img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Štrajkovi

Proleteri svih zemalja

06. oktobar 2010, 19:42 M.A
foto: tanjug
Copied

U utorak 5. oktobra pripadnici policije protestovali su ispred zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici. Kao što ni datum koji su odabrali nema, kako tvrde, nikakve veze sa „onim 5. oktobrom“ tako ni štrajk Policijskog sindikata u borbi za bolji materijalni i socijalni položaj nema nikakve direktne veze sa socijalnim protestima širom Evrope. Ali se pobude i ciljevi svode na isto. Policijski sindikalci su tražili da vlada donese novi zaključak kojim će biti omogućeno potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u MUP-u.

Štrajk je najavio i sindikat pravosuđa Srbije, koji je odlučio da 11. oktobra počne sa obustavom rada dok se zaposlenima u administraciji u pravosuđu osnovica za obračun zarada ne poveća na 28.000 dinara, kolika je inače osnovica za nosioce pravosudnih funkcija. Sindikat je saopštio da će zaposleni u pravosuđu van Beograda u znak podrške Beogradskom odboru pravosuđa od 6. oktobra svaki dan po jedan sat obustavljati rad.

Poslednjih nedelja talas protesta protiv mera štednje koje se uvode u državama EU preplavio je čitavu Evropu. U Briselu je 29. septembra protestovalo više od 100.000 demonstranata iz 30 zemalja.

Slični protesti u kojima sindikati zahtevaju „Evropu koja je više socijalna“, odvijali su se u Grčkoj, Irskoj i Litvaniji, Sloveniji, Rumuniji, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Španiji i manji u Poljskoj. Generalni sekretar Evropske konfederacije sindikata Džon Monks upozorava da će uvođenje mera štednje u većini evropskih zemalja, radi smanjenja budžetskog deficita, imati „katastrofalan efekat na pojedince i na privredu“.

Najmasovniji je bio generalni štrajk 29. septembra u krizom trenutno najugroženijoj Španiji. Zahvatio je glavne industrije grane, velike snabdevače tržišta i transport, koji je funkcionisao u minimalnom obimu.

Besnim protestima protiv planiranog pomeranja starosne granice za odlazak u penziju preplavljena je i Francuska u kojoj su 23. septembra vozovi zaustavljeni, škole zatvorene, a glavni listovi se nisu pojavili na ulicama. To je bio drugi generalni štrajk protiv nepopularne penzijske reforme. Francuski radnici su dva puta protestovali prethodnih nedelja zbog planova predsednika Nikole Sarkozija da poveća minimalne godine starosti za penziju sa 60 na 62 godine. Sindikati kažu da je marširalo tri miliona radnika, a policija da ih je bilo 997.000.

I pored otpora evropskih sindikata, Komisija EU predložila je paket zakona koji predviđa automatske drakonske kazne za zemlje sa budžetskim deficitom. Evropi očigledno predstoji period intenzivnih socijalnih konflikata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure