img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Klasa

03. novembar 2010, 16:22 Aleksandar Ćirić
Copied

Ko je sagradio Tebu sa sedam vrata?

U knjigama stoje imena kraljeva.

Jesu li kraljevi vukli kamene gromade?

A Babilon, razoren toliko puta –

Ko ga je ponovo podizao. U kakvim su

Kućama zlatne Lime stanovali graditelji?

Kuda su, one večeri kad je završen Kineski zid

Pošli zidari? Veliki Rim

Pun je slavoluka. Ko ih je sazidao?

Nemački pesnik Bertolt Breht postavio je ova lepa i pametna pitanja pre nešto manje od stotinu godina.

I tada se znalo da piramide nisu gradili faraoni, da kraljevi nisu vukli kamen za sopstvene spomenike, da Kineski zid nisu podigli zmajevi, da su trijumfalne kapije zidali pobeđeni neprijatelji… Istorija je oduvek bila istorija čuda, opis dalekih i tajanstvenih zemalja, pohvala osvajačima, dnevnik neizvesnih putovanja, redosled kraljevskih kuća, priča o usponu i padu imperija. A za običan svet, u njoj je bilo malo mesta. Ili ništa.

Breht je postavio jasno pitanje na koje nema jasnog odgovora. Kao ni na pitanje a gde je nestala ona klasa za koju je Karl Marks verovao da će nas iščupati iz prokletstva izrabljivanja, ako već ne i iz istorije.

U jedno ne tako davno vreme „komunizam“ je imao snage i za samoironiju.

Evo vica:

Pitanje: Šta je kapitalizam?

Odgovor: Eksploatacija čoveka po čoveku.

Pitanje: A socijalizam?

Odgovor: Potpuno suprotno.

Za velike piramide u Gizi lako ćemo saznati da su izgrađene u vreme IV egipatske dinastije (oko 2680–2544. god. p.n.e.) kao grobnice za faraone tadašnje prestonice, i da je na gradnji godišnje učestvovalo i do sto hiljada ljudi.

Arheološka istraživanja u poslednjih pola veka pokazuju da su radnici, od najprostijih nosača peska, kamena, zemlje i vode, preko nadzornika klesara, kamenorezaca, crtača i slikara, do pisara, arhitekata i majstora zidarstva – bili uredno plaćani.

A da bacimo pogled na Evropu i svet danas?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure