img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Medicina

Simpozijum o neurološkoj rehabilitaciji

20. oktobar 2010, 20:45 J.L
Copied

U Beogradu se 22. oktobra održava simpozijum „Istraživanja u neurološkoj rehabilitaciji“. Skup organizuju Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“ Beograd, Društvo za neuronauke Srbije, Udruženje neurologa Srbije i Udruženje fizijatara Srbije, a prisustvovaće mu eminentni stručnjaci iz ovih oblasti. Prema rečima predsednika Organizacionog odbora simpozijuma, dr Lasla Švirtliha, program obuhvata različite aspekte iz oblasti neurološke rehabilitacije – od predavanja o bazičnim istraživanjima, preko bioinženjeringa i procene funkcionalne sposobnosti do neurologije i neurorehabilitacije. „Za neurološku rehabilitaciju najvažniji je multidisciplinarni pristup. Zato će za kolege koje prisustvuju skupu i koje se neurološkom rehabilitacijom bave na direktan ili indirektan način, ovo biti dobra prilika da zajedno razmotre probleme, ali i da na osnovu tuđih iskustava dobiju i neke nove ideje koje bi mogle unaprediti ovu oblast“, kaže dr Švirtlih za „Vreme“.

Osim praktičnog i naučnog značaja, simpozijum o neurološkoj rehabilitaciji ima i sentimentalnu notu – posvećen je pokojnom profesoru Petru Arežini. „Prof Arežina je među prvima shvatio da nema napretka u našoj struci ukoliko ne pratimo bazična istraživanja i ako se ne uključimo u istraživanja drugih struka. Njegova najlepša osobina bila je to što je uvek težio da podigne nivo kvaliteta rada i da motiviše i pomaže mladim kolegama da unaprede svoje znanje“, kaže dr Švirtlih. „Koristeći svoja poznanstva u inostranstvu, prof. Arežina je mnoge mlade kolege poslao van granica naše zemlje da nauče nešto novo i da to novo znanje primene kod nas.“

Nažalost, prof. Arežina deli sudbinu mnogih dragocenih ljudi koji su više priznanja za svoj rad dobili u inostranstvu, nego u svojoj zemlji gde su proveli ceo radni vek. Zahvaljujući njemu i još nekim njegovim kolegama, medicina nekadašnje Jugoslavije je bila visoko cenjena u celom svetu. Značajan trag u svetskoj istoriji medicinske robotike ostavili su upravo jugoslovenski akademici Rajko Tomović i Mihajlo Vukobratović.

Tomović je 1963. godine napravio prvu veštačku šaku sa pet prstiju u svetu, a Vukobratović, devet godina kasnije, prvu mašinu za hodanje invalida. „Beogradska šaka“ akademika Tomovića danas se nalazi u Muzeju robotike u Bostonu, a „spoljni skelet“ akademika Vukobratovića u Muzeju robotike u Moskvi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure