img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Kreditni rejting

21. septembar 2011, 17:39 Milan Milošević
Copied

Kreditni rejting (engleski – credit rating, nemački – Kreditwürdigkeitprüfung, francuski – cote de crédit, bugarski kreditosposobnost, srpski – kreditni status ili kreditna sposobnost) jeste skup svojstava tražioca kredita, kao što su položaj, imovina, poslovi i perspektiva, na temelju kojih je moguće proceniti njegovu sposobnost da vrati dug u roku. To je nešto slično kao poslovna sposobnost u građanskom i trgovačkom pravu.

Izgleda da je kreditni rejting važniji u međunarodnoj razmeni, u kojoj banke pre odobravanja kredita državama neizostavno traže ocenu specijaliziranih agencija za kreditni rejting ili za bonitet.

Međunarodna agencija za kreditni rejting „Standard end Purs“ (S&P) ocene kreditnog rejtinga počinje sa AAA, što označava procenu da dužnik ima ekstremno jak kapacitet da ispuni finansijske obaveze, pa ide preko AA plus, AA, AA minus, A plus, A, itd. – sve do D, što označava procenu da će dužnik bankrotirati po svim osnovama. Kreditni rejting Srbije za 2011. povećan je, inače, sa BB- – na BB.

Prošlog leta S&P je smanjio dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država, a nedavno dužnički rejting Italije sa A+ na A.

Od početka godine, osim Italiji, u evrozoni je smanjen kreditni rejting Španiji, Irskoj, Grčkoj, Portugaliji i Kipru. Ljutili se jako.

Besni što nas izrazom kreditni rejting kinje pred bankarskim šalterima, teško se uživljavamo u njegovu težinu.

Nismo razumeli poslovicu „Dug je zao drug“. Kreditu smo tepali kreda onda kada smo pili, na kredu, misleći da to kažemo zato što je gazda za svaku turu udarao crtu kredom na tabli pored šanka, pošto niko nije ni imao pojma da reč ima latinski koren. U žargonu smo kredit zvali još i barjak, kanara i kandra. Šporete, frižidere i sve drugo kupovali smo na kredu, falsifikujući potvrde o visini ličnih dohodaka, kako bismo se više mogli zadužiti i prevariti štampariju u Topčideru. Sada nas kinje na bankarskim šalterima.

Za rejting smo mislili da je nešto neozbiljno iz izbornih prognoza u kojima se procenjivanje ugleda, popularnosti i reputacije, rangiranje, bodovanje, ocenjivanje, mešalo sa veličanjem naručioca istraživanja. Kad se kaže rejting lakše nam je da pomislimo na tenis gde rejting asocira na ono mesto koje jedan junak našeg doba zauzima na osnovu rezultata na prethodnim turnirima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure