img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Kreditni rejting

21. septembar 2011, 17:39 Milan Milošević
Copied

Kreditni rejting (engleski – credit rating, nemački – Kreditwürdigkeitprüfung, francuski – cote de crédit, bugarski kreditosposobnost, srpski – kreditni status ili kreditna sposobnost) jeste skup svojstava tražioca kredita, kao što su položaj, imovina, poslovi i perspektiva, na temelju kojih je moguće proceniti njegovu sposobnost da vrati dug u roku. To je nešto slično kao poslovna sposobnost u građanskom i trgovačkom pravu.

Izgleda da je kreditni rejting važniji u međunarodnoj razmeni, u kojoj banke pre odobravanja kredita državama neizostavno traže ocenu specijaliziranih agencija za kreditni rejting ili za bonitet.

Međunarodna agencija za kreditni rejting „Standard end Purs“ (S&P) ocene kreditnog rejtinga počinje sa AAA, što označava procenu da dužnik ima ekstremno jak kapacitet da ispuni finansijske obaveze, pa ide preko AA plus, AA, AA minus, A plus, A, itd. – sve do D, što označava procenu da će dužnik bankrotirati po svim osnovama. Kreditni rejting Srbije za 2011. povećan je, inače, sa BB- – na BB.

Prošlog leta S&P je smanjio dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država, a nedavno dužnički rejting Italije sa A+ na A.

Od početka godine, osim Italiji, u evrozoni je smanjen kreditni rejting Španiji, Irskoj, Grčkoj, Portugaliji i Kipru. Ljutili se jako.

Besni što nas izrazom kreditni rejting kinje pred bankarskim šalterima, teško se uživljavamo u njegovu težinu.

Nismo razumeli poslovicu „Dug je zao drug“. Kreditu smo tepali kreda onda kada smo pili, na kredu, misleći da to kažemo zato što je gazda za svaku turu udarao crtu kredom na tabli pored šanka, pošto niko nije ni imao pojma da reč ima latinski koren. U žargonu smo kredit zvali još i barjak, kanara i kandra. Šporete, frižidere i sve drugo kupovali smo na kredu, falsifikujući potvrde o visini ličnih dohodaka, kako bismo se više mogli zadužiti i prevariti štampariju u Topčideru. Sada nas kinje na bankarskim šalterima.

Za rejting smo mislili da je nešto neozbiljno iz izbornih prognoza u kojima se procenjivanje ugleda, popularnosti i reputacije, rangiranje, bodovanje, ocenjivanje, mešalo sa veličanjem naručioca istraživanja. Kad se kaže rejting lakše nam je da pomislimo na tenis gde rejting asocira na ono mesto koje jedan junak našeg doba zauzima na osnovu rezultata na prethodnim turnirima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure