img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Medicina

Simpozijum o neurološkoj rehabilitaciji

20. oktobar 2010, 20:45 J.L
Copied

U Beogradu se 22. oktobra održava simpozijum „Istraživanja u neurološkoj rehabilitaciji“. Skup organizuju Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“ Beograd, Društvo za neuronauke Srbije, Udruženje neurologa Srbije i Udruženje fizijatara Srbije, a prisustvovaće mu eminentni stručnjaci iz ovih oblasti. Prema rečima predsednika Organizacionog odbora simpozijuma, dr Lasla Švirtliha, program obuhvata različite aspekte iz oblasti neurološke rehabilitacije – od predavanja o bazičnim istraživanjima, preko bioinženjeringa i procene funkcionalne sposobnosti do neurologije i neurorehabilitacije. „Za neurološku rehabilitaciju najvažniji je multidisciplinarni pristup. Zato će za kolege koje prisustvuju skupu i koje se neurološkom rehabilitacijom bave na direktan ili indirektan način, ovo biti dobra prilika da zajedno razmotre probleme, ali i da na osnovu tuđih iskustava dobiju i neke nove ideje koje bi mogle unaprediti ovu oblast“, kaže dr Švirtlih za „Vreme“.

Osim praktičnog i naučnog značaja, simpozijum o neurološkoj rehabilitaciji ima i sentimentalnu notu – posvećen je pokojnom profesoru Petru Arežini. „Prof Arežina je među prvima shvatio da nema napretka u našoj struci ukoliko ne pratimo bazična istraživanja i ako se ne uključimo u istraživanja drugih struka. Njegova najlepša osobina bila je to što je uvek težio da podigne nivo kvaliteta rada i da motiviše i pomaže mladim kolegama da unaprede svoje znanje“, kaže dr Švirtlih. „Koristeći svoja poznanstva u inostranstvu, prof. Arežina je mnoge mlade kolege poslao van granica naše zemlje da nauče nešto novo i da to novo znanje primene kod nas.“

Nažalost, prof. Arežina deli sudbinu mnogih dragocenih ljudi koji su više priznanja za svoj rad dobili u inostranstvu, nego u svojoj zemlji gde su proveli ceo radni vek. Zahvaljujući njemu i još nekim njegovim kolegama, medicina nekadašnje Jugoslavije je bila visoko cenjena u celom svetu. Značajan trag u svetskoj istoriji medicinske robotike ostavili su upravo jugoslovenski akademici Rajko Tomović i Mihajlo Vukobratović.

Tomović je 1963. godine napravio prvu veštačku šaku sa pet prstiju u svetu, a Vukobratović, devet godina kasnije, prvu mašinu za hodanje invalida. „Beogradska šaka“ akademika Tomovića danas se nalazi u Muzeju robotike u Bostonu, a „spoljni skelet“ akademika Vukobratovića u Muzeju robotike u Moskvi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure