img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

06. februar 2002, 18:16 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Bolvadin: Zemljotres

U prošlu nedelju zapadnu Tursku je u 9 sati i 11 minuta, po lokalnom vremenu, pogodio zemljotres jačine šest stepeni Rihterove skale. Prema poslednjim izveštajima, poginule su 42 osobe, a povređeno oko 150, pretežno žitelja grada Bolvadin, smeštenog u provinciji Afjon, 500 kilometara od Istanbula, gde je i registrovan epicentar zemljotresa. Iznenadni zemljotres izazvao je sveopštu paniku među građanima, koji su u strahu od rušenja zgrada počeli da se bacaju sa balkona i iskaču kroz prozore. Mnogi ljudi zatrpani su ispod ruševina, a do sada je poznato da su 74 zgrade i četiri minareta srušeni i da su oštećeni mnogi objekti. Doktori lokalne bolnice su u strahu od naknadnih udara pacijente smestili u bolnički park. Francuski seizmološki centar u Strazburu saopštio je da su posle prvog usledili drugi snažniji udari, dok Ahmet Mete Isikara, šef Kandili opservatorije u Istanbulu, tvrdi da je od osam naknadnih udara snaga najjačeg udara iznosila 5,3 stepena Rihterove skale. Turske vlasti, koje su posle zemljotresa 1999. godine u kome je poginulo oko 18.000 ljudi oštro kitikovane zbog spore reakcije u saniranju katastrofe, ovog puta su brzo reagovale. Hitno je osnovan centar za rešavanje krize, a u ugroženu oblast poslata je potrebna pomoć, uključujući 3000 komada ćebadi i 1000 šatora. Čak je i Grčka, tradicionalni turski rival, ponudila pomoć i svoje spasilačke snage. Uzrok učestalih zemljotresa u Turskoj je tektonsko pomeranje Severnoanadolijske ploče, iznad koje se nalazi najveći deo površine ove zemlje, te sudari Anadolijske ploče sa susednom Arabijskom pločom. Tektonski poremećaji u ovom delu sveta uzrokuju snažne zemljotrese u poslednjih 1500 godina i stručnjaci ne znaju tačno kada će to da prestane.

Njujork: Zajednički dijalog

Na tek završenom Svetskom ekonomskom forumu u Njujorku i na Svetskom socijalnom forumu u Porto Alegreu Međunarodna fondacija imala je svoje predstavnike, preko kojih je pokušala da pitanje dečjih prava istakne u prvi plan; u Njujork je otišao generalni sekretar Fondacije Terre Des Hommes Piter Brej, dok je njegov kolega i predsednik ove fondacije Rafaele Salinari otputovao u Brazil. Fondacija Terre Des Hommes bavi se dečjim pravima i promovisanjem ravnopravnog napretka za sve, bez rasne, religijske, kulturne i polne diskriminacije. Na oba foruma Fondacija je jasno istakla da su deca glavni kapital svake države, bilo da se radi o razvijenoj ili nerazvijenoj. Nakon završetka sastanaka, panela i diskusija Brej i Salinari napisali su zajednički izveštaj o svojim iskustvima u kome se između ostalog kaže: „Poruka Svetskog socijalnog foruma ‘Drugačiji svet je moguć!’ nije samo još jedan prazan slogan. Gomile ljudi koje su šetale centralnim bulevarima Porto Alegrea istinski su osećale reči koje uzvikuju. U takvoj živahnoj, ponekad haotičnoj atmosferi, glavni cilj je borba za svet gde su i ljudska prava globalizovana, a ne samo interesi multinacionalnih kompanija. Ideja o boljem svetu zasnovanom jedino na principu slobodne ekonomske liberalizacije došla je do kraja. Prava globalizacija je samo ona koja se bazira na ekonomskim, socijalnim i zakonskim aspektima.“ Braj i Salinari tvrde da su razgovarali sa svetskim moćnicima o šteti koju je globalizacija donela deci jer je u međuvremenu povećan broj slučajeva trgovine decom i sve je učestalije seksualno zlostavljanje dece. Nevladine organizacije Terre des Hommes, Oxfam, Casa Alianza i Human Right Watch su na zajedničkoj konferenciji za novinare istakle da su, za razliku od prošlih ekonomskih foruma, ove godine predstavnici nevladinih organizacija prvi put shvaćeni ozbiljno, te da je jedino rešenje problema globalizacije istinski dijalog između dva sveta – sveta socijalnog foruma i sveta ekonomskog foruma.

Amsterdam: Kraljevsko venčanje

Hiljade Holanđana preplavile su amsterdamske ulice prošle subote, tokom raskošne ceremonije venčanja holandskog princa prestolonaslednika Viljema Aleksandera (34) i argentinske princeze Maksime Zoreguiete (30). Na venčanje, koje su direktno prenosile gotovo sve holandske tv-stanice, pozvano je 2000 zvanica, a pored brojnog evropskog plemstva ceremoniji venčanja prisustvovali su Kofi Anan, generalni sekretar UN-a, i bivši južnoafrički predsednik Nelson Mandela. Ceremonija venčanja počela je pred matičarem, da bi se potom verska ceremonija sklapanja braka između princeze katolkinje i princa protestanta održala u amsterdamskoj Novoj crkvi, izgrađenoj u XV veku. Pre i tokom ceremonije uvedene su rigorozne mere obezbeđenja za koje je bilo zaduženo 4000 policajaca i inspektora. Ipak, antimonarhistima, anarhistima i protivnicima prinčevog izbora gradske vlasti odobrile su održavanje protesta u vreme venčanja, ali na strogo ograničenom prostoru. Inače, kontroverze o argentinskoj kraljevskoj porodici Zoreguieti potiču iz vremena kada je otac princeze Maksime kao ministar poljoprivrede učestvovao u dvogodišnjoj vojnoj diktaturi generala Vedele tokom koje je, kako se procenjuje, ubijeno oko 30.000 ljudi. Kraljevski par Vaks i Maks, kako Holanđani od mila zovu princa i princezu, objavio je zaruke još prošle godine, kada je graciozna Maksima istakla da njen otac neće prisustvovati ceremoniji venčanja. Par je u prošlom periodu, čestim posetama školama i skloništima za beskućnike, nastojao da se približi običnim građanima i da na taj način razbije holandske predrasude o argentinskoj princezi. Na internetu je nedavno organizovan razgovor uživo između građana i kraljevskog para, ali je ćaskanje brzo prekinuto zbog najverovatnije hakerske sabotaže koju su izveli protivnici monarhije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure