img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

06. februar 2002, 18:16 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Bolvadin: Zemljotres

U prošlu nedelju zapadnu Tursku je u 9 sati i 11 minuta, po lokalnom vremenu, pogodio zemljotres jačine šest stepeni Rihterove skale. Prema poslednjim izveštajima, poginule su 42 osobe, a povređeno oko 150, pretežno žitelja grada Bolvadin, smeštenog u provinciji Afjon, 500 kilometara od Istanbula, gde je i registrovan epicentar zemljotresa. Iznenadni zemljotres izazvao je sveopštu paniku među građanima, koji su u strahu od rušenja zgrada počeli da se bacaju sa balkona i iskaču kroz prozore. Mnogi ljudi zatrpani su ispod ruševina, a do sada je poznato da su 74 zgrade i četiri minareta srušeni i da su oštećeni mnogi objekti. Doktori lokalne bolnice su u strahu od naknadnih udara pacijente smestili u bolnički park. Francuski seizmološki centar u Strazburu saopštio je da su posle prvog usledili drugi snažniji udari, dok Ahmet Mete Isikara, šef Kandili opservatorije u Istanbulu, tvrdi da je od osam naknadnih udara snaga najjačeg udara iznosila 5,3 stepena Rihterove skale. Turske vlasti, koje su posle zemljotresa 1999. godine u kome je poginulo oko 18.000 ljudi oštro kitikovane zbog spore reakcije u saniranju katastrofe, ovog puta su brzo reagovale. Hitno je osnovan centar za rešavanje krize, a u ugroženu oblast poslata je potrebna pomoć, uključujući 3000 komada ćebadi i 1000 šatora. Čak je i Grčka, tradicionalni turski rival, ponudila pomoć i svoje spasilačke snage. Uzrok učestalih zemljotresa u Turskoj je tektonsko pomeranje Severnoanadolijske ploče, iznad koje se nalazi najveći deo površine ove zemlje, te sudari Anadolijske ploče sa susednom Arabijskom pločom. Tektonski poremećaji u ovom delu sveta uzrokuju snažne zemljotrese u poslednjih 1500 godina i stručnjaci ne znaju tačno kada će to da prestane.

Njujork: Zajednički dijalog

Na tek završenom Svetskom ekonomskom forumu u Njujorku i na Svetskom socijalnom forumu u Porto Alegreu Međunarodna fondacija imala je svoje predstavnike, preko kojih je pokušala da pitanje dečjih prava istakne u prvi plan; u Njujork je otišao generalni sekretar Fondacije Terre Des Hommes Piter Brej, dok je njegov kolega i predsednik ove fondacije Rafaele Salinari otputovao u Brazil. Fondacija Terre Des Hommes bavi se dečjim pravima i promovisanjem ravnopravnog napretka za sve, bez rasne, religijske, kulturne i polne diskriminacije. Na oba foruma Fondacija je jasno istakla da su deca glavni kapital svake države, bilo da se radi o razvijenoj ili nerazvijenoj. Nakon završetka sastanaka, panela i diskusija Brej i Salinari napisali su zajednički izveštaj o svojim iskustvima u kome se između ostalog kaže: „Poruka Svetskog socijalnog foruma ‘Drugačiji svet je moguć!’ nije samo još jedan prazan slogan. Gomile ljudi koje su šetale centralnim bulevarima Porto Alegrea istinski su osećale reči koje uzvikuju. U takvoj živahnoj, ponekad haotičnoj atmosferi, glavni cilj je borba za svet gde su i ljudska prava globalizovana, a ne samo interesi multinacionalnih kompanija. Ideja o boljem svetu zasnovanom jedino na principu slobodne ekonomske liberalizacije došla je do kraja. Prava globalizacija je samo ona koja se bazira na ekonomskim, socijalnim i zakonskim aspektima.“ Braj i Salinari tvrde da su razgovarali sa svetskim moćnicima o šteti koju je globalizacija donela deci jer je u međuvremenu povećan broj slučajeva trgovine decom i sve je učestalije seksualno zlostavljanje dece. Nevladine organizacije Terre des Hommes, Oxfam, Casa Alianza i Human Right Watch su na zajedničkoj konferenciji za novinare istakle da su, za razliku od prošlih ekonomskih foruma, ove godine predstavnici nevladinih organizacija prvi put shvaćeni ozbiljno, te da je jedino rešenje problema globalizacije istinski dijalog između dva sveta – sveta socijalnog foruma i sveta ekonomskog foruma.

Amsterdam: Kraljevsko venčanje

Hiljade Holanđana preplavile su amsterdamske ulice prošle subote, tokom raskošne ceremonije venčanja holandskog princa prestolonaslednika Viljema Aleksandera (34) i argentinske princeze Maksime Zoreguiete (30). Na venčanje, koje su direktno prenosile gotovo sve holandske tv-stanice, pozvano je 2000 zvanica, a pored brojnog evropskog plemstva ceremoniji venčanja prisustvovali su Kofi Anan, generalni sekretar UN-a, i bivši južnoafrički predsednik Nelson Mandela. Ceremonija venčanja počela je pred matičarem, da bi se potom verska ceremonija sklapanja braka između princeze katolkinje i princa protestanta održala u amsterdamskoj Novoj crkvi, izgrađenoj u XV veku. Pre i tokom ceremonije uvedene su rigorozne mere obezbeđenja za koje je bilo zaduženo 4000 policajaca i inspektora. Ipak, antimonarhistima, anarhistima i protivnicima prinčevog izbora gradske vlasti odobrile su održavanje protesta u vreme venčanja, ali na strogo ograničenom prostoru. Inače, kontroverze o argentinskoj kraljevskoj porodici Zoreguieti potiču iz vremena kada je otac princeze Maksime kao ministar poljoprivrede učestvovao u dvogodišnjoj vojnoj diktaturi generala Vedele tokom koje je, kako se procenjuje, ubijeno oko 30.000 ljudi. Kraljevski par Vaks i Maks, kako Holanđani od mila zovu princa i princezu, objavio je zaruke još prošle godine, kada je graciozna Maksima istakla da njen otac neće prisustvovati ceremoniji venčanja. Par je u prošlom periodu, čestim posetama školama i skloništima za beskućnike, nastojao da se približi običnim građanima i da na taj način razbije holandske predrasude o argentinskoj princezi. Na internetu je nedavno organizovan razgovor uživo između građana i kraljevskog para, ali je ćaskanje brzo prekinuto zbog najverovatnije hakerske sabotaže koju su izveli protivnici monarhije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure