img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

23. mart 2001, 11:00 Priredila: Duška Anastasijević
Copied

Pariz: Liberalni gradonačelnik

Prvi put od Pariske komune, dakle od 1871, glavni grad Francuske ima socijalističkog gradonačelnika. Bertran Delanoe (50) odneo je ubedljivu pobedu na lokalnim izborima koji su se proteklog vikenda održali u Francuskoj. Socijalisti su osvojili vlast i u Lionu i još nekoliko većih gradova, ali su konzervativci predsednika Žaka Širaka, koji je bio gradonačelnik Pariza preko 20 godina pre nego što je 1995. postao predsednik, učvrstili vlast u Tuluzu, Strazburu, Ruanu i Eksu u Provansi. Mnogi analitičari slažu se u oceni da socijalista Delanoe nije pobedio zahvaljujući svojoj harizmi koliko razočaranju Parižana prethodnim konzervativnim gradskim vlastima koje se optužuju za brojne finansijske skandale. Uz to, predsednik Širak nije uspeo da ubedi dosadašnjeg gradonačelnika Žana Tiberija da se povuče iz kampanje i da ne ometa kandidata konzervativaca Filipa Seguena u izbornoj utakmici protiv socijalista. Tiberi i Seguen su tako potrošili više vremena u predizbornoj kampanji medjusobno se optužujući, što je Delanou i socijalističkim odbornicima za gradsku skupštinu samo olakšalo pobedu. No, sve glasnije optužbe protiv odlazeće gradske vlade za finansijske malverzacije bile su dovoljan adut za pobedu socijalista. Parižani, naime, ne žele da vide kako se visoke gradske takse (Pariz je jedna od najskupljih prestonica Evrope) koriste za malverzacije, a ne za poboljšanje gradskog života. Delanoe je obećao Parižanima da će se boriti protiv velikog zagadjenja prouzrokovanog gustim gradskim saobraćajem, kao i za zbrinjavanje najugroženijih stanovnika i klošara.

Novi gradonačelnik iza sebe ima bogatu i solidnu političku karijeru, ali je široj javnosti postao poznat tek 1999. kada se na televiziji javno deklarisao kao homoseksualac. On je jedan od malobrojnih francuskih, pa i evropskih političara uopšte koji se otvoreno izjašnjava kao homoseksualac, i koji je hrabro odlučio da ne pravi nepotrebne i ponižavajuće ustupke zarad političke karijere.

Medina: Nakon otmice

Specijalne antiterorističke jedinice Saudijske Arabije oslobodile su više od sto putnika i članova posade iz ruskog aviona tipa „Tupeljov“, i tako prekinule dramu sa taocima koja je trajala duže od 18 sati. Čečenski otmičari, naoružani noževima i sekirama, oteli su ruski avion koji je poleteo iz Istanbula za Moskvu sa preko 140 putnika, nakon čega je avion prinudno sleteo na aerodrom u Medini u Saudijskoj Arabiji. Posle mukotrpnih pregovora sa otmičarima, koji nisu urodili plodom, i pretnji otmičara da će avion dići u vazduh, u akciju oslobadjanja talaca krenule su specijalne jedinice koje su oslobodlie putnike i uhapsile teroriste. Jedan od otmičara na smrt je nožem izbo stjuardesu koja je pokušala da otvori vrata komandosima. U akciji je ubijen i jedan otmičar, kao i turski državljanin koji se nalazio medju putnicima. Istraumatizovani putnici oporavljaju se u hotelu u Medini i u bolnici. Na velikoj vrućini, putnici su bezmalo počeli da se guše zbog nedostatka kiseonika, a u avionu je ponestalo i vode i hrane. Izgleda da otmičari i nisu imali bombu kojom su pretili da će avion dići u vazduh, a i njihovi zahtevi su prilično nejasni. Čini se da je više reč o očajničkom pokušaju neke čečenske frakcije da skrene pažnju sveta na sutuaciju u Čečeniji nakon što je Rusija pokušala da uguši secesionistički pokret.

Karašok: Sabor Sama

Doskora su Sami, potomci starosedelaca krajnjeg severa Norveške, život vodili po sopstvenim običajima. No, nedavno su se okupili u norveškom gradu Karašoku, na oko 300 kilometara severno od polarnog kruga, na samo dvadesetak kilometara od granice sa Finskom i 150 kilometara od Rusije i Švedske, da bi osnovali sopstveni sabor koji bi trebalo da zaštiti autohtonost njihove drevne kulture i status nacionalne manjine. Sami su na saboru istakli svoje simbole – tepih i posrebreno drvo ariš. Sve vreme zasedanja sunce se nije pomerilo sa tačke tik iznad horizonta, gde u zimskim mesecima ostaje šest sati, bacajući bledunjavu svetlost na krajolik. Obučeni u toplu odeću živih boja, Sami su osnovali telo koje za sada treba da ima samo savetodavnu ulogu u norveškom parlamentu u pitanjima vezanim za život i običaje Sama, kao što su obrazovanje na maternjem jeziku ili, na primer, uzgoj irvasa, od čega živi bar deset odsto norveških Sama. Prvi predsednik Sabora Sama je Ule Henrik Maga (54). Sami su, inače, u Norveškoj dugo bili poznati i kao Laponci ili Lapi, ali ovaj naziv Sami smatraju pogrdnim. Procenjuje se da u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj živi oko 80.000 Sama, uz još oko 2000 koji žive na poluostrvu Kola u Rusiji. Sami su izuzetno miroljubiv narod koji nikada u svojoj istoriji nije išao u osvajačke pohode, već jedino bežao od represije dolazećih vladara, od Vikinga do modernijih kolonizatora. „Čak nemamo u svom jeziku reč za rat“, kaže jedan od članova Sabora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure