img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prozori bez kapije

21. јун 2006, 11:54 Zoran Stanojević, BBC
Copied

Vest koja je u petak 16. juna izazvala interesovanje globalnih razmera nije da je Argentina savladala SCG sa pola tuceta golova prema ništa, već da se predsednik Majkrosofta Bil Gejts povlači iz posla. Pedesetogodišnji Gejts uz čije ime se obavezno dopisuje i da je najbogatiji čovek na svetu, neće se penzionisati odmah, već će taj proces trajati naredne dve godine. Neće se baš ni penzionisati, već će se posvetiti dobrotvornom radu u fondaciji koju je osnovao sa suprugom Melindom. A kako je reč o čoveku koga u poslednjih pet godina nije mimoišla nijedna lista najmoćnijih ljudi na svetu, možda se upusti i u političke vode.

Vilijam Henri Gejts Treći, kako mu je puno ime, opsesija je većine ljudi koji se profesionalno bave računarima. Potiče iz bogate advokatske porodice, bio je dovoljno uspešan u školi da bi se upisao na Harvard i dovoljno samouveren da studije napusti na trećoj godini verujući da je njegov životni poziv pisanje softvera za male računare. U vreme kada se on u taj biznis upustio 1975. godine, to je bio srednje perspektivan mali biznis, a on i njegov ortak Pol Alen u trenucima opijenosti optimizmom verovali su da bi njihova firma jednog dana mogla da ima dvesta ljudi što je po njihovom mišljenju bilo dovoljno da se podmire potrebe za softverom u celom svetu. Danas Majkrosoft ima 63.000 zaposlenih širom sveta (uključujući i Srbiju), a svetu softvera nikad dosta.

Bil Gejts već šest godina ne upravlja Majkrosoftom, već je tu dužnost prepustio svom kolegi sa studija Stivenu Balmeru. Ipak, bio je prisutan u kompaniji i smatra se da je njegova harizma bila dovoljna da pokrene projekte koji su zapali u nevolju. Takođe, ima dobru osobinu da prepozna svoje greške i da „zapne ko sivonja“ ne bi li ih ispravio. Jedna takva bila je potcenjivanje interneta početkom devedesetih, da bi od sredine decenije čitava kompanija bila upregnuta u trku za već odmaklom konkurencijom. Nije im trebalo dugo da je stignu…

Dakle, postavlja se pitanje hoće li Majkrosoft moći da ostane svetski lider u proizvodnji komercijalnog softvera i bez svog osnivača? S druge strane, pojedini blog-analitičari tvrde da je Majkrosoftu u budućnosti Bil Gejts potpuno nepotreban. Po njima ta firma treba da se okrene onlajn softveru (umesto onom pakovanom u kutije), čak i da napravi svoju verziju operativnog sistema otvorenog koda (besplatnog softvera) pa da onda živi od servisiranja. Takvo poslovanje nije ono čime se Gejts bavio ceo život, naprotiv, on je smisao video u dobroj zaštiti sopstvenog proizvoda i gaženju konkurencije (zbog ovog drugog firma je u brojnim antimonopolskim sudskim procesima).

Iako izgleda kao prototip lika sa debelim staklima na naočarima koji se osim u kompjuter razume u malo šta drugo, Gejts se u životu pokazao kao prilično nemilosrdan biznismen. Od 11 zaposlenih u Majkrosoftu sa čuvene fotografije slikane 1978. godine, samo je on pretekao do danas. Ostali su kompaniju napustili sredinom osamdesetih iz raznih razloga (jedan od njih, Mark Mekdonald, se, ruku na srce, vratio 1999. godine kada je Majkrosoft otkupio njegovu firmu). No, upravo taj njegov kontinuitet prisustva je ono zbog čega akcionari danas strepe. Majkrosoft bez Gejtsa sasvim sigurno neće biti ona ista kompanija, samo još niko ne zna da li to znači da će biti još bolja. Ili obrnuto.

Bil Gejts je i čovek koji prima najviše spam poruka na svetu. Dnevno dobije više od četiri miliona mejlova, većinom neželjenih, i ima čitav tim ljudi čiji je jedini posao da iz te gomile izdvoje poštu vrednu čitanja. Inače, u većini poruka koje mu stižu nude mu se saveti kako da „se izvuče iz dugova“ ili kako da se brzo obogati.

„Ne znam kako će izgledati život u kome ne ideš na posao svaki dan da bi radio barem deset sati,“ izjavio je Gejts najavljujući odlazak iz kompanije u koju je, po sopstvenim rečima, dolazio na posao svakog dana od 1975. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure