img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deloitte lista – Adria Top 100

Krah industrijske proizvodnje u regionu

29. septembar 2010, 15:18 Ana Radić
Copied

Lista Top 100 kompanija u Adria regionu, koju je 23. septembra objavila revizorsko-konsultantska kuća Deloitte, potvrdila je ono što se moglo već zaključiti iz liste Top 500 Centralne Evrope. Najveća kompanija na prostoru bivše Jugoslavije je hrvatski Agrokor sa 3,6 milijarde evra prihoda i 32,3 miliona evra profita u 2009. godini. Na drugom mestu je INA Grupa, sa 2,7 milijardi evra prihoda, pa dve kompanije iz Slovenije: Merkator Grupa sa 2,6 milijardi prihoda i Petrol Grupa sa 2,3 milijarde. Na petom mestu je srpska najveća privatna kompanija Delta Holding, koja je ostvarila prihod od 1,67 milijardi evra i neto profit od 46,5 miliona evra. Iz naše zemlje, plasiralo se 23 kompanije, a među njima u vrhu su: EPS (6. mesto), NIS (9), Telekom Srbija (11) i EFT Holdings (13). Najveći broj kompanija dolazi iz Hrvatske (32) i Slovenije (31). Bosna i Hercegovina je zastupljena sa šest kompanija, Makedonija sa četiri, a Crna Gora samo sa jednom (EPCG iz sektora energetike je na 55. mestu).

Kompanije su rangirane na osnovu prihoda od prodaje, a lista se odnosi samo na holding kompanije ili grupe, (a ne i ćerke-firme).

Posmatrano na nivou regiona, trendovi prate centralnoevropske, pa trećina kompanija dolazi iz sektora robe široke potrošnje (32 kompanije), dok je 24 iz energetskog sektora. Na listu je ušlo i deset farmaceutskih kompanija, devet iz oblasti tehnologija, medija i telekomunikacija, dok su sa po četiri preduzeća zastupljeni transportni i građeviniski sektor. Iz domena javnog sektora zastupljene su tri kompanije (21. Zagrebački Holding, 80. Pošta Slovenije i 83. Hrvatska pošta). Takođe, unutar sektora robe široke potrošnje, najsnažniji su trgovinski lanci koji učestvuju sa 21,5 odsto u ukupnim prihodima svih rangiranih kompanija. Ono što je veoma zabrinjavajuće, jeste da se iz industrijskog sektora plasiralo samo 14 preduzeća. Pogotovo je alarmantno što je Srbija zastupljena samo sa jednom kompanijom (američka US Steel Serbia na je 23. mestu sa prihodom od 498,1 milion evra).

Ako bismo gledali gde naša zemlja „vodi“ u odnosu na susede, to su upravo prihodi energetskih kompanija, koji čine 32 odsto ukupnih prihoda svih kompanija iz ovog sektora sa Adria liste. Na listu Top 100 ušlo je šest kompanija (6. EPS, 9. NIS, 13. EFT Holdings, 22. JP Srbijagas, 37. Jugorosgas, 40. Lukoil–Beopetrol i 60. OMV Srbija). U sektoru robe široke potrošnje, pored petoplasiranog Delta Holdinga, na listi se našlo još sedam kompanija iz Srbije. To su: Viktoria Group (39), Koncern Swisslion–Takovo (66), Sintelon Holding (74), Metro cash&carry (94), Nelt Co. (97.), Invej (98) i DIN Fabrika duvana Niš (100). U sektoru tehnologije, medija i telekomunikacije, iz Srbije su se plasirale tri kompanije. Na 11. mestu Telekom Srbija, koja je i prva u regionu po prihodu u ovoj grani (1,17 milijardi evra), a zatim na 43. Telenor Srbija (335,8 miliona evra prihoda) i na 99. mestu Komtrade grupa sa 193,1 milion evra prihoda. U Deloitteu ocenjuju da je rast telekomunikacionih kompanija počeo lagano da stagnira na tržištu mobilne telefonije, i čak opada na tržištu fiksne. Kriza je uticala na promene navika potrošača koji sve više traže objedinjenu uslugu. Iz ostalih sektora, na listu je ušlo i javno preduzeće JP Putevi Srbije (49), Velefarm Holding (89), Energoprojekt Holding (90) i Hemofarm (91). U poređenju sa ostalim sektorima, pad prodaje u farmaceutskom sektoru nije bio dramatičan, pa je smanjenje prihoda iznosilo 3,7 odsto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure