img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deloitte lista – Adria Top 100

Krah industrijske proizvodnje u regionu

29. septembar 2010, 15:18 Ana Radić
Copied

Lista Top 100 kompanija u Adria regionu, koju je 23. septembra objavila revizorsko-konsultantska kuća Deloitte, potvrdila je ono što se moglo već zaključiti iz liste Top 500 Centralne Evrope. Najveća kompanija na prostoru bivše Jugoslavije je hrvatski Agrokor sa 3,6 milijarde evra prihoda i 32,3 miliona evra profita u 2009. godini. Na drugom mestu je INA Grupa, sa 2,7 milijardi evra prihoda, pa dve kompanije iz Slovenije: Merkator Grupa sa 2,6 milijardi prihoda i Petrol Grupa sa 2,3 milijarde. Na petom mestu je srpska najveća privatna kompanija Delta Holding, koja je ostvarila prihod od 1,67 milijardi evra i neto profit od 46,5 miliona evra. Iz naše zemlje, plasiralo se 23 kompanije, a među njima u vrhu su: EPS (6. mesto), NIS (9), Telekom Srbija (11) i EFT Holdings (13). Najveći broj kompanija dolazi iz Hrvatske (32) i Slovenije (31). Bosna i Hercegovina je zastupljena sa šest kompanija, Makedonija sa četiri, a Crna Gora samo sa jednom (EPCG iz sektora energetike je na 55. mestu).

Kompanije su rangirane na osnovu prihoda od prodaje, a lista se odnosi samo na holding kompanije ili grupe, (a ne i ćerke-firme).

Posmatrano na nivou regiona, trendovi prate centralnoevropske, pa trećina kompanija dolazi iz sektora robe široke potrošnje (32 kompanije), dok je 24 iz energetskog sektora. Na listu je ušlo i deset farmaceutskih kompanija, devet iz oblasti tehnologija, medija i telekomunikacija, dok su sa po četiri preduzeća zastupljeni transportni i građeviniski sektor. Iz domena javnog sektora zastupljene su tri kompanije (21. Zagrebački Holding, 80. Pošta Slovenije i 83. Hrvatska pošta). Takođe, unutar sektora robe široke potrošnje, najsnažniji su trgovinski lanci koji učestvuju sa 21,5 odsto u ukupnim prihodima svih rangiranih kompanija. Ono što je veoma zabrinjavajuće, jeste da se iz industrijskog sektora plasiralo samo 14 preduzeća. Pogotovo je alarmantno što je Srbija zastupljena samo sa jednom kompanijom (američka US Steel Serbia na je 23. mestu sa prihodom od 498,1 milion evra).

Ako bismo gledali gde naša zemlja „vodi“ u odnosu na susede, to su upravo prihodi energetskih kompanija, koji čine 32 odsto ukupnih prihoda svih kompanija iz ovog sektora sa Adria liste. Na listu Top 100 ušlo je šest kompanija (6. EPS, 9. NIS, 13. EFT Holdings, 22. JP Srbijagas, 37. Jugorosgas, 40. Lukoil–Beopetrol i 60. OMV Srbija). U sektoru robe široke potrošnje, pored petoplasiranog Delta Holdinga, na listi se našlo još sedam kompanija iz Srbije. To su: Viktoria Group (39), Koncern Swisslion–Takovo (66), Sintelon Holding (74), Metro cash&carry (94), Nelt Co. (97.), Invej (98) i DIN Fabrika duvana Niš (100). U sektoru tehnologije, medija i telekomunikacije, iz Srbije su se plasirale tri kompanije. Na 11. mestu Telekom Srbija, koja je i prva u regionu po prihodu u ovoj grani (1,17 milijardi evra), a zatim na 43. Telenor Srbija (335,8 miliona evra prihoda) i na 99. mestu Komtrade grupa sa 193,1 milion evra prihoda. U Deloitteu ocenjuju da je rast telekomunikacionih kompanija počeo lagano da stagnira na tržištu mobilne telefonije, i čak opada na tržištu fiksne. Kriza je uticala na promene navika potrošača koji sve više traže objedinjenu uslugu. Iz ostalih sektora, na listu je ušlo i javno preduzeće JP Putevi Srbije (49), Velefarm Holding (89), Energoprojekt Holding (90) i Hemofarm (91). U poređenju sa ostalim sektorima, pad prodaje u farmaceutskom sektoru nije bio dramatičan, pa je smanjenje prihoda iznosilo 3,7 odsto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure