img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Bezistan, od sjaja do đubreta

18. фебруар 2024, 16:48 S.Ć.
Foto: FpNet
Copied

Nekada je bio deo grada koji je bio lep i gde se uživalo, a danas Beograđani prolaze Bezistanom samo kad moraju, pazeći kako hodaju

Fonetove fotografije Bezistana koje objavljujemo snimljene su ovih dana, iako deluju kao da nisu nove. Jer, drugačijeg ga većina Beograđana ni ne pamti, kao da je oduvek razrovan i pun đubreta, deo centra koji treba zaobilaziti.

Bezistan spaja Terazije i Trg Nikole Pašića, dve kucavica Beograda, i jedan je od najprometnijih delova grada. Prolaz je stavljen pod prethodnu zaštitu kao potencijalni kulturni spomenik, i deo je šire zaštićene prostorno kulturno-istorijske celine Terazije.

Sve je bilo u redu do recimo – osamdesetih.

Na mestu današnjeg Bezistana prvo se nalazila „Ćosina mehana“, koju je on  modernizovao u „Gostionicu kod Pariza“. Ovo „Pariz“ u imenu, odnosilo se na hotel otvoren 1870. kao jedan u nizu terazijskih hotela – sa leve strane se nalazila čuvena „Kasina“, a sa desne  je bila kafana „Takovo“.

Reputacija hotela „Pariz“ je uvek bila mondenska. Velika i prostrana kafana, duboka hladovina dvorišta, nadaleko čuvena kuhinja, zabave i prijemi. Važio je za okupljalište poznatijih Beograđana, posebno onih sklonih politici i Radikalnoj stranci, te je bio upamćen i kao nezvanično sedište ovih, nekad, progresivnih snaga. U njemu je boravio hrvatski slikar Vlaho Bukovac dok je portretisao kraljicu Nataliju i prestolonaslednika Aleksandra Obrenovića.

U restorana hotela „Pariz“ je 1906. bio bioskop „Grand“, tadašnjeg vlasnika hotela Svetozara Botorića, prvog srpskog producenta.

Nakon Prvog svetskog rata, hotel i bioskop prodati su Upravi fondova. između dva rata, hotel će više puta menjati vlasnike i zakupce. Tridesetih godina 20. veka bioskop proširen i dozidana mu je još jedna sala.

Ratne godine i dva bombardovanja koja je Beograd preživeo tokom Drugog svetskog rata, ostavile su Terazije u ruševinama, a jedna od žrtava je bio i hotel „Pariz“. Srušen je 1948. godine, a na njegovom mestu je sagrađen pasaž i trg Bezistan.

Bezistan je zamišljen kao natkriveni manji trg, koji bi služio kao mesto okupljanja zanatlija i trgovaca, ali i kulturni i turistički centar. Otud i sam naziv, koji vuče korene u turskom jeziku i označava „tržnicu, deo trga pod krovom, trgovačku kuću u bazaru“.

Projektovao ga je 1953. godine arhitekta Vladeta Maksimović, koji je nekadašnju hladovinu drveća zamenio betonskim krovom u obliku mreže. U centar trga, kao mesto za predah, postavio je fontanu sa bronzanom skulpturom „Devojka sa školjkom“, Aleksandra Zarina. Duž oboda trga, napravljen je niz radnji, od kojih je mnogima u dragom sećanju ona minijaturna prodavnica „Soko Štarka“.

Šezdesetih je oko fontane bila bašta-restoran, izuzetno popularan.

Umesto nekadašnjeg bioskopa „Grand“, otvoren je novi bioskop „Kozara“, kao glavni objekat u prolazu. U blizini bioskopa bila je prva javna foto kabina u Beogradu. U podrumu današnjeg „Mekdonalds“ nalazila se popularna diskoteka „Bezistan“.

Godine tranzicije su pretvorile Bezistan u mesto za prodaju deviza, i grafite. Na njima je bilo sve, od vulgarnosti preko navijačkih parola, do pravih remek-dela urbane umetnosti. U Bezistan su uneti kiosci u kojima su prodavani kičasti suveniri. Najpopularniji među kioscima bio je onaj sa bedževima i nalepnicama za majice, a pre svega po piratskim muzičkim i filmskim kasetama i diskovima.

Devedesetih fontana je prestala sa radom i oronula, kamene ploče na pločniku su se iskrivile i polomile, betonska mreža krova postala je sklona padu.

Bioskop „Kozara“ je privatizovan 2003. godine i više puta je menjao vlasnika. Sudbina mu je zapečaćena 2012. godine kada je potpuno uništen u velikom požaru.

Bezistan je postao spontani parking, iako je pešačka zona.

Prva rekonstrukcija bila je 2008, urađeni su plato u fontana koja je proradila 2011. Sledeća je najavljena 2017. a onda je nakon tri godine rečeno da rekonstrukcije neće biti, zbog nerešenih vlasničkih problema sa parcelama preko kojih pasaž prolazi.

Rekonstrukcija i revitalizacija Bezistana se stalno planira, međutim radovi se godinama odlažu, zbog vlasničkih problema sa parcelama preko kojih pasaž prelazi.

Avgusta prošle godine je rečeno da bi Bezistan mogao da postane umetnička galerija. I, na tome se stalo.

Tagovi:

Beograd Bezistan bioskop Kozara
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

14.јул 2026. Sonja Ćirić

Nacionalni udžbenici iz istorije i geografije: Naprednjački pristup istini

Rezultati javnog poziva autorima nacionalnih udžbenika za istoriju i geografiju pokazaće da li su prosvetari u pravu kad smatraju da je na delu politički pristup naučnoj istini

Žuti press prsluk u rukama iskapan crvenom bojom, ljudi u pozadini

Bezbednost novinara

14.јул 2026. A.M.

ANEM: U prvoj polovini godine formirano 45 odsto više predmeta zbog napada na novinare

Uprkos rastu broja prijavljenih napada, u većini slučajeva nema sudskog epiloga. ANEM upozorava na gotovo potpunu nekažnjivost nasilja nad novinarima

Nemanja Vidić

Hronika

14.јул 2026. B. B.

Nemanja Vidić pozvan u tužilaštvo povodom Skaj prepiski

Nemanja Vidić je prethodno protiv NN lica podneo krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti

Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Vladimir Mihić

Filozofski fakultet u Novom Sadu

14.јул 2026. I. C.

Odlukom Senata Univerziteta u Novom Sadu profesor Vladimir Mihić zvanično je ostao bez posla

Senat Univerziteta u Novom Sadu odbio je prigovor profesora Vladimira Mihića na ponovljenoj sednici za izbor u zvanje, čime je ovaj profesor Filozofskog fakulteta i zvanično ostao bez posla

Dragan J. Vučićević

Diskriminacija

14.јул 2026. A.M.

Obustavljen postupak protiv Dragana J. Vučićevića po pritužbi za diskriminaciju Roma

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti izdao je upozorenje javnosti i zatim obustavio postupak po pritužbi protiv Dragana J. Vučićevića za diskriminaciju Roma

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure