img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Okrugli sto

Mediji u svetu korporativne odgovornosti

09. jun 2010, 16:28 Ana Radić
Copied

U organizaciji Biznis info grupa i nedeljnika „Vreme“, 7. maja održana je konferencija „Mediji, kompanije i društvena odgovornost“. Iako tema retko zainteresuje novinare, sala je ovog puta bila je prepuna – zahvaljujući listi govornika. O korporativnoj odgovornosti nisu diskutovali samo predstavnici kompanija već i predsednik Srbije Boris Tadić i direktori i urednici najuticajnijih štampanih i elektronskih medija: Dragoljub Žarković („Vreme“), Aleksandar Tijanić (RTS), Veran Matić (B92), Aleksandar Timofejev (Studio B), Đoko Kesić („Pres“), Tanja Jordović (TV Pink), Veselin Simonović („Blic“ i „NIN“), Dragan Bujošević („Politika“) i Zoran Panović („Danas“). Ova diskusija je dokazala da smo i dalje visoko politizovano društvo koje se teško drži plana. Tako je umesto na raspravu o efikasnijem sakupljanju sredstava za humanitarne akcije i načinu da ih mediji promovišu i razlikuju od PR trikova i pranja novca, najveći deo vremena protekao u Tadićevom objašnjavanju novinarima i direktoru RTS-a šta je demokratija, podela vlasti i nadležnost RRA. Veliku prašinu (što se vidi i po prvim medijskim objavama) podigao je Tadićev metaforični predlog da privrednici koji su počeli da stiču bogatstvo devedesetih, sagrade „tajkunski most“ i tako otkupe legitimitet. Odgovor mu je odmah stigao sa istog stola, od Branislava Grujića, predsednika kluba Privrednik. On je uzvratio da bi država trebalo da se bavi infrastrukturnim projektima, dok će privrednici ulagati u obrazovanje i prenositi svoje znanje – jer se i tako stiče bogatstvo. Na drugom panelu nije bilo gužve jer su zvučna imena napustila salu. Mnogi mediji su tako propustili da čuju dobar predlog Milice Amidžić, direktorke korporativnih komunikacija Telekoma. Ona je kazala da se često dešava da ministarstva daju prednost donatorskim projektima koji to ne zavređuju. Zato je predložila da mediji pokrenu pitanje regulacije korporativne odgovornosti i učestvuju u osnivanju agencije u kojoj bi stručni ljudi ocenjivali koji su projekti od opšteg interesa za društvo. I mediji su ostali uskraćeni za odgovor kada će kompanije svoje negodovanje zbog vesti koje nisu dobre za imidž firme prestati da iskazuju otkazivanjem oglašavanja. Po završetku konferencije utisak je ipak bio pozitivan. I u Srbiji je počelo da se razgovara o nečemu što je doskoro delovalo neatraktivno i suvoparno.

Detaljan izveštaj sa konferencije „Mediji, kompanije i društvena odgovornost“ biće objavljen, kao poseban podlistak, uz sledeći broj „Vremena“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure