img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

05. новембар 2003, 17:18 Redakcija Vremena
Copied

Ponašanje

U Filološkoj gimnaziji u Beogradu odlučili su da uvedu pravilnik o lepom ponašanju, koji će, ukoliko ga Savet roditelja i školski odbor usvoje, biti prvi pisani dokument takve vrste u državnim školama u Srbiji. Prema stavkama, tačnije, članovima ovog „traktata o lepom ponašanju“ od učenika se očekuje da se liše svojih mobilnih telefona, cigareta, žvakaćih guma i revnosnog praćenja modnih trendova u cilju vraćanja školskog ambijenta na „pristojniji nivo“. Pravilnikom je, između ostalog, predviđeno da u praksi ponovo zaživi i oslovljavanje predavača sa „gospodine/gospođo profesore“, dok će svako komentarisanje ocene po njenom upisivanju u dnevnik biti zabranjeno. Sve ove stavke, prema rečima direktora Milorada Milenkovića, imaju zadatak da učenike navedu na moralnu odgovornost, jer „profesor je majstor, a đaci su šegrti“. Na direktorov „Pravilnik o lepom ponašanju žitelja Filološke gimnazije“ đaci su uzvratili „Pravilnikom o lepom ponašanju roblja Filološke gimnazije“, koji su okačili na oglasnu tablu.

Diplome

U Bečeju su na prošlonedeljnoj sednici skupštinskog odbora za poljoprivredu počele pripreme za osnivanje prve paorske škole u Srbiji koja će sa radom početi od sledeće jeseni. Dr Milan Tošić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu koji je osmislio ovaj poduhvat, objasnio je da to neće biti verzija postojećih srednjih poljoprivrednih škola, već će neposredni izvođači radova na njivama sticati znanja iz same struke, ali i ona o vođenju biznisa i nastupu prema državi. U školu će se upisivati mladi ljudi koji su završili osnovne škole i već rade na roditeljskim imanjima. Nakon tri semestra–letnjeg, gde će se usredsrediti na praktičan rad, i dva zimska, gde će se više baviti teorijom, učenici će dobiti zvanje „ispitan zemljoradnik“. Posle nekoliko godina polagaće majstorski ispit i dobiti odgovarajuću diplomu. Postojanje ovakve škole jedan je od standarda EU-a, ali je isto tako i ostvarenje zaveštanja Bogdana Dunđerskog, koji je svoj zamak ostavio na korišćenje poljoprivrednoj akademiji, gde će i biti škola.

Selidba

Ovu sedmicu obeležiće početak jedne prilično šokantne i hrabre akcije – potpisivanja peticije za selidbu posmrtnih ostataka Josipa Broza Tita sa Dedinja u „večni dom“ rezervisan za obične smrtnike. Čovek koji će potpuno samoinicijativno pokušati da za ovu zamisao dobije podršku šire javnosti, zove se Milorad Bajić, višedecenijski radnik državne televizije, režiser dokumentarnih filmova i novinar NUNS-a. Jedini saveznici u pokušaju da dotuče jugonostalgični mit kojim se „mnogi još uvek anesteziraju“ su mu, kako kaže, „božiji i zemaljski zakoni i hrpa dokumentarnog materijala“. Pano sa apelom za potpisivanje peticije postavljen je od ponedeljka ispred zgrade tržnog centra „Staklenac“ na Trgu republike, a potpisi će se primati između 10 i 15 časova. U svesci namenjenoj da izdejstvuje posthumno preseljenje nekadašnjeg „najvećeg oca nacije“ već se našlo preko 150 potpisa, od kojih neki pripadaju i viđenijim ljudima iz oblasti nauke i informisanja, između ostalih Smilji Avramov, Mili Alečković-Nikolić, Zahariju Trnavčeviću, Bogdanu Dukiću… Do planiranih 2,3 miliona, istina, ima još mnogo, stoga je „pokretač lavine istine“, Milorad Bajić odlučio da usvaja i prijave sa interneta i iz dijaspore.

Injekcija

Zbog neblagovremenog priliva novca u centralnu patrijaršijsku kasu, plate zaposlenih u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koje se iz te kase finansiraju, kasne od avgusta. Prema pisanju „Vesti“, zarade bi bilo gotovo nemoguće isplatiti čak i sa zakašnjenjem od mesec i više dana da u pomoć nije priskočila država. Tako je Vlada Srbije ove godine pomogla SPC sa 30 miliona dinara. „Da nije bilo ove finansijske injekcije“, napominju izvori iz vrha SPC-a, „centralna crkvena kasa bila bi prazna još od maja“. Elem, od pomenutih 30 miliona jedna trećina utrošena je na izmirenje zaostalih poreza i doprinosa državi a od ostatka su poslednjih meseci isplaćivane zarade zaposlenima u Patrijaršiji, srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama SPC-a, kao i hitni finansijski troškovi. Kad se sve sabere i oduzme, SPC je u ozbiljnoj novčanoj krizi. U Patrijaršiji, međutim, nije usahnuo optimizam da će plate početi da pristižu na vreme, tim pre, što im je republička vlada za sledeću godinu najavila finansijsku pomoć u iznosu od 60 miliona dinara.

Zarubica

Nastavljeno je suđenje Milivoju Zarubici pred Okružnim sudom u Beogradu za krivična dela zasnivanja ropskog odnosa i posredovanje u prostituciji. Najpoznatijem „trgovcu ženama“ optužnica je proširena i za krivično delo silovanja što je Zarubica u sudnici pokušao da opovrgne izjavljujući i zaklinjujući se: „Da bog da mi dete silovali ako sam silovao J. L. i sa mene otpadalo meso ako sam tako nešto uradio.“ On je negirao da je bilo silovanja, a činjenicu da je devojka vikala objasnio je da žene to obično rade i „da se njemu još nijedna nije požalila“.

Kriza

Oko devet od ukupno 360 milijardi dinara iz projektovanog budžeta za narednu godinu namenjeno je za stimulaciju poljoprivrede. Prema rečima sekretara Udruženja za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije Milana Prostrana, ta suma, jedva nešto veća od ovogodišnje, veoma je skromna s obzirom na to da ova grana učestvuje 40 odsto u stvaranju društvenog proizvoda. Da je udeo u budžetu ostao isti poljoprivrednici bi, po njegovim rečima, mogli da očekuju čak 36 milijardi dinara. Dalje tvrdi da bi većim ulaganjem mogao da se ostvari i veći društveni proizvod, a još jedan razlog da se to učini jesu suše i mrazevi koji su napravili štetu od 40 milijardi dinara. Većim ulaganjem poboljšala bi se i naša pregovaračka pozicija za ulazak u EU. Rešila bi se i kriza u stočarstvu, s obzirom na to da je od 1990. ukupna proizvodnja mesa manja za 26 odsto, mleka u prahu, maslaca i sireva za 15 odsto. Celokupno smanjenje proizvodnje, međutim, nije izazvalo velike nestašice jer je u međuvremenu opao i životni standard: žitelj SCG godišnje pojede oko 40 kilograma mesa, dok stanovnik neke od zemalja EU-a za isto vreme pojede 87 kilograma.

Grobovi

U noći između 30. i 31. oktobra oskrnavljeno je spomen obeležje u centru Berana, podignuto u slavu dvadesetčetvorice pripadnika vojske i policije SRJ koji su poginuli u ratovima na prostoru bivše SFRJ i u bombardovanju 1999. godine. Mesec dana ranije, 4. oktobra, hram Svetog Nikole na beogradskom Novom groblju „poslužio je satanistima za ritualne obrede“, koji su sa grobova pokupili drvene krstove a na zidu hrama napisali grafit „smrt popovima“. Samo nekoliko dana pre toga, na Katoličkom groblju u Novom Sadu srušeno je ili oštećeno više od 80 nadgrobnih spomenika. Slađan Maljević, pravoslavni publicista i predsednik Udruženja Istina tvrdi da u Srbiji postoji desetak ljudi koji kontrolišu sve satanističke sekte, a koje okolina doživljava kao normalne članove društva, i da satanisti, kroz ovakve činove obeležavaju njima važne datume. Glavni problem u sprečavanju ispada ove vrste je nedostatak odgovarajuće zakonske regulative, s obzirom na to da je povučen predlog zakona o verskim zajednicama koje je izradilo Savezno ministarstvo vera u saradnji sa vrhunskim stručnjacima iz zemlje i sveta, a umesto toga usvojeno je iskustvo SAD, uveren je pravoslavni publicista.

Kampanja

Kao što se zna, i Velimir Ilić, poznatiji kao Velja, kandidat je za predsednika Srbije. Nije imao Velja kud, tražilo članstvo, tražio narod, i sad imamo Domaćina, kako mu slogan kaže, za kandidata. Ide Velja, šipči Srbijom, takoreći ne zastajkuje. U hodu stigao i u Valjevo.

Sala bioskopa Central, do sto ljudi, ulazi kandidat Velja u pratnji curica i momaka u stranačkim majicama, u pratnji mu i stranački drugovi, kamera, i još rekvizita. Velja seda na binu, kao pravi domaćin, iza njega u stojećem stavu curomomački rekviziti. Kako sede, kao domaćin, ustade i reče se: Pomoz’ bog, braćo i sestre, drago mi je što smo se okupili u ovom broju. Onda se dalje reče, nije on Avlijaš, koga je Udba prijavila, situacija teška i odlučio, šta je mog’o, narod kaže, ti si ih doveo na vlast, ti ih i skidaj. Na listu stao da se prekine s javašlukom i raspusti cirkus u parlamentu, ako pobedi, raspisuje izbore, baš čeka da vidi ko će ga sprečiti. I Mićun kaže da će raspisati izbore, poručuje mu, neka izađe iz parlamenta, i eto izbora, to bi mu bila najbolja kampanja.

Šta su mu prioriteti: izbori, ustav, denacionalizacija, pa privatizacija, odmah kontakt s dijasporom, Srbiji su potrebni novi ljudi, predsednik koji će biti lokomotiva reformi. Vele, tanak zbog spoljne politike, kako tanak, on je prvi Srbin koji se sreo sa Bušom, sa Šrederom, gde sve nije bio, ima poziv za Japan, deset dana, najbolji je menadžer u Srbiji, ima diplomu, profesor univerziteta, sve što ima stavlja na sto. Ako Srbija hoće mrtvilo, eto joj Mićuna, Toma Nikolić je prst u oko celom svetu, ako je narod za red i napredak, on je tu, nema program u džepu, ali ima u praksi. Završi, žuri u Kragujevac na TV duel sa Tomom Nikolićem. I stvarno ode, odoše i one curice, oni momci, ode ceo izborni štab.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Nemačka

Predratna zemlja Pretplati se
Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure