
Iz novog broja
Otkud kajmak na Menhetnu?
Iako u Njujorku ništa nije zaista čudno, ipak, suve šljive punjene orasima, u kombinaciji sa pilećom džigericom umotanom u slaninu, nadilaze uobičajenu ponudu Menhetna

Zabranjeni pitoni, rakuni, čak i lavovi… šta sve ljudi u Srbiji drže kao „kućne ljubimce“ i šta kaže zakon
U jednoj anketi smo pitali čitaoce našeg njuzletera Međuvreme o kućnim ljubimcima. Više od polovine je reklo da ih nema. Prva dva mesta su naravno neprikosnovena – po 22 odsto je navelo da ima psa ili mačku.
Tri odsto imalo je nešto drugo.Pas
Ribice, možda hrčka ili ptičicu? Ali, šta ako je zmija? Rakun ili lav?
Nije šala nego problem. Ljudi imaju sve i svašta, neki su spremni da plate skupo kako bi držali zver kojoj tu nije mesto.
Jadna lavica Kiki
Nena Miloradović Bjelica, pomoćnica javnog tužioca, toga se nagledala. Ona je jedna od retkih koji se u Srbiji bave slučajevima šverca divljih vrsta.
„U Mladenovcu je recimo bila farma rakuna. Oglašavali su ih kao slatke, umiljate i dresirane iako su to zveri. Fizička lica ne smeju da ih drže“, kaže ona za Međuvreme.
„Ekstreman je primer čoveka koji je držao poskoke i šarke u naseljenom mestu bez pravog terarijuma. Jednom je video da mu nedostaje zmija pa je zvao. Na kraju je nađena u jednom delu zida, zavukla se“, dodaje Miloradović Bjelica.
Podseća na primer lavice Kiki čiju tužnu sudbinu smo pratili krajem 2023. godine. Nađena je neuhranjena, bolesna i sa prelomima. Neko je držao privatno, verovatno nikad nije okusila meso.
Uginula je posle petnaest dana borbe u prihvatilištu.
Strog zakon, ali…
Zakon je u Srbiji prilično strog. Zna se šta ljudi smeju da drže kao kućne ljubimce. U obzir dolaze i neki reptili, ali nikako zmije otrovnice. Veće zveri i zaštićene vrste smeju da imaju samo zoološki vrtovi.
Nijedna životinja se ne sme ukrasti iz prirode, sve moraju da budu iz uzgajivačnica.
Ali, to mnogima ne smeta. Samo tražite i brzo ćete naći kako se ljudi po društvenim mrežama razmeću zabranjenim kućnim ljubimcima.
Momčilo Stajić iz uzgajivačnice NS Exotics zna za posebne želje nekih kupaca, ali ih naravno ne ispunjava. Ova uzgajivačnica iz Veternika drži razne kameleone, velike pauke, loptaste pitone, škorpije i džinovske stonoge.
„Neki ljudi nisu upućeni, a neki dolaze i namerno nam traže ono što je zabranjeno“, kaže Stajić za Međuvreme.
„Dolazio je kupac koji je imao burmanskog pitona, a oni su odavno zabranjeni. Nekada vlasnici i ne znaju da je vrsta zabranjena.“
Ali skoknimo na male oglase. Onde je u Velikoj Plani upravo oglašen na prodaju burmanski piton za 500 evra.
„Jedna vrsta devijacije ličnosti“
Kako Stajić kaže, egzotične životinje u terarijumu su jednostavne za održavanje, a i nesvakidašnje su.
Priču o „nesvakidašnjosti“ čuli smo mnogo puta kad smo istraživali šverc retkih ptica iz Gvineje preko Srbije do EU. Neki životinju shvataju kao trofej, prestiž.
„To je jedna vrsta devijacije ličnosti – da se prisvoji životinja koja treba da bude slobodna i živi u divljini i pospešuje biodiverzitet koji je ugrožen na planeti“, kaže Miloradović Bjelica i zaključuje:
„Tako se životinja samo muči. Tu nema povratne ljubavi, kao kod recimo psa.“

Iako u Njujorku ništa nije zaista čudno, ipak, suve šljive punjene orasima, u kombinaciji sa pilećom džigericom umotanom u slaninu, nadilaze uobičajenu ponudu Menhetna

Uloga politike nije da zatvara život u stabilne obrasce, već da omogući koegzistenciju različitih ritmova, stanja i odnosa. Nemir i zavisnost tada prestaju da budu privatni tereti i postaju politički relevantni signali da život ostaje otvoren, izložen i nedovršen

Kao što je porodica Dunđerski bila simbol bogate srpske trgovačke i industrijske elite u Austrougarskoj, tako i novi vlasnici dvorca Sokolac simbolizuju novopečene srpske bogataše, pa se može reći da je Maja Buha – Lenka Dunđerski po meri Srbije 21. veka

Svaka dekada donosi svoju mesijansku teoriju koja će, konačno, otkriti formulu za uspeh u životu. I svaka se, pod skeptičnim pogledom drugih naučnika, raspala kao kula od karata. Ali fascinantan nije njihov pad, već glad društva za ovakvim objašnjenjima

Mletačkog dužda Marina Falijera je 1355. Republika pogubila zbog izdaje, ne samo zbog njegovog greha, već kao garanciju opredeljenja da su Republika i njen zakon iznad svakog građanina uključujući najviše predstavnike vlasti
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve