img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prozori bez kapije

21. jun 2006, 11:54 Zoran Stanojević, BBC
Copied

Vest koja je u petak 16. juna izazvala interesovanje globalnih razmera nije da je Argentina savladala SCG sa pola tuceta golova prema ništa, već da se predsednik Majkrosofta Bil Gejts povlači iz posla. Pedesetogodišnji Gejts uz čije ime se obavezno dopisuje i da je najbogatiji čovek na svetu, neće se penzionisati odmah, već će taj proces trajati naredne dve godine. Neće se baš ni penzionisati, već će se posvetiti dobrotvornom radu u fondaciji koju je osnovao sa suprugom Melindom. A kako je reč o čoveku koga u poslednjih pet godina nije mimoišla nijedna lista najmoćnijih ljudi na svetu, možda se upusti i u političke vode.

Vilijam Henri Gejts Treći, kako mu je puno ime, opsesija je većine ljudi koji se profesionalno bave računarima. Potiče iz bogate advokatske porodice, bio je dovoljno uspešan u školi da bi se upisao na Harvard i dovoljno samouveren da studije napusti na trećoj godini verujući da je njegov životni poziv pisanje softvera za male računare. U vreme kada se on u taj biznis upustio 1975. godine, to je bio srednje perspektivan mali biznis, a on i njegov ortak Pol Alen u trenucima opijenosti optimizmom verovali su da bi njihova firma jednog dana mogla da ima dvesta ljudi što je po njihovom mišljenju bilo dovoljno da se podmire potrebe za softverom u celom svetu. Danas Majkrosoft ima 63.000 zaposlenih širom sveta (uključujući i Srbiju), a svetu softvera nikad dosta.

Bil Gejts već šest godina ne upravlja Majkrosoftom, već je tu dužnost prepustio svom kolegi sa studija Stivenu Balmeru. Ipak, bio je prisutan u kompaniji i smatra se da je njegova harizma bila dovoljna da pokrene projekte koji su zapali u nevolju. Takođe, ima dobru osobinu da prepozna svoje greške i da „zapne ko sivonja“ ne bi li ih ispravio. Jedna takva bila je potcenjivanje interneta početkom devedesetih, da bi od sredine decenije čitava kompanija bila upregnuta u trku za već odmaklom konkurencijom. Nije im trebalo dugo da je stignu…

Dakle, postavlja se pitanje hoće li Majkrosoft moći da ostane svetski lider u proizvodnji komercijalnog softvera i bez svog osnivača? S druge strane, pojedini blog-analitičari tvrde da je Majkrosoftu u budućnosti Bil Gejts potpuno nepotreban. Po njima ta firma treba da se okrene onlajn softveru (umesto onom pakovanom u kutije), čak i da napravi svoju verziju operativnog sistema otvorenog koda (besplatnog softvera) pa da onda živi od servisiranja. Takvo poslovanje nije ono čime se Gejts bavio ceo život, naprotiv, on je smisao video u dobroj zaštiti sopstvenog proizvoda i gaženju konkurencije (zbog ovog drugog firma je u brojnim antimonopolskim sudskim procesima).

Iako izgleda kao prototip lika sa debelim staklima na naočarima koji se osim u kompjuter razume u malo šta drugo, Gejts se u životu pokazao kao prilično nemilosrdan biznismen. Od 11 zaposlenih u Majkrosoftu sa čuvene fotografije slikane 1978. godine, samo je on pretekao do danas. Ostali su kompaniju napustili sredinom osamdesetih iz raznih razloga (jedan od njih, Mark Mekdonald, se, ruku na srce, vratio 1999. godine kada je Majkrosoft otkupio njegovu firmu). No, upravo taj njegov kontinuitet prisustva je ono zbog čega akcionari danas strepe. Majkrosoft bez Gejtsa sasvim sigurno neće biti ona ista kompanija, samo još niko ne zna da li to znači da će biti još bolja. Ili obrnuto.

Bil Gejts je i čovek koji prima najviše spam poruka na svetu. Dnevno dobije više od četiri miliona mejlova, većinom neželjenih, i ima čitav tim ljudi čiji je jedini posao da iz te gomile izdvoje poštu vrednu čitanja. Inače, u većini poruka koje mu stižu nude mu se saveti kako da „se izvuče iz dugova“ ili kako da se brzo obogati.

„Ne znam kako će izgledati život u kome ne ideš na posao svaki dan da bi radio barem deset sati,“ izjavio je Gejts najavljujući odlazak iz kompanije u koju je, po sopstvenim rečima, dolazio na posao svakog dana od 1975. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure