img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

21. jun 2001, 12:53 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Banjaluka: Ekstremisti

Srpski ekstremisti opet su pokušali da spreče polaganje kamena temeljca Ferhad-pašine džamije koja je 1993, tokom rata u Bosni, dinamitom srušena do temelja. Ceremonija polaganja kamena temeljca planirana je najpre za 7. maj, ali su srpski demonstranti nasilno sprečili taj čin. Tada je u demonstracijama poginula jedna osoba, a tridesetak ih je ranjeno. Uprkos incidentima i sukobima srpskih demonstranata sa jakim policijskim snagama, muslimanski verski vođa u BiH reis-ul-ulema Mustafa Cerić položio je kamen temeljac 18. juna na mestu gde se nalazila stara džamija. „Ferhadija bi trebalo da bude simbol pomirenja, ljubavi, međusobnog dijaloga i tolerancije“, rekao je Cerić tokom ceremonije kojoj su prisustvovali vernici, predstavnici diplomatskog kora, najviši predstavnici Republike Srpske – predsednik Mirko Šarović, premijer Mladen Ivanić i predsednik parlamenta Dragan Kalinić, bošnjački član Predsedništva BiH Beriz Belkić i ministar inostranih poslova BiH-a Zlatko Lagumdžija. Na kamenu temeljcu piše: „Ferhadija – izgrađena 1579, srušena 7. maja 1993, obnovljena 7. maja 2001.“

U trenutku polaganja kamena temeljca demonstranti su se nalazili na oko 300 metara od mesta gde se održavala ceremonija i kamenicama pokušavali da probiju policijski kordon. Policija je upotrebila suzavac i vodene topove, a u sukobima je povređeno više demonstranata i desetak policajaca. Tog dana je u Skupštinu grada Banjaluke stigla anonimna prijava da je u zgradi podmetnuta eksplozivna naprava, pa je obezbeđenje zgrade naredilo evakuaciju zaposlenih.

Katmandu: Zvanična verzija

Pre nego što je ubio oca, majku i druge članove kraljevske porodice Nepala i posluge, prestolonaslednik Dipendra bio je ne samo pripit već i pod dejstvom lakih droga, saznaje se nakon istrage. Kraljević je besan napustio porodičnu večeru zbog svađe sa roditeljima koji nisu odobrili njegovu veridbu sa gospođicom Devjani Ramom, zatim je otišao do svoje sobe, odakle je sa njom tri puta razgovarao mobilnim telefonom, da bi se vratio u ratničkom odelu i naoružan. Zvanična istraga je završena, i ona se poklapa sa nezvaničnim izjavama svedoka da krivica za krvoproliće leži isključivo na Dipendri, koji je podlegao povredama. Zvanična verzija pročitana je na nepalskom i engleskom na državnoj televiziji i radiju, ali mnogi građani Nepala i dalje veruju da je mladi kraljević bio žrtva zavere da bi se prestola domogao njegov mlađi brat.

Rim: Zabrinutost

Italijanski premijer Silvio Berluskoni zabrinuo se zbog nemira koji su pratili samit EU-a nedavno završen u Geteborgu u Švedskoj, i najavio je pregovore sa demonstrantima koji su najavili proteste za vreme samita G8 koji će se održati u Đenovi sledeće nedelje.

Očekuje se da će se u Đenovi okupiti čak blizu 100.000 demonstranata, protivnika globalizacije. Berluskoni je prilikom obraćanja Senatu rekao da svu odgovornost za eventualne nemire i štetu snosi prethodna vlada, i najavio otvoreni dijalog sa protivnicima globalizacije. Luka Kazarini, vođa italijanskih antiglobalista izjavio je za dnevnik „Korijere dela sera“: „Za razliku od Sijetla, sada je važno sprečiti samit.“ Dok je Berluskoni govorio pred Senatom poslanici iz redova komunista istakli su slogane „Ne G-8!“.

No, u danima pred samit Berluskonijevu zabrinutost dele i svetske obaveštajne službe nakon najave arhiteroriste Osame bin Ladena da će iskoristiti gužvu u Đenovi za terorističku akciju protiv Amerikanca.

Gvatemala Siti: Bekstvo iz „Pakla“

Čak 67 okorelih robijaša, među kojima ima i onih koju su čekali izvršenje smrtne kazne, pobeglo je iz zatvora poznatog pod nazivom „Pakao“ u Gvatemala Sitiju, što predstavlja najveće bekstvo iz zatvora u istoriji ove zemlje. Osamdesetak zatvorenika iskoristili su dan otvorenih vrata, Paterice, i puškama i ručnim bombama koje su im ranije doturene u zatvor napali stražare a zatim oteli automobile i autobuse da bi odmakli od zatvora. Jedan osuđenik je poginuo, a desetorica su uhvaćena i vraćena iza rešetaka.

Predstavnici ministarstva unutrašnjih poslova smatraju da su zatvorenici dobro isplanirali akciju, da je vođa bilo čak osam, i da su se verovatno već domogli susednog El Salvadora. Većina odbeglih zatvorenika osuđena je zbog silovanja, ubistva, otmice i drugih teških krivičnih dela, a na izdražavnje kazne poslati su u „Pakao“ zato što je to najbolje čuvani zatvor u Gvatemali.

Kjoto: Gejša i parnica

Mineko Ivasaki, bivša gejša koja se nakon penzionisanja povukla u Kjoto gde je živela sa mužem i ćerkom pristala je da američkom novinaru Arturu Goldenu otkrije tajne svog zanata. Golden je pre četiri godine objavio knjigu „Memoari jedne gejše“ i ona je zasnovana najviše na svedočenju gospođe Ivasaki. Knjiga je postala bestseler i do sada je prevedena na preko 30 jezika. U knjizi se autor otvoreno zahvaljuje gospođi Ivasaki, koja se u međuvremenu pokajala što je bila toliko iskrena, pa je tužila je autora za uvredu časti. Tužba se sada nalazi pred Okružnim sudom na Menhetnu. Gospođa Ivasaki tvrdi da je Golden prekršio zlatno pravilo zanata koje važi vekovima, a to je apsolutna diskrecija. Ona će tražiti da deo profita od bestselera pripadne njoj. Autor Golden, pak, tvrdi, da gospođi Ivasaki nikada nije obećao takvu vrstu diskrecije, i da ona nije od njega ni tražila da ne pominje njeno ime.

Ceo slučaj uznemirio je gejše u Japanu koje su kivne na gđu Ivasaki što je otišla predaleko u poveravanju i što je prekršila tradiciju diskrecije. One smatraju da će ovako otkrivanje tajne zanata neprosvećenima samo osnažiti ubeđenje zapadnjaka da gejše nisu ništa drugo nego „obrazovane prostitutke“.

„Mislim da su druge gejše malo preterale kada su se toliko okomile na gđu Ivasaki. Godi mi što ispada kao da sam otkrio velike tajne, ali knjiga je samo roman, ništa više“, prokomentarisao je autor uzbunu među gejšama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure