img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorijske pouke

19. септембар 2007, 19:19 Docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog, Univerzitet u Viljnusu, Litvanija
Copied

"Priznanje i kvazidržava"; "Vreme" br. 871

U toku dnevnopolitičkih prepucavanja između Republike Srbije i Republike Crne Gore o crnogorskoj (vijekovnoj) samostalnosti i nezavisnosti, kao i „Srba“ i „Crnogoraca“ o etničkom por(ij)eklu ovih poslednjih, zaboravljaju se neke činjenice iz najnovije nam povesnice. Tako, sem povesničara malo ko zna da je Crna Gora (uz dozvolu Beograda) nakon Drugog balkanskog rata 1913. god. uključila u svoju državnu teritoriju i čitavu oblast Metohije, dok je Kosovo ušlo u sastav Kraljevine Srbije (sa Vardarskom Makedonijom). Ova „bratska“ podela svete srpske kosovskometohijske zemlje sa Kraljevinom Crnom Gorom realizovana je zbog toga što je Beograd bio svestan da je i Crna Gora srpska zemlja a Cetinje to ne samo naglašavalo u prethodnim decenijama, pa i vekovima, već su crnogorski mitropoliti i svetovni vladari isticali da je Crna Gora „srpska Sparta“ a Crnogorci „super Srbi“. Uključivanje Metohije u Crnu Goru predstavljalo je odlučujući korak ka stvaranju željene (iz 1848) ujedinjene Crne Gore sa Skadrom, Hercegovinom, Metohijom i Dubrovnikom. Ovaj san Petrović-Njegoša se konačno i ostvario u Kraljevini Jugoslaviji kada je 1929. godine kao jedna od devet banovina stvorena „Zetska banovina“ – ništa drugo nego ujedinjena (velika) Crna Gora sa Dubrovnikom, Hercegovinom, Metohijom ali bez Skadra koji nije ni ušao u Jugoslaviju 1919. godine iako su ga Crnogorci uz pomoć srbijanske artiljerije oslobodili/zauzeli 1913. Tako je 1929. godine u okviru Jugoslavije rešeno (u nacionalno-teritorijalnom smislu) pitanje Slovenaca (svi Slovenci u Dravskoj banovini) i pitanje ujedinjene Crne Gore i to zahvaljujući kralju Aleksandru koji je kao rodom sa Cetinja (1888) i od majke Crnogorke (jednom se za vreme svečane dvorske večere i sam javno izjasnio da je Crnogorac) ispunio davnašnji san crnogorskih vladara iz dinastije Petrović-Njegoš. Na drugoj strani, za razliku od vremena kralja Aleksandra i Zetske banovine, današnja Milova Crna Gora bila bi presrećna da ne izgubi polovinu državne teritorije kao posledice albanskog iredentizma ali i bošnjačkog separatizma. Ipak, i malo upućeni u politološke analize Balkana znaju da će veoma brzo Albanci naplatiti svoje referendumsko „da“ za nezavisnu Crnu Goru. Uostalom, barjak OVK se uveliko vije u Tuzima nadomak Podgorice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure