Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) ocenilo je u pismu predstavnicima međunarodne zajednice da odluka da TV Informer ne bude obuhvaćena sistemskim monitoringom izborne kampanje direktno utiče na integritet aktuelnog izbornog procesa.
Dubravka Valić Nedeljković, Ira Prodanov Krajišnik, Mileva Malešić i Rodoljub Šabić naveli su da to što REM tokom kampanje ne može da primeni objektivne kriterijume monitoringa na „jednog velikog emitera“ ugrožava medijski pluralizam, ravnopravnost učesnika izbora i jednake uslove izborne utakmice, ali i na mogućnost građana da donesu slobodnu i informisanu odluku.
Prema njihovoj oceni, Savet REM jeste formalno konstituisan, ali je u suštini blokiran. Zbog toga takvu situaciju ne bi trebalo posmatrati kao unutrašnji spor u regulatornom telu, već kao pokazatelj da postoje problemi sa ispunjavanjem uslova za održavanje slobodnih i poštenih izbora, piše FoNet.
Četvoro članova Saveta podsetilo je da su se vratili u REM upravo kako Srbija ne bi ušla u izbornu kampanju bez funkcionalnog medijskog regulatora. Smatrali su da je njihova odgovornost da pokušaju da iskoriste svaku mogućnost kako bi REM počeo da obavlja zakonom propisanu ulogu, ali da je prvi ozbiljan test pokazao koliko je to teško ostvarivo.
Služba REM-a započela je 10. septembra monitoring izborne kampanje, još pre konstituisanja novog Saveta, koristeći uzorak koji je preuzet iz metodologije monitoringa primenjivane 2023. godine.
U okviru tog monitoringa trenutno se prati 11 televizijskih kanala, među kojima nije Informer.
Poziv odozgo
Na sednici održanoj 22. septembra Šabić je predložio je da se TV Informer uključi u uzorak. Savet je potom odlučio da svi članovi u roku od 72 sata dostave predloge za proširenje monitoringa. Svih osam članova Saveta tada se pisanim putem izjasnilo da Informer treba uključiti u uzorak, navodi se u pismu.
Međutim, kada je 28. septembra trebalo formalno odlučiti o proširenju uzorka, četiri člana promenila su stav. Glasanje je završeno rezultatom četiri prema četiri, pa odluka nije doneta.
Informer je tako ostao izvan sistemskog monitoringa izborne kampanje koji sprovodi REM.
Valić Nedeljković, Prodanov Krajišnik, Malešić i Šabić ocenili su da takav razvoj događaja ukazuje na direktan politički uticaj na četvoro članova Saveta, te da taj slučaj treba posmatrati i u kontekstu ranijih ocena Evropske komisije.
Podsetili su da je Evropska komisija u dokumentu iz jula 2026. godine, govoreći o procesu izbora članova REM-a, ocenila da su vlasti i parlament zauzeli konstruktivan pristup i preduzeli neophodne tehničke korake koji su bili pod njihovom kontrolom. Četvoro članova Saveta smatra da sadašnja situacija zahteva preispitivanje takve ocene, jer, kako su naveli, treba jasno razlikovati formalno konstituisanje REM-a od postojanja funkcionalnog i nezavisnog regulatora.
Spremnost na kompromis ne znači da REM normalno funkcioniše
Oni su istakli i da njihovo učešće u radu Saveta ne treba tumačiti kao potvrdu da su rešeni problemi koji su pratili njegov rad. Isto tako, njihova spremnost na kompromis kako bi institucija počela da funkcioniše, prema njihovoj oceni, ne sme se koristiti kao dokaz da REM normalno funkcioniše.
Četvoro članova Saveta navelo je da su u ovu instituciju ušli kako bi proverili da li ona može da obavlja svoju zakonsku funkciju, ali da je prvi suštinski test pokazao da je to teško ostvarivo. Zbog toga su pozvali Evropsku uniju, OEBS/ODIHR i druge međunarodne aktere koji prate izbore u Srbiji da ovaj slučaj formalno evidentiraju i uzmu u obzir prilikom procene izbornog procesa.
Najavili su da će nastaviti da koriste sve raspoložive pravne mehanizme kako bi zahtevali da REM izvršava svoje zakonom propisane obaveze. Takođe su najavili javno objavljivanje svakog slučaja u kojem Savet bude sprečen da ih sprovede, uz poruku da njihovo učešće u radu REM-a ne treba koristiti kao dokaz demokratskog legitimiteta izbora.
Pismo je upućeno šefu Delegacije Evropske unije u Srbiji, šefu Posmatračke misije OEBS/ODIHR za izbore u Srbiji, šefu Misije OEBS-a u Srbiji, šefu Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, predstavniku OEBS-a za slobodu medija, evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos, izvestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, institucijama Saveta Evropske unije i Evropske komisije, šefovima misija država članica EU u Srbiji, kao i ambasadama SAD, Velike Britanije, Norveške i Švajcarske.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!