

Najteža humanitarna kriza na svetu
Sudan: Tri godine rata i humanitarna katastrofa bez kraja
U Sudanu već tri godine traje rat između zaraćenih vojnih frakcija, dok milioni ljudi zavise od humanitarne pomoći, a prekid vatre i dalje nije na vidiku




Deo prosvetnih radnika i dalje je u nekoj vrsti štrajka - totalnoj obustavi nastave ili održava časove od 30 minuta, dok im se preti smanjenjem plate i otkazima
Drugo polugodišete u školama u Srbiji zvanično je počelo 20. januara, ali učenici nekih škola i dalje se nisu vratili u klupe, gotovo puna dva meseca otkako je usred studentskih protesta i najave prosvetnih radnika da će organizovati štrajk, prvo polugodište završeno nekoliko dana ranije.
Štrajk i obustava nastave u pojedinim školama i dalje traju, a zaposleni u prosveti koji su u nekoj vrsti obustave rada u februaru će dobiti smanjenje plate.
„U januaru ste dobili cele plate svi, a za februar će da bude koliko ste radili”, rekao je nedavno predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Takvu informaciju za „Vreme” potvrdila je i ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović.
„Predsednik države je rekao da u januaru neće biti smanjenja plata. Za februar će plate biti smanjene – koliko ko radi, toliko će biti plaćen”, kaže Đukić Dejanović za „Vreme”.
Dodaje da je to informacija koja je poznata školama i da su je dobili direktori.
Ako bude smanjenja, nema nadoknade nastave
Svi prosvetni radnici, i poslušni i neposlušni, oni koji su štrajkovali i oni koji nisu – dobili su 6. februara istu platu za prvi deo januara. Za nekoliko dana trebalo bi da im bude isplaćen i pun iznos drugog dela zarade, ali u februaru će, po svemu sudeći, biti drugačije.
U slučaju da zarade budu smanjene, treba imati u vidu da nastavnici neće imati obavezu da nadoknađuju časove, kaže za „Vreme” Aleksandar Vinić iz Asocijacije škola u štrajku.
„Mislim da je najbolje naći kompromisno rešenje kada se nakon završetka svih ovih dešavanja i, nadam se, prekida obustave nastave, napravi plan nadoknade, da se tim pokrije raskorak u plati”, kaže Vinić.
Prema njegovim rečima, nastavnici koji su u obustavi nastave ili štrajku treba da se sastanu kako bi se dogovorili o narednim koracima, ali su, dodaje on, na potezu nadležni.
„Loptica je na njihovoj strani terena. Mi smo izneli neke zahteve zbog kojih i jesmo u protestu. Ispunjavanjem tih zahteva, stvari bi se vratile u normalu. Pre svega su zahtevi studenata. Ispunjavanjem tih uslova, odnosno funkcionisanjem institucija, stekli bi se uslovi da se i mi vratimo normalnom radu, a da nakon toga razgovaramo i o drugim stvarima koje se takođe tiču obrazovnog sistema, kao što su i nastavni planovi i programi, i administracija i tržište udžbenika. Sve su to stvari o kojima treba razgovarati, ali na prvom mestu, moramo da ispunjavanjem studentskih zahteva uspostavimo ponovo vladavinu prava i pravnu državu”, objašnjava Vinić.
Prema podacima te Asocijacije škola u štrajku, najmanje 14.000 zaposlenih nije na neki način radilo prošle nedelje.
Prema poslednjim podacima Ministarstva prosvete, sredinom februara nije bilo nastave u osam odsto osnovnih i srednjih škola. Oni su ranije naveli da u januaru 35 odsto škola nije držalo časove regularnih 45 minuta.
Podrška nastavnicima protiv smanjenja plata
U Novom Sadu je u sredu (19. februar) održan sastanak direktora osnovnih i srednjih škola, čija je jedna od tema, prema pisanju medija, bila na koji način će se smanjiti plate nastavnicima koji su u blokadi.
O čemu se tačno na sastanku razgovaralo i kakvi su zaključci doneseni, zasad nije poznato, ali prosvetni radnici u obustavi, građani i roditelji đaka okupili su se ispred amfiteatra na Spensu u kome je održan sastanak, zahtevajući da se sastanak prekine i da se prestane sa pritiscima na nastavnike.
Pokrenuta je i onlajn deklaracija o solidarnosti i podršci nastavnicima u borbi za pravednost u obrazovanju.
U deklaraciji se traži da sve relevantne institucije u potpunosti uvaže legitimna prava i prihvate zahteve nastavnika i učitelja, koji se temelje na njihovoj ulozi u društvu i doprinosu u obrazovanju budućih generacija, kao i da im garantuju radna mesta i zaštitu od odmazde i pretnji otpuštanjem.
„Njihova borba nije samo njihova, već je to borba svih nas, roditelja učenika i bivših učenika, kao i svih onih koji veruju u snagu obrazovanja”, navodi se, između ostalog, u ovoj deklaraciji koju potpisuju roditelji sadašnjih, bivših i budućih učenika.
Nju je do sada potpisalo više od 5.300 ljudi.


U Sudanu već tri godine traje rat između zaraćenih vojnih frakcija, dok milioni ljudi zavise od humanitarne pomoći, a prekid vatre i dalje nije na vidiku


Šta je Brent Sadler obećao Igoru Božiću, a šta se desilo? Zbog čega se udar na Junajted mediju može smatrati operacijom pod kodnim imenom “Hiljadu rezova”? Ima li za bilo koju redakciju ičega goreg od toga da sama postane vest? Na koja pitanja ne odgovara nova uprava ove medijske grupacije i zašto? Na koga se kolege iz Junajted medije mogu osloniti u obrani novinarske slobode


Simboliku Lazareve subote na televiziji je dočarao onaj koji sebe smatra gospodarom Srbije. Nažalost, njegove petarde iz Šešeljeve medijske škole uvek su signal za horsko pljuvanje i vređanje




Zbog čega je već dan nakon glasanja Vučić izgledao poput karikature trenera i kapitena Real Madrida u istoj osobi koja euforično slavi pobedu nad FK Mladost Lučani? Kako je na parcijalnim kvaziizborima režim zaklao vola radi kile rebara, a studentska parola “Niko nije umoran” dobila nastavak – “Niko nije poražen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve