Intervju: Slobodan G. Marković

19.februar 2025. Jelena Jorgačević

Talas delegitimizacije vlasti je nezaustavljiv

Studentski protest marševima mapira jednu novu Srbiju koja se samoidentifikuje kao Srbija oslobođena od straha (...) Svako mesto kroz koje su studenti prolazili je, antropološki rečeno, učestvovalo u procesu prelaska. Taj prelazak bio je iz stanja zebnje i teskobe u nešto što su oni koji su učestvovali u dočecima studenata, po sopstvenim iskazima, doživeli kao novostečenu slobodu. Teško je pronaći nešto nalik tome u novijoj političkoj istoriji Srbije

Lični stav

18.februar 2025. Aleksandar Molnar

Aklamacija srpskog naroda: Izvikivanje Karavučića

Više i neće biti važno ko će se nalaziti na kojoj državnoj poziciji, pošto će se, kao na Dan državnosti u Sremskoj Mitrovici, sve važne odluke donositi aklamacijom srpskog naroda, a Narodna skupština i Vlada će ih samo primati k znanju po modelu „protočnog bojlera“ koji će biti inaugurisan stupanjem na snagu Deklaracije o Vojvodini. Makar je to ideja Aleksandra Vučića

Kultura sećanja

13.februar 2025. Nemanja Kalezić

Studentkinje u Srbiji

Prve devojke koje su završile fakultete u Beogradu bile su Leposava Bošković i Kruna Dragojlović, obe diplomirale 1891. godine. Inače, Beogradski univerzitet je osnovan 1905, a studentkinje su prestale da budu izuzetak jer im je i formalno omogućeno redovno studiranje. Uoči Prvog svetskog rata devojke su činile deset odsto studentske populacije, što je bilo približno evropskom proseku

TV manijak

13.februar 2025. Dragan Ilić

EMO plenum

Primer intergeneracijske solidarnosti prilikom zajedničkog protesta penzionera i studenata pokazuje da se radi o društvenom pokretu koji suštinski menja psihološko stanje cele nacije. To je ono što izaziva reakciju kod gledalaca i probija barijeru cenzure

Razglednica

05.februar 2025. Robert Čoban

Povratak u Porto

Sa približno istim brojem stanovnika kao Beograd, Porto godišnje poseti trostruko više turista nego srpsku prestonicu. Prosečne plate su im dva puta veće od naših, a cene u restoranima i prodavnicama – dvostruko niže

Politički infarkt režima

29.januar 2025. Slobodan Georgijev

Pad Miloša Vučevića

Premijer je saopštio da podnosi ostavku jer je čuo šta se te noći dogodilo u Novom Sadu. Ne znamo da li bi iko u to mogao da poveruje, tim pre što će se docnije tokom dana pojaviti informacije o povezanosti napadača i vladajuće partije. A ponovilo se ono što smo videli već više puta: kad god Vučić, kao što je učinio na konferenciji za novinare u ponedeljak, garantuje bezbednost – neko nastrada

Politika u Srbiji

27.januar 2025. K. S.

Vučićev pokret za ovo i ono: Ko u njega ulazi?

Najavljivan je nekoliko puta, a osnivanje novog političkog pokreta Aleksandra Vučića obelodanjeno je konačno pre nekoliko dana u Jagodini. I dalje se ne zna ko će mu pristupiti

Tema broja: Srbija pred generalnim štrajkom

22.januar 2025. Jovana Gligorijević

Pokušaj ubistva u produženom trajanju

Oni nas ubijaju i dok ubijaju, deru se kako njih neko hoće da ubije. A zapravo, za sve navedeno oni su počinioci, nalogodavci, saučesnici i pomagači. I to je jasnije sve većem broju ljudi. Propagandni balon u koji su zatvorili ljude preko svojih ogavnih kvazi-medija lagano puca. I iz njega izviruje samo onaj srednji prst, krvavi srednji prst kojim će sami sebi isterati oči

In memoriam: Goranka Matić (1949–2025)

Biti Goranka Matić

Teško je zaista pisati prigodan tekst povodom odlaska jedne jedine i jedinstvene Goranke Matić. Najpre zato što Goranka nije bila prigodna osoba ni po kom osnovu. Zatim, zato što u njenoj životnoj i umetničkoj etici nije bilo ničeg laskavo prikladnog, lažno glamuroznog, rečju izveštačenog, puko bombastičnog, pogledu površno ugodnog. Čovek se onda sa razlogom pita – nije li ćutanje u ovom našem ekstremno nadmenom, a po svemu nedostojnom i neotesanom metežu, jedini uljudan način da se oprostimo od Goranke i poklonimo pred svim njenim ovekovečenim gužvama

Izdavači 2025.

04.januar 2025. Sonja Ćirić

Naslovi prikladni aktuelnom trenutku

Memoari Merkelove kod Kontrast izdavaštva, „Rat“ i „Autokratija“ kod Clia, „Beograd noir“ u Službenom glasniku, Kadareov „General mrtve vojske“ – primeri su iz planova izdavača za ovu godinu koja će, znaju, biti teža nego prošla

Ogromne gužve u popodnevnom „špicu

Komentar

02.januar 2025. Teofil Pančić

Transport živog mesa

Nema rata i nema embarga, ali smo opet zapatili one koji su nam i devedesetih sisali krv, kao neke neiskorenjive vaške. I onda je nekako logično da nema ni autobusa, pa i da je prevoz iznova prividno besplatan, u onoj meri u kojoj uopšte postoji

Kultura sećanja

11.decembar 2024. Lidija Ham Milovanović

Svetlost unutar skulpture

U Narodnom muzeju Srbije otvorena je retrospektivna izložba vajara Jovana Kratohvila, čije inovacije u umetnosti njegovi savremenici nisu umeli da vrednuju. Izložba je priređena povodom stote godišnjice umetnikovog rođenja, jedina dosad. Njena autorka je Lidija Ham Milovanović, muzejska savetnica

Sjedinjene američke države

27.novembar 2024. Prof. dr Dragan R. Simić

Donald Tramp i budućnost svetskog poretka

Ne samo u SAD nego i u čitavom svetu, s nezapamćenom pažnjom iščekivao ishod izbora u ovoj i dalje najmoćnijoj zemlji sveta. U ovom momentu je još rano s velikim pouzdanjem u predviđanju odgovoriti na najmanje četiri pitanja: prvo, šta zaista hoće 47. predsednik SAD, pa potom, šta on stvarno može da učini, zatim, šta sme, i najposle, šta Donald Tramp nikako ne bi smeo da uradi

LGBTQ+ populacija na meti desničara

30.oktobar 2024. Tijana Stanić

Mržnja na mrežama

Uoči ovogodišnjeg Beograd Prajda, “Vreme” je istraživalo kako je o ovom događaju pisala ekstremna desnica na svojim Telegram kanalima i Iks profilima. Parada “izopačenjačkih nakaza”, “parada bolesnika”, “parada degenerika”, “pederska parada”, “satanistička parada”, “parada srama” samo su neka od živopisnih imena kojima je na društvenim mrežama nazivana Parada ponosa

Kultura sećanja, Centar u Banji Koviljači

30.oktobar 2024. Mila Jovanović

Usputna stanica ka boljem životu

Ovo je priča o ljudima koji beže od muke, od ratova i nezamislivog siromaštva, o njihovom boravku u Srbiji, o nekim prošlim vremenima kada su Rumuni i Čileanci tražili spas u Jugoslaviji, o devedesetim i našim izbeglicama iz Hrvatske koje nisu imale kud, a potom o godinama nakon 2008. kada dolaze ljudi iz nekog dalekog sveta. Svima je jedno zajedničko – želeli su mir i da se skuće

Intervju: Zdenko Tomanović, advokat

23.oktobar 2024. Jelena Zorić

Legitimno je da se na ulici branite od nepravde

Vrh vlasti širi strah i paniku od revolucija, od nekih “Beomajdana”, od krvi po ulicama, da bi se zapravo otvorio prostor za napad na slobodu govora. Oni vide opasnost u Srbiji od slobode govora. Pokušavaju da ubede slobodan narod da se odrekne svojih sloboda i prava. Njihova kampanja Zbijmo sada redove da bismo odbranili Srbiju intenzivna je jer žele da ubede ljude da je opravdano targetirati građane, razvijati nesigurnost i širiti autocenzuru. Šire strah da će vas neko pokupiti na aerodromu, u prodavnici, prolazu i da bi mogli da vas podvedu pod neko krivično delo

Bitef

27.septembar 2024. S.Ć.

Milo Rau: Postoji nešto strašno, čudovišno, nešto užasno u nama, ljudima

Prenosimo u celosti govor kojim je Milo Rau u sredu otvorio Bitef, a o kome se još uvek priča. „Šolc je pozvao Srbe da se žrtvuju za Evropu, za takozvanu ’održivu’ energiju. ’Evropa’ znači, naravno - Folksvagen. Raseljavanje 20000 porodica i trovanje plodnog tla za naredne generacija. Da, to je ono što ’održivo’ znači - održivo u smrti“, rekao je između ostalog

Intervju: Aleksandra Đurić Milovanović

18.septembar 2024. Jelena Jorgačević

Neispričana priča o putevima nazarena

“Pacifizam je u velikoj meri odredio identitet nazarenskih vernika, te uticao na njihov sukob sa vlastima. (…) Tako su nazareni, od početka osnivanja zajednica na prostorima današnje Vojvodine sredinom 19. veka pa tokom čitavog 20. veka, bili u sukobu sa državom kao prigovarači savesti”

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.jul 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani