img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Kreditni rejting

21. септембар 2011, 17:39 Milan Milošević
Copied

Kreditni rejting (engleski – credit rating, nemački – Kreditwürdigkeitprüfung, francuski – cote de crédit, bugarski kreditosposobnost, srpski – kreditni status ili kreditna sposobnost) jeste skup svojstava tražioca kredita, kao što su položaj, imovina, poslovi i perspektiva, na temelju kojih je moguće proceniti njegovu sposobnost da vrati dug u roku. To je nešto slično kao poslovna sposobnost u građanskom i trgovačkom pravu.

Izgleda da je kreditni rejting važniji u međunarodnoj razmeni, u kojoj banke pre odobravanja kredita državama neizostavno traže ocenu specijaliziranih agencija za kreditni rejting ili za bonitet.

Međunarodna agencija za kreditni rejting „Standard end Purs“ (S&P) ocene kreditnog rejtinga počinje sa AAA, što označava procenu da dužnik ima ekstremno jak kapacitet da ispuni finansijske obaveze, pa ide preko AA plus, AA, AA minus, A plus, A, itd. – sve do D, što označava procenu da će dužnik bankrotirati po svim osnovama. Kreditni rejting Srbije za 2011. povećan je, inače, sa BB- – na BB.

Prošlog leta S&P je smanjio dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država, a nedavno dužnički rejting Italije sa A+ na A.

Od početka godine, osim Italiji, u evrozoni je smanjen kreditni rejting Španiji, Irskoj, Grčkoj, Portugaliji i Kipru. Ljutili se jako.

Besni što nas izrazom kreditni rejting kinje pred bankarskim šalterima, teško se uživljavamo u njegovu težinu.

Nismo razumeli poslovicu „Dug je zao drug“. Kreditu smo tepali kreda onda kada smo pili, na kredu, misleći da to kažemo zato što je gazda za svaku turu udarao crtu kredom na tabli pored šanka, pošto niko nije ni imao pojma da reč ima latinski koren. U žargonu smo kredit zvali još i barjak, kanara i kandra. Šporete, frižidere i sve drugo kupovali smo na kredu, falsifikujući potvrde o visini ličnih dohodaka, kako bismo se više mogli zadužiti i prevariti štampariju u Topčideru. Sada nas kinje na bankarskim šalterima.

Za rejting smo mislili da je nešto neozbiljno iz izbornih prognoza u kojima se procenjivanje ugleda, popularnosti i reputacije, rangiranje, bodovanje, ocenjivanje, mešalo sa veličanjem naručioca istraživanja. Kad se kaže rejting lakše nam je da pomislimo na tenis gde rejting asocira na ono mesto koje jedan junak našeg doba zauzima na osnovu rezultata na prethodnim turnirima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure