img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

28. jul 2005, 00:57 Redakcija Vremena
Copied

Odluka

Dosadašnji generalni direktor preduzeća Politika novine i magazini Darko Ribnikar imaće zaslužno mesto u Politici, mesto koje odgovara njegovom dosadašnjem radu, kao i mestu porodice Ribnikar u stogodišnjem radu i postojanju Politikine kuće, prenosi „Politika“ u utorak, nakon što je Ribnikar smenjen a na njegovo mesto je Upravni odbor ove kuće postavio Srđana Janićijevića. Kako se u listu navodi, Janićijević, diplomirani pravnik, radio je za kompaniju „Filip Moris“ u Švajcarskoj, Rusiji i Kazahstanu, bio je glavni menadžer Koka-Kole za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, radio je u većini zemalja centralne i istočne Evrope u oblasti marketinga, prodaje, poslovnog razvoja i menadžmenta. Kako navodi B92, novi direktor je vlasnik kompanija Komon sens i Hauzmajstor, i zet Matije Bećkovića, člana UO-a koji je nedavno za predsednika tog tela predložio režisera Emira Kusturicu.

Istog dana dr Milo Lompar imenovan je za zamenika generalnog direktora Politike a.d. Lompar je profesor Filološkog fakulteta, objavio je pet knjiga o Crnjanskom, Njegošu i Dragiši Vasiću.

Upravni odbor je saopštio da nema nameru da dovodi u pitanje važeće ugovore i obaveze prema nemačkom partneru WAZ-u, već da je odluka upravo doneta kako bi saradnja i plasman bili poboljšani. WAZ je, povodom smene Ribnikara, odgovorio da je iznenađen jer nije unapred bio informisan o odluci UO-a, iako je poštuje. U pismu Joahima Caumzegela, direktora WAZ-a objavljenom u „Politici“, navodi se da iz tog razloga potez UO-a nije u duhu partnerstva koje je do sada negovano, i da će biti preduzeti koraci kako bi se zaštitili interesi WAZ-a.

Darko Ribnikar nije iznenađen odlukom. Tvrdi da protiv njega i glavnog urednika Milana Mišića postoji orkestrirana kampanja, a da su vrh Vlade i vodeće stranke u više navrata jasno iskazale nezadovoljstvo pisanjem „Politike“.

Svojina

Od trenutka kada u savezni Zavod za intelektualnu svojinu stigne prijava patenta, potrebno je šest do sedam godina da se završe ispitivanja i patent registruje. Kako je direktor Zavoda dr Slobodan Marković objasnio na Međunarodnoj konferenciji o zaštiti intelektualne svojine, takva situacija je, prema merilima EU-a, ravna katastrofi. Tokom 2003. godine Zavodu je prijavljeno 1029 patenta, a registrovano 189. Prošle godine situacija je bila još gora: prijavljeno 1167, odobreno 175. Branka Totić, pomoćnik direktora Zavoda za zaštitu intelektualne svojine, objasnila je za „Večernje novosti“ da ovakvi podaci ostavljaju loš utisak na strance koji ovde prijavljuju patente, među kojima su i budući investitori, a po zakonu, strana firma je u obavezi da ostvari zaštitu intelektualne svojine na svakom tržištu posebno. Takođe, ni domaći istraživači i pronalazači nisu stimulisani ovakvom situacijom. U Zavodu je trenutno zaposleno samo osamnaest inženjera-ispitivača patentnih prijava i, kako tvrdi pomoćnik direktora, teško se dolazi do kvalitetnog kadra. Ona navodi podatak da Zavod do 2002. godine nije imao mogućnost korišćenja Interneta, koji je u tom poslu neophodan. S druge strane, Zavod se finansira iz budžeta Srbije, preko Vlade i Ministarstva finansija, iako je pod ingerencijom Saveta ministara i Ministarstva za unutrašnje ekonomske odnose SCG. Prosečna plata u zavodu iznosi 17.500 dinara, a inženjeri i pravnici dobijaju 19.600 dinara.

Presude

U Opštinskom sudu u Nišu 26. juna su izrečene presude za paljenje Ismalagine džamije u tom gradu 17. marta prošle godine. Jedna osoba osuđena je na pet meseci, sedam na po tri meseca zatvora, a dve sredovečne osobe su oslobođene optužbi. Suđenje je odvojeno za jednu osobu, zbog bolesti. Sud je odbacio navode okrivljenih da su pod pritiskom u istražnom postupku priznali da su učestvovali u rušenju i paljenju džamije. Kako je ustanovljeno, osuđeni su zajedno došli do džamije, gađali je kamenicama, lomili prozore, razvaljivali katanac na vratima, neki od njih su palili i cepali knjige, a džamija je potom zapaljena. Prema obrazloženju sudije Katarine Ranđelović, svi okrivljeni su učestvovali u grupi koja vrši nasilje, i da je, bez obzira na različite motive okrivljenih, cilj bio naneti štetu džamiji. Sudija je među olakšavajuće okolnosti ipak ubrojala pojedine motive i pobude okrivljenih zbog kojih su izvršili krivično delo, činjenicu da, osim jednog okrivljenog, nisu ranije osuđivani i to što je među njima bilo raseljenih sa Kosova. Advokat odbrane Milan Petrović izjavio je da sud nije imao hrabrosti da ceni dokaze izvedene na glavnom pretresu i najavio žalbu drugostepenom sudu. Dušan Mančić, koji je osuđen na pet meseci, rekao je novinarima da osuđeni nisu zaslužili da „ni dan, ni čas“ budu kažnjeni zbog onog što se desilo i kao argument za svoju tvrdnju naveo je 140 zapaljenih kuća i manastira na Kosovu, čudeći se što se „ceo svet digao zbog jedne džamije“.

Pivo

Na domaćem tržištu nedavno se pojavila nova vrsta piva pod nazivom „Kanabia“. Ono što ovaj proizvod izdvaja od dugih iste vrste jeste činjenica da sadrži ekstrakt industrijske konoplje. Bez obzira na to, pivo se našlo na tržištu, a saglasnost za njegov uvoz dale su tri državne ustanove: Institut za higijenu Vojnomedicinske akademije, Institut za zaštitu zdravlja Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ i Poljoprivredni fakultet u Beogradu. Na osnovu njihovih analiza sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja odobrila je uvoz piva sa kanabisom koje, inače, dolazi iz Nemačke. Na sajtu proizvođača, fabrike „Dupetit natural products“, stoji da je njegova proizvodnja počela 1996, kao i da sadrži više kanabisa nego hmelja. Kako je moguće da se takvo pivo legalno prodaje? Stručnjaci koji su obavili analizu proizvoda u svojim izveštajima dali su odgovor na ovo pitanje. Naime, postoji više vrsta industrijske konoplje, od kojih samo neke imaju opijajuće dejstvo zahvaljujući visokoj koncentraciji tetrahidrokanabinola (THC). Konoplja korišćena za proizvodnju ovog piva sadrži zanemarljiv procenat THC-a, tako da ono ima samo ukus kanabisa, ali ne i psihoaktivno dejstvo. U izjavi za „Glas javnosti“ dr Siniša Pavun iz Instituta za bolesti zavisnosti u Beogradu potvrdio je da se određene vrste konoplje koriste u proizvodnji pića, bombona i čokolada. Po njegovim rečima, u ovim poizvodima zabeležena je niska koncentracija THC-a, ali ipak, nekoliko sati posle konzumacije, oni mogu da izazovu smeh.

Informacije

Akcija provere sprovođenja Zakona o dostupnosti informacija, koju je u našoj zemlji koordinirao Jugoslovenski komitet pravnika za ljudska prava (Jukom) dala je zanimljive rezultate. Državne institucije i organi odgovorili su na 34 od ukupno 100 zahteva. Vlada Srbije nije odgovorila ni na jedan, dok se najbolje pokazao predsednik Republike koji je izašao u susret većini njemu upućenih upita. Pitanja su poslata na adrese ukupno dvadeset institucija. Najviše odgovora dalo je Ministarstvo za nauku – četiri od pet. Osim Vlade, među onima koji nisu odgovorili ni na jedan zahtev našli su se i Ministarstvo privrede, kao i većina sudova. Nešto predusretljiviji bili su Ministarstvo finansija i MUP, dok je predsednik Skupštine odgovarao na pitanja novinara, ali ne i građana. Umesto odgovora na pitanje da li se vodi interna istraga protiv osumnjičenih za uništavanje službene dokumentacije, MUP Srbije uputio je zainteresovane na drugu instituciju, iako je po Zakonu u obavezi da sam dostavi zahtev nadležnoj instituciji ili povereniku za informacije. Među postavljenim pitanjima našla su se i sledeća: kakva je struktura pomoći stanovništvu poplavljenih sela u Banatu (za Vladu), koliko ministara ima funkcije u više od jednog upravnog odbora (za Vladu) i koliko ima tajnih prolaza u srpskom parlamentu (za predsednika Skupštine).

Pretres

Potpredsednica republičkog parlamenta i funkcionerka Srpske radikalne stranke Gordana Pop-Lazić obavestila je javnost da je policija pretresla njen službeni automobil „škoda super“. Incident se dogodio prošlog petka ispred jednog restorana u Zemunu, gde se Pop-Lazićeva nalazila na ručku sa ruskim akademicima Vladimirom Medvedevim i Nikolajem Petrovičem. Prema njenim rečima, ekipa interventne brigade koja nije pokazala legitimacije, bahato je tražila od vozača da, uprkos upozorenju da je reč o službenom automobilu potpredsednika Skupštine, otvori vozilo. Pretres automobila obrazložen je navodnom dojavom da se u gepeku nalaze droga i oružje, ali su tamo pronađeni samo glavica kelja i šampinjoni. Lazićeva je zatražila od ministra policije Dragana Jočića da hitno obavesti javnost o razlozima za pretresanje i o tome ko je dojavio da su u gepeku droga i oružje. Ona je dodala da je o ovom slučaju obavestila načelnika SUP-a Zemun i generala policije Milorada Simića, koji su rekli da je u tom slučaju reč o prekoračenju ovlašćenja. Kao pravi razlog zbog kog joj je pretresan auto, Gordana Pop-Lazić navela je to što radikali ovih dana oštro kritikuju ministra spoljnih poslova Srbije i Crne Gore Vuka Draškovića i potpisivanje sporazuma kojim se dozvoljava prolaz snagama NATO-a kroz teritoriju SCG.

Turizam

Turiste koji su odustali od destinacija na meti terorista možda zainteresuje turistička ponuda Srbije. Nakon pokušaja da se od šljivovice, kajmaka i pirotskih ćilima napravi svetski brend, red je došao i na novu strategiju razvoja domaćeg turizma. Uz podršku resornog ministarstva objavljena je Turistička biblija Srbije – Beli anđeo. Knjiga predstavlja dvojezični vodič kroz duhovnost, tradiciju, umetnost i kulturno-istorijske spomenike Srbije. Na oko 480 strana sa oko 2000 ilustracija preporučuje se sve što nudimo evropskom posetiocu. Pored rimskih gradova, istorije pravoslavlja, spiska manastira, podataka o gradovima, zainteresovani turisti će moći da, kroz biografije, saznaju ko su najznačajnije ličnosti srpskog naroda i čime su ga sve zadužile. Ministar trgovine i turizma Bojan Dimitrijević, rekao je na promociji vodiča da upravo ovakva knjiga može da nam pomogne u odgovoru na pitanje ko smo, šta smo, šta je naše turističko, istorijsko, kulturno i civilizacijsko nasleđe i koji su elementi našeg nacionalnog identiteta koji bi trebalo da budu ugrađeni u turistički proizvod, u naš brend i u naše predstavljanje svetu. Uz to, ministar je otkrio da knjiga obiluje „zanimljivim pasusima“, poput onog u kome piše da naši vodiči bukvalno mole turiste da slobodno gaze travu po Kalemegdanu, jer nije minirana.

Napad

Kragujevački advokat Tatomir Leković napadnut je u četvrtak u centru ovog grada. Lekovića je napao Selimir Milosavljević, inače njegov bivši klijent i naneo mu teške telesne povrede po glavi i telu. Po prijemu u kragujevački Kliničko-bolnički centar advokat je reanimiran, a lekari su konstatovali i potres mozga. Iz bolnice je otpušten u subotu kada su lekari njegovo stanje ocenili kao stabilno. Leković je osnivač i predsednik Odbora za zaštitu od policijske represije i stalni saradnik Fonda za humanitarno pravo. Kao povod za napad, on i članovi njegove porodice navode intervju koji je dao Slobodnoj Evropi, jer je tom prilikom govorio o zločinima pripadnika državne formacije Škorpioni. Telefonom, elektronskom poštom i SMS porukama upućivane su mu pretnje smrću. Napadaču Selimiru Milosavljeviću istražni sudija Danica Marinković odredila je pritvor od 30 dana i pokrenula je istragu zbog ubistva u pokušaju. Milosavljević je smešten u Odeljenje kragujevačkog Okružnog zatvora u Petrovcu. Prijatelj pretučenog Lekovića Ranko Milosavljević, izjavio je da je Selimir Milosavljević osoba sa psihičkim smetnjama koju je neko zloupotrebio kako bi naudio Lekoviću. On je dodao da je Leković posredno uputio poruku Milosavljeviću da otkrije ko su mu nalogodavci. Za uzvrat, Leković će tražiti što blažu kaznu za svog napadača.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure