img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

„Špigel“: „Desničarski ekolozi“ i litijumsko blago u dolini Jadra

14. јануар 2025, 14:49 Dijana Roščić / DW
Foto: FoNet
Protest u Loznici prošle godine
Copied

Dolina Jadra, nekada sinonim za seosku idilu, sada je u središtu sukoba zbog jednog od najvećih nalazišta litijuma u svetu. Dok kompanija Rio Tinto obećava ekološki održivu eksploataciju, čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor, piše nemački list „Špigel"

U Srbiji je jedno od najvećih nalazišta litijuma i Rio Tinto planira da eksploatiše taj ključni resurs za proizvodnju baterija. Ali, kako piše nemački „Špigel“, jedan čudan savez ekologa i nacionalista organizuje otpor.

„Tog sunčanog novembarskog dana, rodno selo pčelara Stefana Jakovljevića nije izgledalo onako kako se zamišlja bojno polje globalnog sukoba oko sirovina. Tipična seoska idila. Jakovljević proverava košnice kako bi video da li funkcioniše zaštita od uljeza – osa. Međutim, on strahuje da se približava sasvim drugačija pretnja koja će, kako kaže, ovde sve da promeni. Države i svetske korporacije otkrili su malu dolinu Jadra. U Beogradu, Berlinu, Briselu, a verovatno i u Moskvi i Pekingu, zavičaj Jakovljevića postao je izuzetno traženo skladište sirovina“, pišu novinari nemačkog magazina „Špigel“ u tekstu pod naslovom „Blago iz doline Jadra“ koji je objavljen u rubrici „Životna sredina“.

Jadarit – blago na dubini od 700 metara

Na dubini do 700 metara leži nalazište je jedinstvenog jadarita, rude koja sadrži litijum u koncentraciji kakva ne postoji nigde drugde na svetu, piše „Špigel“. Kako se procenjuje radi se o oko 158 miliona tona. Onima koji žele da skladište struju iz vetroelektrana i solarnih panela ili masovno proizvode električne automobile, potrebne su ogromne količine tog lakog metala. Jedna baterija za električne automobile zahteva oko osam kilograma litijuma – u dolini Jadra moglo bi godišnje da se proizvede dovoljno tog metala za 1,1 milion baterija.

Britansko-australijska kompanija Rio Tinto planira da tu započne eksploataciju što je pre moguće. U julu prošle godine predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je strateško partnerstvo sa EU za realizaciju tog projekta. Kancelar Olaf Šolc ponosno je stajao pored njega.

Otpor Srba

Međutim, kako piše nemački nedeljnik, mnogi Srbi strahuju od ekološke štete, korupcije i odliva profita u druge zemlje. U dolini Jadra, ali i u glavnom gradu Beogradu, otpor prema projektu sve više raste.

Pored Stefana Jakovljevića i njegovog oca Vladana koji su u građanskom pokretu „Ne damo Jadar“, za „Špigel“ govore i drugi stanovnici sela. Bračni par Nebojša i Marijana Petković kaže da je vlast u Srbiji korumpirana: „Oni žele da sprovedu ovaj projekat po svaku cenu. Ali nama nije sve u novcu.“

Međutim, kako piše nedeljnik, nisu svi stanovnici tog područja protiv rudarenja. Mnogi su već prodali svoju zemlju Rio Tintu.

Politikolog Vedran Džihić sa Instituta za međunarodnu politiku u Austriji, za „Špigel“ kaže: „Prema novoj anketi, skoro 60 odsto Srba je protiv projekta. Srpsko društvo je u osnovi prilično konzervativno i nacionalistički orijentisano. Jedinstvena pojava u zemlji su takozvani desničarski ekolozi, kod kojih se teme očuvanja prirode i nacionalizma prepliću.“

Bolje Rio Tinto nego Kinezi

„Špigel“ prenosi i izjave odgovornih u Rio Tintu da će eksploatacija litijuma u dolini Jadra biti ekološki održiva, ali i onih koji u to sumnjaju, te konstatuje da to ostaje otvoreno pitanje.

Jakob Stausholm, izvršni direktor kompanije Rio Tinto, na pitanje da li projekat rudnika u dolini Jadra može propasti, odgovorio je: „Ponašamo se s poštovanjem i strpljenjem. Ne pretnjama, ne pritiscima. U nekom trenutku srpsko društvo će morati da donese odluku.“

Zagovornici partnerstva Srbije s EU smatraju da bi ono imalo bar jednu prednost: rudarska kompanija morala bi da poštuje strože evropske ekološke standarde, piše nemački nedeljnik.

Predsednica nemačkih Zelenih Franciska Brantner, koja je kao državna sekretarka u Ministarstvu privrede učestvovala u sklapanju sporazuma sa Srbijom, kaže da bi, ako bi se projekat sproveo kako je planirano, to bio „ubedljivo najekološkiji projekat eksploatacije litijuma do sada“. A dodaje i da bi situacija izgledala potpuno drugačije da Srbija planira eksploataciju sa kineskim partnerima.

„Špigel“ podseća i da litijumski projekti postoje i u Nemačkoj – međutim, sva tri nemačka projekta još traže investitore, dok je u dolini Jadra finansiranje već obezbeđeno.

Decenijama nakon prvih probnih bušenja kompanije Rio Tinto 2004, pitanje ostaje isto: da li vlast u Srbiji može da uveri narod da zaista zastupa njegove interese? Za aktiviste iz doline Jadra, međutim, postoji samo jedan mogući ishod. „Sve dok smo ovde“, kaže Marijana Petković, „pokušaćemo da sprečimo otvaranje rudnika“, piše „Špigel“.

Tagovi:

Aktivisti Desničari Projekat Jadar Rio Tinto Špigel
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure