img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pera, Steva i Srbija

23. јануар 2008, 15:41 Miloš Jeremić, elektronskom poštom
Copied

"Kud svi, tu i mali Mujo"; VREME 889

Kada je neko svestan da mu je argumentacija jadna, pokušava da upotrebi argumentum ad verecundiam ili argument autoriteta, te se u tu svrhu potpiše sa svim svojim zvanjima (pri čemu mu titula neodoljivo podseća na Idi Aminovu) kako bi obeshrabrio svakoga kome bi palo na pamet nešto tako drsko kao što je kritika iznetih stavova. Onaj ko je siguran u svoje argumente to ne radi, potpisuje se samo svojim imenom. Među reakcijama čitalaca vašeg lista prepoznao sam imena mnogih univerzitetskih profesora koji su predavali i na mnogo prestižnijim univerzitetima od onog u Litvaniji, ali su se potpisali samo svojim imenom i prezimenom.

Dirljivi su pokušaji pristalica takozvane narodnjačke ili bolje turbo-folk koalicije da pokažu kako za Srbiju nije dobro niti potrebno da pristupi Evropskoj uniji, jer ima toliko divnih primera zemalja koje su van EU-a i ne pada im na pamet da joj se priključe. Kada su dotični shvatili da su primeri sa Norveškom i Švajcarskom nepristojno smešni, uhvatili su se nekih teritorijalno manjih država, jer im je izgleda teritorijalni princip mišljenja jedini prihvatljiv. Tako vaš vrli čitalac, docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija (izvinjavam se ako sam ispustio neko zvanje) uzima za primer Lihtenštajn, Andoru i San Marino pokušavajući da uspostavi analogiju između njih i Srbije. Hajde da se samo za trenutak podsetimo: analogija je zaključivanje po sličnosti zasnovana na skrivenom silogizmu čije su premise: ako A ima osobine P, Q, R i S, i ako B ima osobine P, Q i R, onda je verovatno da B ima i osobinu S, odnosno ako je Pera bogat, slavan, ružan i žene lude za njim, i ako je Steva bogat, slavan i ružan, onda je verovatno da i za Stevom žene lude. Naravno, analogija je vrlo nepouzdan oblik zaključivanja, posebno ako je ne sprovedemo dosledno, odnosno ako bismo zaključivali ovako: ako je Pera bogat, slavan, ružan i žene lude za njim i ako je Steva ružan, onda je verovatno da je i Steva bogat, slavan i da žene lude za njim (sic!).

Pogledajmo sada kako zaključuje gospodin docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija: Andora, San Marino i Lihtenštajn nisu u EU-u, male su teritorije i nemaju prirodna bogatstva, i u Andori, u San Marinu i Lihtenštajnu se dobro i bogato živi; Srbija nije u EU-u, male je teritorije i nema prirodna bogatstva, dakle u Srbiji se dobro i bogato živi. Gospodin dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija, pri tom zaboravlja da: Andora, San Marino i Lihtenštajn nisu devedestih godina vodile nekoliko ratova, Andora, San Marino i Lihtenštajn sarađuju sa međunarodnim institucijama, Andora, San Marino i Lihtenštajn su demokratske zemlje, Andora, San Marino i Lihtenštajn su pravne države, da ne nastavljam, dovoljno premisa da pobiju dijaboličnu konkluziju dragog nam gospodina docenta dr istoričara i filologa na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija. Ostao je još Vatikan, ni on nije u EU-u, hajde da pokušamo da uzmemo model Vatikana.

Naravno da ovaj paralogizam (ili možda sofizam) nije ono što uznemirava u pismu vašeg čitaoca (docenta dr itd.). Rečenica koja me je zaista uznemirila glasi: „Sve što je u EU-u zabranjeno tamo je dozvoljeno“, i mislim da je u toj rečenicu zaista pogođena suština protivljenja „turbo-folk koalicije“ ulasku u EU. Tako se dobija država sa onim što ovde očigledno nekome odgovara – partijski diktat, sputavanje slobode govora, favorizovanje primitivizma i prostakluka, degradacija intelektualaca, klerikalizacija, centralizam, korpucija…

Odgovor:

Dr Vladislav B. Sotirović

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure