterećeni ishitrenim bigotizmom i opštom zadrtošću
Diplomatski virtuoz koji je plivao između Harvarda i laboratorija korporacije Rand, “Niksonger” koji je preživeo Votergejt, plejboj Bele kuće, američki Meternik koji je otkrio Kiameriku, realista koji je govorio o “verodostojnosti”, “povezanosti” i “ravnoteži moći” i radio na udaljavanju nuklearnih sila od ivice ambisa, moralni relativista koji je pokrivao bombardovanje Vijetnamaca da bi prihvatili njegove koncepcije, supervizor nekoliko krvavih pučeva i veteran aktivan u 100, završio je život u 101. godini
Šejnov razvaljeni fizički oblik bio je protest protiv lažnosti ove na profitima izgrađene civilizacije, čije smo svi žrtve, živi prikaz kako normalan čovek može ove nedaće da preboli na nogama samo pretvarajući se u ruinu. Izabrao je da to uradi na način na koji su veliki pesnici uvek radili – stavljajući znak jednakosti između svog života, reči, muzike i ponašanja mimo scene
Napoleon je svakako raskošan film, bogato produciran, oživljavanje epohe koje sadrži nekoliko istinski spektakularnih scena bitaka, ali je suštinski jedno rutinsko ostvarenje koje ne nudi nijedan novi ugao, osim, možda, zavir u Napolenovu i Žozefininu postelju (što uključuje par scena seksa koje više odgovaraju komediji nego ozbiljnoj drami i bez kojih smo mogli)
Nije sigurno da će radikalni desničar Gert Vilders (na slici) postati premijer, ali njegova ubedljiva pobeda na izborima u Holandiji označila je kraj posleratnog poretka i totalni poraz etabliranih stranaka
Neumitnost emancipacije bi, između svega ostalog, mogao da bude ako ne krunski, a ono barem zbirni imenitelj na planu motiva nekoliko međusobno posve raznorodnih filmova iz različitih programskih segmenata ovogodišnjeg 29. Festivala autorskog filma u Beogradu
“Moral je u umetnosti elastičan pojam, ali ukratko, za mene on počiva na nekoliko postulata. Osnovni je taj da je sramota lagati”, kaže reditelj Tadija Čaluković
Sve što stvaram, bilo da je u polju pisanja ili režije, vidim kao reakciju na istorijske okolnosti koje su dovele do sadašnjeg stanja, kaže mladi autor ,,bukvalno. otprilike“ jedne od predstava Reflektor festivala
"Prorokova pesma" je priča o borbi jedne žene da zaštiti svoju porodicu u trenutku kada zamišljena irska vlada skreće ka tiraniji
Ovog petka, simbolično, baš u godini jubileja velike slikarke, počela je adaptacija njenog muzeja skoro četiri decenije od kako je zatvoren
Premda u potpunosti lišen čak i bledih primesa aktivističke oblande, ovaj je Filiberov film, povrh svega drugog, i rečito i sveobuhvatno podsećanje na moć i značaj empatije
“Kad se gleda kroz kameru, sve izgleda malo dalje, vidi se cela linija u polju koja gori. Ne možete da vidite ruske tenkove jer su sa druge strane, a ukrajinski sa strane na kojoj se nalazim su maskirani, ne mogu baš lako da se vide. Kroz kameru vidite kako ceo horizont gori”
Pojavilo se neobično, neuobičajeno, sveže, moderno, a ukorenjeno u starim tradicijama, baš kao što je svaka ozbiljna avangarda uvek i bila
Detalj koji gledaoci previđaju, a na koji vam skrećem pažnju jeste komunikacija u ovoj emisiji – bez obzira na ishod, pobednici i poraženi sa velikim poštovanjem govore o svojim takmacima. Naravno da im je stalo do pobede, ali nikada nije zabeleženo vređanje protivnika. Pobeđuje uvek bolji
Havijer Milei “počistio” izbore u Argentini – gurajući zemlju u nepoznato, prateći stope Donalda Trampa. Da li su njegove mlade pristalice iz srednjeg i nižeg sloja u besu glasale protiv svojih interesa
Nećemo mnogo pogrešiti ako izvedemo zaključak da Žarko Laušević zapravo nema lošu ulogu u svojoj karijeri, i da je bio dobar, vrlo dobar ili odličan čak i u filmovima koji možda nisu bili dostojni njegovog talenta. On je svakoj ulozi pristupao studiozno, sa dostojanstvenošću, svaku je obogatio i iz svake je izvukao najviše moguće. Malo je glumaca takvog talenta na ovim prostorima