Knjige – Vrijeme koje se udaljava

22.januar 2014. Teofil Pančić

Beograd u zrcalu

Poslednja knjiga Mirka Kovača je više nego upečatljiv završni akord dugogodišnjeg svođenja računa sa sobom i svojom epohom

Mihail Timofejevič Kalašnjikov

07.januar 2014. Miloš Vasić

Jedan čovek i jedna puška

Pre nekoliko dana sahranjen je u Iževsku, jednom od centara sovjetske i ruske industrije streljačkog oružja, ing. Kalašnjikov koji je svoje ime ostavio kao simbol. Počasni plotuni ispaljeni su naravno iz pušaka AK47, bio je i Putin. Mihail Timofejevič je umro u svojoj 95. godini, ali puške su ostale

Istorija menstruacije

18.decembar 2013. Jovana Gligorijević

Vekovi prolaze, »oni dani« nikad

Koliki je deo ženske istorije ostao zagubljen jer je menstruacija bila, a delimično i ostala, tabu tema? Ili, da postavimo stvari jednostavnije: razmišljate li, dok u supermarketu prolazite pored nepreglednog niza rafova sa običnim ulošcima, ulošcima sa krilcima, dnevnim ulošcima, namirisanim, hipoalergijskim tamponima, intimnim šamponima i dezodoransima, kako su se snalazile naše babe i prababe. Istorija menstrualnih proizvoda zapravo je istorija ženske emancipacije, oslobađanja i borbe za udobnost

Potraga za spomen-pločom Gavrilu Principu

13.novembar 2013. Andrej Ivanji, Momir Turudić

Nestala u vihoru

Dok u Nemačkom istorijskom muzeju tvrde da je spomen-ploča Gavrilu Principu uništena ili nestala za vreme ili neposredno posle Drugog svetskog rata, jedna fotografija u arhivu Nacionalne biblioteke Austrije tu teoriju dovodi u sumnju. Fotografija je datirana "oko" 1950. godine, a na njoj se vide troje ljudi koji stoje ispred Principove ploče. Dodatnu zabunu unosi podatak napisan uz fotografiju, da je, možda, napravljena u Sarajevu

Nobelova nagrada za fiziku 2013.

09.oktobar 2013. Slobodan Bubnjević

Božji laureat

Za promenu, ime ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za fiziku ste nesumnjivo čuli i pre nego što je postao nobelovac – to je onaj fizičar po kome je CERN-ova "Božja čestica" dobila ime. Uz njega, nagradu je dobio i jedan Belgijanac

Esej

11.septembar 2013. Aleksa Đilas

Istoričar i istorija

Pre petnaestak dana umro je Andrej Mitrović (1937–2013). U znak sećanja na ovog velikog istoričara u ovom broju "Vremena" objavljujemo tekst Alekse Đilasa napisan povodom izlaska Mitrovićeve knjige Vreme destruktivnih: Intervjui 1998, objavljen u njegovoj nedavno izašloj zbirci eseja Ruševine i zidovi (Albatros Plus, Beograd)

Holokaust u Beogradu – Staro sajmište

11.septembar 2013. Momir Turudić

Mesta potonula u zaborav

"Bilo je to sasvim izvan grada. Pošto smo prešli most na Savi, pošli smo duž dve staze sve do jednog komada zemlje okruženog šipražjem, gde se uzdizalo nekoliko oronulih paviljona", napisao je Nikola Buvije u knjizi Upotreba sveta. Šezdeset godina kasnije krajolik se nije promenio, samo što se grad spustio nadomak nekadašnjeg nacističkog logora, preteći da pregazi sve znakove smrti o kojima svedoči neprimetna mermerna ploča na kojoj piše da je ovde "uz pomoć domaćih izdajnika, svirepo mučeno i ubijeno preko 40.000 ljudi iz svih krajeva naše zemlje"

Kurska bitka

24.jul 2013. Aleksandar Ćirić

Armagedon i tumačenja

Da li su u leto 1943. Nemci u istočnoj Ukrajini u Kurskoj bici "postigli poraz" a Sovjeti "pretrpeli pobedu"? Svi generali su posle bitke pametni, a poraženi su najpametniji

Kultura sećanja – Vek NK "Dinara" iz Knina

19.jun 2013. Mirko Rudić

Veliki fudbal iz malog mista

Dok se Veliki rat zahuktava, a 1915. visoki izaslanik Kraljevine Srbije Jovan Cvijić odlazi u London da od saveznika traži podršku srpskom ratnom cilju – osnivanju jedinstvene države u kojoj bi bili Srbi, Hrvati i Slovenci – kninski fudbalski klub "Lav" menja ime u "Lastavica". Od tada pa do 1995. nastupa u lastavičjim, crno-belim dresovima. Crno simboliše otmenost, a belo čistotu. A zove se „Dinara"

Jugoslovenski interbrigadisti

30.maj 2013. Aleksandar Ćirić

Naši Španci

Oni su prvi otvorenih očiju pogledali u lice neprijatelja i nisu se plašili da mu se suprotstave

Izložba

22.maj 2013. Sonja Ćirić

Ah, te cipele!

Na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti može se videti kakve su ženske cipele nošene u Srbiji u poslednjih vek i po