img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr med. Vladan Milović

Nedovoljni publicitet i neažurni internet

03. фебруар 2005, 01:05 Dr med. Vladan Milović, internista – gastroenterolog, docent eksperimentalne medicine na Univerzitetu "Johan Volfgang Gete" u Frankfurtu
Copied

"Vreme će pokazati"; "Vreme" br. 734

Izuzetno mi je žao što sam, sasvim nehotice, izneo zastarele podatke o mestu života i rada dr Stojkovića. Naime, dozvola za kloniranje ljudskih embrionalnih ćelija grupi iz Njukasla nije u nemačkim medijima dobila ni delić publiciteta kao u britanskim ili srpskim. Verovatan razlog za to je što ovdašnja javnost ne podrazumeva da je izdavanje dozvole da se nešto radi sinonim za već urađen posao; i u nemačkom jeziku, kao i u srpskom, postoji poslovica da valja prvo skočiti pa onda reći hop.

Tako da sam bio upućen na internet u traženju informacija o dr Stojkoviću, koji mi je, budući da ne čitam ni britansku ni (osim „Vremena“) srpsku štampu, bio sasvim nepoznat. Tu su svi tragovi vodili na LMU u Minhenu, na čijoj se internet strani dr Stojković pominje kao wiss. Mitarbeiter (naučni saradnik). Sve do 19. januara 2005. (kada je moje pismo već davno bilo poslato) ime dr Stojkovića nije se nalazilo na spisku akademskih saradnika (academic staff) institucije u Njukaslu; bilo je na listi saradnika instituta i nosilo je dodatak Senior Research Associate (dakle, takođe naučni saradnik). Tek od 19. 1. 2005. dr Miodrag Stojković je na internet strani instituta u Njukaslu označen kao Reader (ekvivalent nemačkoj C3 profesuri). Tako da moju omašku valja pripisati najpre neažurnosti pomenutih institucija da obnove svoje internet strane, kao i činjenici da je nemačkoj javnosti dr Stojković, nažalost, potpuno nepoznat.

Cilj moga reagovanja na komentar vašeg čitaoca S. Stojanovića („Srpski karakazan“, „Vreme“ 732) bio je (1) da skrene pažnju na jedan nedopustiv manir bahate komunikacije, kada se lični favorit promoviše nipodaštavanjem pa i vređanjem drugih, i (2) da zamoli redakciju „Vremena“, pozvanu da neguje kulturu javne reči, da slična pisma više ne objavljuje. Uz sve najbolje želje dr Stojkoviću za uspeh u daljem radu, voleo bih, međutim, da sam u njegovom pismu „Vremenu“ pročitao da se on barem malo ograđuje od vrste i manira „podrške“ koju mu pismom „Srpski karakazan“ čitalac S. Stojanović pruža. Mislim da bi tek onda i njegova poruka, a i primer komunikacije očekivan od naučnika koji toliko dugo radi u Evropi, bili odgovarajući.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure