img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorijske pouke

19. septembar 2007, 19:19 Docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog, Univerzitet u Viljnusu, Litvanija
Copied

"Priznanje i kvazidržava"; "Vreme" br. 871

U toku dnevnopolitičkih prepucavanja između Republike Srbije i Republike Crne Gore o crnogorskoj (vijekovnoj) samostalnosti i nezavisnosti, kao i „Srba“ i „Crnogoraca“ o etničkom por(ij)eklu ovih poslednjih, zaboravljaju se neke činjenice iz najnovije nam povesnice. Tako, sem povesničara malo ko zna da je Crna Gora (uz dozvolu Beograda) nakon Drugog balkanskog rata 1913. god. uključila u svoju državnu teritoriju i čitavu oblast Metohije, dok je Kosovo ušlo u sastav Kraljevine Srbije (sa Vardarskom Makedonijom). Ova „bratska“ podela svete srpske kosovskometohijske zemlje sa Kraljevinom Crnom Gorom realizovana je zbog toga što je Beograd bio svestan da je i Crna Gora srpska zemlja a Cetinje to ne samo naglašavalo u prethodnim decenijama, pa i vekovima, već su crnogorski mitropoliti i svetovni vladari isticali da je Crna Gora „srpska Sparta“ a Crnogorci „super Srbi“. Uključivanje Metohije u Crnu Goru predstavljalo je odlučujući korak ka stvaranju željene (iz 1848) ujedinjene Crne Gore sa Skadrom, Hercegovinom, Metohijom i Dubrovnikom. Ovaj san Petrović-Njegoša se konačno i ostvario u Kraljevini Jugoslaviji kada je 1929. godine kao jedna od devet banovina stvorena „Zetska banovina“ – ništa drugo nego ujedinjena (velika) Crna Gora sa Dubrovnikom, Hercegovinom, Metohijom ali bez Skadra koji nije ni ušao u Jugoslaviju 1919. godine iako su ga Crnogorci uz pomoć srbijanske artiljerije oslobodili/zauzeli 1913. Tako je 1929. godine u okviru Jugoslavije rešeno (u nacionalno-teritorijalnom smislu) pitanje Slovenaca (svi Slovenci u Dravskoj banovini) i pitanje ujedinjene Crne Gore i to zahvaljujući kralju Aleksandru koji je kao rodom sa Cetinja (1888) i od majke Crnogorke (jednom se za vreme svečane dvorske večere i sam javno izjasnio da je Crnogorac) ispunio davnašnji san crnogorskih vladara iz dinastije Petrović-Njegoš. Na drugoj strani, za razliku od vremena kralja Aleksandra i Zetske banovine, današnja Milova Crna Gora bila bi presrećna da ne izgubi polovinu državne teritorije kao posledice albanskog iredentizma ali i bošnjačkog separatizma. Ipak, i malo upućeni u politološke analize Balkana znaju da će veoma brzo Albanci naplatiti svoje referendumsko „da“ za nezavisnu Crnu Goru. Uostalom, barjak OVK se uveliko vije u Tuzima nadomak Podgorice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr