

Ova situacija
Ratovi, Hag, on i mi
Da li će i kako Ratko Mladić učestvovati na predstojećim izborima? Zašto je požar mržnje zahvatio region? I zbog čega će Vučić posle Užica i Novog Sada nastaviti da vodi “kaznene ekspedicije” po drugim gradovima


Penzionisani stanovnici Srbije plaćaju znatno višu kamatnu stopu na kredite od onih koji su zaposleni, čak skoro tri puta
Penzioneri plaćaju više kamate za gotovinske kredite od zaposlenih sugrađana. Zna se i zašto: zbog njihovih godina. Tokom poslednje godine te kamate su još dodatno uvećane.
Kamate za senior kredite se razlikuju od banke do banke a kreću se od 15 do 23 odsto na godišnjem nivou.
Na primer, za pozajmicu od 300.000 dinara i rokom otplate na dve godine, moraće da plate više od 65.000 dinara, dok će zaposleni platiti samo 43.250 dinara.
Većina banaka reklamira pogodnosti za podizanje penzionerskih kredita. Tom prilikom navode procente koji se odnose na nominalnu kamatnu stopu (NKS), a ne na efektivnu kamatnu stopu (EKS) koja je najvažnija za izvođenje računice krajnjeg iznosa koji klijent na kraju treba da vrati banci. NKS jre znatno niža, pa samim tim i primamljivija za potencijalne klijente.
Uslovi za podizanje kredita su kod svih manje-više isti.
Minimum je, da je osoba u penziji bar jedan mesec i da ima između 55 i 79 godina. Većina banaka se od rizika zbog brojnih godina klijenta u penziji štiti obaveznim osiguranjem kredita, a trošak osiguranja uračuna u kamatu.
Maksimalni iznosi za pozajmicu razlikuju se od banke do banke i kreću se od 1.200.000 do 2,4 miliona dinara. Gornja granica perioda otplate je 71 mesec, odnosno nepunih šest godina. U momentu isplate poslednje rate, penzioneri ne smeju da imaju više od 80, odnosno 75 godina.
U pojedinim bankama, 20.000 dinara je najniža penzija koja je potrebna da bi najstariji građani konkurisali za kredit. Penzioneri koji imaju manje penzije, ne mogu da konkurišu za kredit.
Prosečna penzija za novembar 2023. godine iznosila je 39.861 dinara, a prosečna plata , prema poslednjim podacima je 86.738 dinara.


Da li će i kako Ratko Mladić učestvovati na predstojećim izborima? Zašto je požar mržnje zahvatio region? I zbog čega će Vučić posle Užica i Novog Sada nastaviti da vodi “kaznene ekspedicije” po drugim gradovima


Ajnštajn nikada nije dobio Nobelovu nagradu za teoriju relativiteta, a kao mladiću su mu govorili da od njega nikad ništa neće biti. Ko zna da li ćemo ikad razumeti šta nam je Tesla zapravo poručivao. Sezan je umro nepoznat, Ničea su otkrili tek kada više ni sa kim nije bio u stanju da komunicira, Bize je umro od muke što Karmen nije bila prihvaćena... Zamislite kakav bi vaš život bio da su ovi i slični ljudi odustali prvi put kada u nečemu nisu uspeli i kada im je rečeno da su luzeri. Ili peti. Ili hiljaditi




Na koji način se izjava o Srbiji kao protupožarnoj “velesili” savršeno uklapa u Vučićevu propagandu? Kako je požar u Deliblatskoj peščari osvetlio svu disfunkcionalnost režima? Zbog čega se na jednom kraju zemlje slavilo, pjevalo i klicalo predsjedniku, a na drugom gorele stotine hektara šume? Kakve poruke šalje režimska propaganda i što građani vide vlastitim očima? I zbog čega narod nije amorfna masa, nesposobna da sama kroji svoju sudbinu


Višegodišnji život u uslovima kriminalizovanih političkih i državnih institucija, kao i kriminalizacija javnih finansija i privrede negativno utiču na društveni mentalitet i menjaju sistem vrednosti. Mnogi građani prihvataju opštu kriminalizaciju kao novu normalnost. Mnogi stiču utisak da njihov opstanak suštinski zavisi od vladajuće garniture i da će im primanja biti ugrožena ukoliko dođe do smene
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve